O početku pregovora između ruske i ukrajinske strane, mjerama za pomoć Ukrajini, o tomu kako će se sankcije odraziti na rusku ekonomiju, ali i na ostatak svijeta u emisiji HTV-a govore državni tajnik ministarstva financija Stjepan Čuraj, bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić te makroekonomist Goran Šaravanja.

– Nažalost ne može doći do dogovora u bližoj budućnosti, predsjednik Zelenskij je i prije prve rudne pregovora rekao da ne očekuje ništa od toga, ali pristaje na pregovore da se ne bi reklo da nije pokušao sve da spriječi rat, odnosno zaustavi rat u Ukrajini. Mislim da u ovoj fazi gdje kolona od 60km tenkova i vojnih vozila ide prema Kijevu, gdje Harkiv brutalno bombardiran, mala je vjerojatnost da će pregovori uspjeti. Sankcije su dramatične, kao nikada do sada, no one nemaju kratkoročni učinak. Ukrajinci su suočeni s trenutno drugom ili trećom vojskom na svijetu, nuklearnom silom. Dakle, sa strašnim protivnikom, istaknula je Vesna Pusić. 

Najstrašniji dio je prošloga ponedjeljka kada je Vladimir Putin “dehumanizirao” Ukrajince, kada je negirao pravo Ukrajini da postoji.

– To su školski primjeri pripreme vojske na ubijanje neprijatelja. Dehumanizacija je tipični način pripreme vojske na to. Ruski vojnici su prvo bili zbunjeni. Ova ogromna artiljerija koja sada ide prema Kijevu je zastrašujuća. 

Stjepan Čuraj kaže da sankcije “svakako grizu” Rusiju.

– Financijska tržišta reagiraju, vrijednost ruske valute je pala. Pitanje je dana kada će to ruski građani osjetiti na svojim leđima. Kada govorimo o SWIFT-u, to još nije definirano, ali meni će pravi pokazatelj krize biti kada plin zaustavi se ići. To znači da smo otišli u točku bez povratka. Ovo se sve radilo kako bi se obeshrabrilo Putina i građane Rusije, da se zaustavi invazija. 

Čuraj dodaje se Rusiji nameću sankcije, no da Europa djelomično ovisi o plinu.

– Pitanje je po kojoj će se cijeni plaćati, doduše, hvala Bogu, Hrvatska ne ovisi toliko o ruskom plinu. To je neviđena pat situacija, radi se sve više pritisaka i sankcija, no pitanje je SWIFT-a, ako će jedna banka ostati oni će preko toga moći plaćati. 

Makroekonomist Goran Šaravanja smatra da su sankcije Rusiji jako dobro pogođene, misli da je EU iznenadila cijeli svijet.

– Njemačka se dovoljno ne spominje u raspravama u Hrvatskoj, promijenili su 30 godina obrambene politike. Švicarska više nije neutralna. Tu je i najava da će više od 2% BDP-a godišnje korisiti za obranu. Ključna izjava kancelara Scholza u Bundestagu u subotu je bila da članica ne trebaju gledati kako profitirati od Bruxellesa, nego kako se postaviti da bi Europa bila jača. To je meni najvažnija izjava u govoru, no to će primjerice, utjecati na pregovore oko izmjene fiskalnih pravila. To je bitno i za Hrvatsku, koja s obzirom na političke neizvjesnosti u pravo vrijeme ulazi u eurozonu i u Schengen. 

Je li brza reakcija EU-a iznenadila Vladimira Putina?

– Pretpostavljam da jest, iznenadila je sve nas, i sam dužnosnike unutar EU-a. Putinu je uspjelo, što nikom drugom nije uspjelo, da prilično razjedinjenu EU ujedini, a popravi transatlantske odnose. Da promijeni desetljećima dugu politiku Njemačke. Nikakvi bezobrazluci i uvrede Donalda Trumpa nisu mogli Njemački preokrenuti da prihvati 2% BDP-a kao razinu financiranja obrane. Putinova agresija na Ukrajinu to je promijenila preko vikenda. Švedska i Finska, koje nisu članice NATO-a počeli su slati oružje Ukrajincima, da uvjeri Švicarce da zamrznu ruska sredstva u svojim bankama. Europa je u ovaj tjedan dana prepoznala i našla svoju snagu koje se gotovo bila odrekla. S te strane ima efekata koji će biti trajni. To je u prvom redu rezultat sposobnosti Ukrajine i vodstva koje je pokazao predsjednik Zelenskij, najnevjerojatniji heroji 21. stoljeća. Jedan od europskoh lidera, prije 10 dana to nitko nije očekivao. Danas je univerzalni uzor i prvi heroj 21. stoljeća, ističe Vesna Pusić. 

Ukrajina je podnijela zahtjev za ulazak u EU. 

– Ukrajina treba započeti postupak, to je rekla i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. No, ovo je daleko od gotovog, pitanje je kako će sve završiti. Ako Putin ostvari svoj cilj i postavi nekakvu marionetsku vladu, onda Ukrajina nikada neće postati članica, dodaje Pusić. 

Stjepan Čuraj dodaje da će se situacija s Rusijom odraziti na sve, no ističe da Hrvatska ima tek 1% robne razmjene s Rusijom i da oko toga neće biti većih poteškoća. Ipak, ističe da je 20% našeg BDP-a otpada na turizam i da tu treba vidjeti što će biti, poglavito kroz prizmu pada booking-a na njemačkom tržištu.

– Ipak, mi smo poželjna auto destinacija, ljudi se spreme i brzo dođu na more, dodaje. 

Sankcije ruskim oligarsima mogu utjecati, to je jedan faktor.

– Ja sam optimist nakon proteklog vikenda. Biračko tijelo u Rusiji će također utjecati. Postupci SAD-a, EU-a i saveznika nitno su povećali cijenu ovoga rata koji je Rusija nametnula Ukrajini. 

Stjepan Čuraj kaže da ga nije iznenadilo da je oporba podržala odluku Vlade o potpori Ukrajini.

– Hvala Bogu, ima još dovoljno pametnih glava koje shvaćaju u kakvoj se situaciji nalazimo kao zemlja, kao društvo i kao cijeli svijet. Uspijemo se izdići iz strančarenja. Ne vidim što bi netko politički mogao dobiti da drugačije radi. Kohezija u EU-u se pokazala, ipak je lakše stati zajedno, sve se to puno bolje može razmotriti. Što se tiče sankcija, pratimo EU, a tu je i prihvat izbjeglica. 

– Količina mržnje i prijezira koju je pokazao Putin u svojem govoru prema Ukrajincima, ne znam koliko se Rusija može vratiti u svjetski poredak dok je Putin na vlasti. To polako nekima u Rusiji dolazi do glave. Postoje umirovljeni generali koji su pisali protiv rata u Ukrajini. Neki istaknuti oligarsi poput Fridmana i Deripaske su na svojim Twitterima izrazili podršku ubijenom Nemcovu, govorili malo nešto protiv rata. Ukrajina je angažirala Abramoviča da pokuša posredovati, ima nekih znakova, no bojim se da je sve to malo dok god je Putin na vlasti, ističe bivša ministrica vanjskih poslova. 

Što se tiče priče oko Sberbanke u Hrvatskoj, imamo oko 70 tisuća deponenata, kaže Čuraj.

– Radi se o banci koja je normalno poslovala, ali zbog svega, počeli su imati reputacijski rizik, počeli su imati problema s likvidnošću. Građanima tu ne bi trebalo biti ništa, postoje dvije solucije. Likvidacija i sanacija. Građanima su osigurani svi depoziti, banka počinje poslovati prema drugom okviru i to je to. Nema nekih problema za građane. Sberbank ima aktivu oko 11,5 milijardi kuna, to je 2,3% tržišta, nije presudno. Želimo izbjeći korištenje Fonda za osiguranje depozita, to je otprilike 3,8 milijardi kuna. Mi ćemo svakako kao članica Europske bankovne unije, ići prema postupku sanacije. Imamo mogućnost, propisi na razini Europske monetarne unije su doneseni. 

Dodaje da će se morati gledati novi dobavni pravci za energiju, da se plin može zamijeniti drugim dobavnim pravcima.

– Njemački ministar gospodarstva rekao je da razmatraju produljenje životnog vijeka nuklearki pa i elektrana na ugljen. EU mislim da će napraviti sve da Rusija ne bude toliko važna, da će to biti posljedica toga rata.