U velikoj dvorani DHM-a na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru danas je održano javno predstavljanje rezultata istraživačkog projekta „Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: pogled s periferije“ – HRZZ IP-2019-04-9315, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Rezultate projekta predstavili su njegovi voditelji, prof. dr. sc. Mladen Ančić, koji je projekt osmislio i vodio do odlaska u mirovinu 2022. godine te izv. prof. dr. sc. Valentina Šoštarić.

Projekt je bio usmjeren na propitivanje funkcioniranja političke tvorbe kojoj je na čelu stajala anžuvinska dinastija u razdoblju s početka do 80-ih godina 14. stoljeća. Od temeljnog interesa bilo je istražiti odnos aktera s periferije prema „političkom središtu“ i narav veza koje ih povezuju. Pri tome su važni ciljevi projekta bili istražiti strukture vlasti istočnojadranskih gradova i analizirati njihove poveznice s kraljevskom vlašću, utjecaj elita na prostoru jugoistočnog oboda anžuvinskog archiregnuma u njegovoj političkoj (dez)integraciji, razumjeti reperkusije interakcije između (elita) pojedinih političkih cjelina itd.

 – Zacrtani rezultati projekta koji je dugo trajao, četiri i pol godine, najvećim su dijelom ostvareni, ali ne čine se spektakularnima jer nije ni zamišljeno da budu takvi. Nas je prvenstveno zanimalo kako je taj golemi sustav funkcionirao na svojim obodima, najviše južnom ali smo se preko suradnika iz Rumunjske dotaknuli i onog istočnog. Na ovom području stvorila se jedna specifična konfiguracija te smo došli do fonda spoznaja koji do sada nije postojao. Tijekom istraživanja otvorili smo nove arhive u koje hrvatski povjesničari nisu išli kao što je Firenca, dali novi pogled na materijale u Veneciji koji do sada nisu bili istraživani. Bilo mi je ugodno voditi projekt, to mi je bilo jedno od većih zadovoljstva u složenom istraživačkom životu koji prati akademsku zajednicu, rekao je na predstavljanju projekta prof. Ančić.

Voditeljica projekta predstavila je konkretne rezultate projekta, među kojima su brojni znanstveni radovi i izlaganja, kao i tri zbornika, od kojih je jedan objavljen a dva su u izradi. Ostvareni rezultati omogućuju ne samo nove historiografske spoznaje nego nude i komparativan pristup funkcioniranja anžuvinskog archiregnuma, promatajući ga iz njegove jugoistočne periferije, s drugim sličnim europskim političkim tvorbama.

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske. Tim povodom, iz Županije zadarske upućeno je sljedeće priopćenje:

“Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak Predsjedniku, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga.

“Vi ste danas položili prisegu i preuzeli veliku i plemenitu obvezu”, rekao je gardistima prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i dodao:

“Nadam se da ćemo demokratskim putem spriječiti one koji nam žele raditi o glavi. Ali, bude li potrebno branit ćemo svi skupa, do posljednjeg, svoju slobodu i suverenost.”

Ispred predsjednika bili su postrojeni i Združeni odred policije, Mornarička brigada ZNG-a, plave beretke, diverzanti, padobranci i pripadnici motoriziranih, zračnih, te protuoklopnih i protuzračnih jedinica. Također, uz puno simbolike, nazočni su bili i sinjski alkari.

Svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i pripadnicama i pripadnicima Hrvatske kopnene vojske čestitamo njihov dan te 33. obljetnicu osnutka Hrvatske vojske!”

Danas djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom te nestabilno. U drugom dijelu dana ponajprije u unutrašnjosti mjestimična kiša te pljuskovi s grmljavinom, lokalno moguće izraženi. Ujutro na kopnu ponegdje magla. Vjetar slab, u drugom dijelu dana do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, mjestimice prolazno i jak. Na Jadranu jugozapadni i zapadni vjetar, navečer na sjevernom dijelu bura. Najviša dnevna temperatura između 22 i 27 °C.

U srijedu djelomice sunčano s promjenjivom naoblakom. U prvom dijelu dana lokalno kiša, a uglavnom poslijepodne i pljuskovi s grmljavinom, osobito u Gorskoj Hrvatskoj i u Dalmaciji. Vjetar slab, na istoku i umjeren sjeverozapadni, na Jadranu i jugozapadni, do sredine dana na sjevernom dijelu bura, podno Velebita ponegdje i jaka. Najniža jutarnja temperatura zraka između 10 i 15, na Jadranu od 15 do 19 °C. Najviša dnevna između 20 i 25 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima te nestabilno. Mjestimična kiša, nerijetko i u obliku pljuskova s grmljavinom, moguće i obilnijih, bit će češća u četvrtak i petak. Vjetar slab, u srijedu ponegdje umjeren sjeverozapadni, na sjevernom Jadranu još u prvom dijelu dana i bura. U četvrtak će na Jadranu zapuhati umjereno, povremeno i jako jugo, krajem petka u okretanju na jugozapadnjak. Temperatura zraka na moru bez veće promjene, dnevna na kopnu u petak malo niža.