Connect with us

Hrvatska

Ekonomski analitičar: Hrvatska je među zemljama najovisnijima o ruskom plinu

Objavljeno

-

Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u Novom danu N1 te je komentirao vladine mjere za ublažavanje udara inflacije na građane i druge teme.

“Svako porezno rasterećenje je dobro. Međutim, načelno, principijelno, vlada se nema što miješati u tržišne odnose. Stabilnost je odgovornost središnjih banka, a inflacija je monetarni problem. Inflacija znači kada na tržištu ima dovoljno novca, ali nema dovoljno ponude. To je idealna situacija za inflaciju”, rekao je na početku.

Na pitanje o velikom broju građana koji su na rubu siromaštva, kaže:

“Možda smo upravo zbog toga u siromaštvu što smo godinama kontrolirali odnose na tržištu, zbog toga što nema dovoljno konkurencije na tržištu, što nema dovoljno radnih mjesta. Hrvatsko tržište je malo, plitko i usko, vlada je često intervenirala, to vidimo u poljoprivredi. Mi smo uplatili u proračun, a onda su političari to odlučili investirati u poljoprivredu, a rezultati su gotovo nikakvi”, kaže.

Dodao je i kako su socijalne politike i transferi u Hrvatskoj vrlo snažni.

“Hrvatska je imala najviše poreze na potrošnju u EU, osim nas Mađarska je imala nešto više, i Danska, ali Dansku nećemo računati jer Danci vole platiti poreze jer znaju da će dobiti kvalitetne usluge. U Hrvatskoj je porezno opterećenje raslo, bez da smo dobili poboljšanje kvalitete života. Što se događalo s porezima? Političari su u naše ime odlučili podijeliti te poreze na razne sektore, a da mi nismo vidjeli neki rast”, govori.

“Hrvatska je među zemljama najovisnijim o ruskom plinu”

Govorio je i o rastu cijena energenata:

“Kada gledamo strukturu troškova jednog kućanstva, stanovanje i energija čine oko 40%, u EU prosječno. Tu je dakako nagli rast cijena energije, koji nitko u EU nije mogao kontrolirati jer je došao kao posljedice političkih napetosti. Ruska Federacija je najvažniji dobavljač, a Hrvatska spada u zemlje koje najviše ovise o ruskim energentima. Mislim da ne postoji zemlja u EU osim nas i Mađara koji više koriste plin. Primjerice, baltičke zemlje samo 9% energije dobivaju od plina. Francuska je najmanje ovisna o plinu.

Sada vidimo da je ova situacija s inflacijom u Hrvatskoj posljedica, odnosno račun koji plaćamo zbog potpuno pogrešnih energetskih politika zadnjih 20, 30 ili 40 godina. Mi smo se oslanjali na jeftini ruski plin, koji je desetljećima bio izrazito jeftin energent, transportiralo se na tisuće kilometara iz ruskih stepa. Kada se planirao alternativni pravac s LNG terminalom, dio javnosti se protivio, iako se to sad pokazalo kao dobra ideja. Odnosi između Rusije i Ukrajine mogu biti izvorište rasta cijena energenata desetljeća. Ovaj šok je dobrodošao da vidimo da ne možemo ovisiti samo o ruskom energentu. Čitav niz krivih strateških odluka rezultiralo je današnjim stanjem što se inflacije tiče”, veli.

Koliko će utjecaj na cijene imati snižavanje PDV-a?

“Utjecaj poreza na dodanu vrijednost i stope koju je sada vlada snizila će imati određeni utjecaj na cijene hrane jer je to zaista značajno snižavanje. Na cijene energije, ne toliko. To ćemo tek vidjeti hoće li i treba li uopće utjecati. Mi smo možda jedina vlada koja nastoji utjecati na cijene, to nikom nije uspjelo”, kaže i dodaje:

“Nema konkurencije. Nedovoljno konkurencije, vidimo na plinu, ako imamo samo jednog ili dva dobavljača tada mi ne možemo utjecati na cijene. Ako imamo nekoliko konkurenata, a to vidimo kod telekomskih usluga, cijene su niže. Hrana je nešto drugo, to je godinama velika tema jer ne proizvodimo dovoljno hrane. Djelomično je to zbog velike potražnje za vrijeme turističke sezone. Hrvatska i dalje uvozi veliku količinu hrane. Hrana je lokalna stvar i vi ne smijete i ne možete transportirati hranu tisućama kilometara. To se vidi na cijenama, cijena za isti artikl u Osijeku je niža nego u Dubrovniku”.

“APN je potpuno pogrešna politika”

Govorio je i o cijeni stanova:

“To su nerealne cijene, prenapuhane cijene, a jedan od najvažnijih razloga za to da su toliko visoke je nedovoljna ponuda stanova u Zagrebu. Nakon potresa se pojavila potražnja za novim stanovima. Oko 60% kupnje i prodaje stanova u Hrvatskoj se odvija u Zagrebu. Grad Zagreb godinama zanemaruje sustavno planiranje stambenih zona. Osamdesetih godina nastala su velika stambena naselja poput Vrbika, Vrbana, Španskog i Malešnice. Prije toga je 60-ih izgrađen Novi Zagreb. U međuvremenu se gradilo interpolacijski na malim česticama, dozvoljavalo se ići u zrak nekoliko katova i tu se stvorila ponuda koja nije zadovoljila potražnju”, kaže.

Osvrnuo se i na APN:

“Naravno, to nema nikakvog smisla jer znamo da u Hrvatskoj, a to će pokazati i popis, imamo oko 30-ak posto viška stambenog prostora, stanovi se kupuju da bi se rentali, a ne da bi se stanovalo u njima. Kako se to radi u EU? Većina gradova u nama susjednim zemljama, radi na gradnji komunalnih stanova. Tu se mladim ljudima i bračnim parovima omogućuje stanovanje koje nije preskupo. Ovo što je hrvatska vlada napravila s tim poticajnim mjerama je da je poticala zaduživanje mladih ljudi na visokoj razini cijena i to je bila potpuno pogrešna politika. Možda u nekim manjim gradovima imalo smisla, ali u Zagrebu ne”, objašnjava.

“Vjerojatno će doći do izjednačavanja cijene rada”

Rekao je i kako je kriza 2020. godine izazvala deflaciju te da postoje neki ekonomisti koji tvrde da će se cijene same regulirati zbog kompenzacijskog pada 2020. godine

“Stanovanje i energija čine 35% i to ima značaj, hrana je recimo samo desetak posto, to nema osobito snažan utjecaj na ukupne troškove. Ipak, energija i sve što se oko stanovanja događa ima puno jači utjecaj”.

Naposljetku, govorio je o cijenama i plaćama nakon uvođenja eura.

“Hrvatska se polako, i posebno će se to vidjeti nakon ulaska u europsku monetarnu uniju, približava toj jezgri EU, tako da će se i cijene ujednačavati i plaće će vjerojatno rasti. Nakon ulaska u Schengen i europsku zonu će se plaće morati izjednačavati sa Slovenijom i Austrijom jer naprosto neće biti radne snage jer će ljudi ići raditi u Austriju i vraćat će se doma svaki dan. Doći će vrlo vjerojatno do približavanja cijene rada. Za isti razinu produktivnosti, bit će vrlo slične plaće tako da sam ja optimist”, rekao je u programu N1.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Koronavirus: Na zadarskom području 16, u Hrvatskoj 743 nova slučaja. Preminulo 12 osoba

Objavljeno

-

By

U posljednja 24 sata zabilježeno je 743 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.272. Među njima je 628 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. Preminulo je 12 osoba, priopćio je Stožer civilne zaštite. 

Broj osoba u samoizolaciji je 3.933. Ukupno se oporavilo 1.169.625 osoba od toga 1.464 u posljednja 24 sata. Do danas je ukupno testirano 5.069.266 osoba, od toga 2.461 u posljednja 24 sata, doaje se u priopćenju. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj većina trudnica starija od 30

Objavljeno

-

By

U hrvatskim je rodilištima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 živorođena, a 137 mrtvorođenih, stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu, piše u petak Jutarnji list.

Izvješće potvrđuje i neke trendove u posljednjih desetak godina, među kojima i činjenicu da su trudnice sve starije, da je sve više poroda carskim rezom te smanjenje broja poroda među djevojkama mlađim od 14 godina.

Naime, 33,71 posto rodilja imalo je između 30 i 34 godine, a njih čak 20,05 posto između 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 posto žena, a dobra je vijest da su bila samo tri poroda u dobi od 14 godina i mlađih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mlađih punoljetnica kojih je lani bilo 466, a pet godina prije 752.

Stručnjaci ističu da se porast broja poroda nakon 30. godine povezuje s produljenim školovanjem žena, kasnijim zapošljavanjem, ali i nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja te promjenama društvenog stava prema formiranju obitelji.

Zabrinjavajuće je ipak što sve manje žena odlučuje roditi u dobi koja je prema biološkim i medicinskim kriterijima optimalna za rađanje. Istodobno s porastom dobi prve trudnoće raste i broj parova koji pomoć traže u medicinski potpomognutoj oplodnji.

Dob trudnica osobito se povećava od 2016. dok je prethodnih godina najviše žena rađalo u dobi od 25 do 29 godina. Jedan od pokazatelja razvoja medicine su i podaci o udjelu živorođene djece majki starijih od 35 godina u razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Primjerice, 1995. godine taj je udio bio 9,16, a prije dvije godine 23,58, slično kao i u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj i Austriji.

Zanimljivi su i podaci o liječničkim kontrolama trudnica koje mogu imati značajan utjecaj na tijek i ishod trudnoće, a iz kojih je vidljivo da je pandemija koronavirusa imala popriličan utjecaj.

Naime, čak 587 rodilja ili njih 1,6 posto uopće nije kontroliralo svoju trudnoću, dok je taj broj u 2020. bio upola manji, odnosno na pregledima nisu bile 282 žene ili njih 0,8 posto. Jedan do tri puta pregledano je 519 trudnica, ali najviše je njih, 71,5 posto, ipak imalo optimalni broj pregleda. Najbolje je da prvi pregled bude do navršenih osam tjedana trudnoće, a to je lani učinilo 67,4 posto trudnica.

Ovo izvješće HZJZ-a potvrđuje i trend smanjenja broja spontanih poroda te povećanja broja poroda carskim rezom. Podaci govore da je lani 25.719 žena rodilo spontano, 1,5 posto na vakuum, 4,6 posto poroda bilo je “na zadak”, a 10.016 ili 27,6 posto carskim rezom što je za jedan postotak više nego godinu prije, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ČESTITKA Andrej Plenković: “U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost i zajedništvo”

Objavljeno

-

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u kojoj stoji:

“Poštovane Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu, drage sugrađanke i sugrađani, poštovani hrvatski branitelji,

na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te 27. obljetnicu vojno redarstvene operacije Oluja obilježavamo trenutke ponosa, slave i nacionalnog zajedništva! Prisjećamo se i hrabrosti i odlučnosti hrvatskih branitelja, kojima smo neizmjerno zahvalni jer bez njihove žrtve ne bi bilo slobodne i demokratske Hrvatske. Stoga je naša trajna obveza i odgovornost da hrvatskim braniteljima osiguramo dostojanstven status, da štitimo dignitet Domovinskog rata te da jačamo i moderniziramo Hrvatsku vojsku i policiju.

U najtežim trenucima agresije, hrvatski je narod pokazao svoju nepokolebljivost, zajedništvo i domoljublje. Uz vodstvo dr. Franje Tuđmana i hrabrost hrvatskih branitelja, ostvario je tisućljetni san o slobodnoj i demokratskoj vlastitoj državi. Državništvo tadašnjeg hrvatskog vodstva i požrtvovnost naših branitelja, vojnika i policajaca trajna su nam inspiracija u zalaganju za boljitak Hrvatske i svakog hrvatskog čovjeka!

Ovo je godina ostvarivanja strateških ciljeva za Hrvatsku. Otvorili smo Pelješki most, čime smo ostvarili generacijski san o spajanju hrvatskog teritorija. Uskoro postajemo članica europodručja, čime će naše gospodarstvo postati zaštićenije i otpornije na buduće krize. Ulaskom u Schengenski prostor olakšat ćemo kretanje ljudi i roba, izvoz naših proizvoda i dolazak europskih turista. Tom dubljom integracijom u Europsku uniju pridružit ćemo se krugu najrazvijenijih europskih država, osnažiti svoj suverenitet i povećati utjecaj.

U odgovoru na sve izazove i krize s kojima se suočavamo, Vlada će poduzimati sve da zaštiti građane i gospodarstvo, i da Hrvatska nastavi ići naprijed, koristeći pritom sve prednosti članstva u Europskoj uniji.

Uime Vlade i svoje osobno, od srca vam svima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a hrvatskim braniteljima želim da ponosno proslave svoj dan i da osjete istinsku zahvalnost cijele nacije na svemu što su učinili za slobodu naše domovine!”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu