Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj ovisnici u prosjeku umiru u 50. godini, umrla 322 u godini dana

Objavljeno

-

foto: Pixabay

U Hrvatskoj ovisnici u prosjeku umiru u 50. godini, a u godini dana umrla su 322 registrirana ovisnika, istaknuo je je predstojnik Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti KBC-a Sestre milosrdnice Zoran Zoričić u povodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti.

“Podaci pokazuju da je 16 godina dob eksperimentiranja, 21. je prvog koketiranja s opijatima, a 26. javljanja na tretman”, rekao je Zoran Zoričić na konferenciji za novinare u zagrebačkoj Gradskoj upravi.

Kaže i da je po stopi Zagreb vodeći u Hrvatskoj, te po podacima ima 1135 liječenih ovisnika. “Oko 5400 je liječenih ovisnika u Hrvatskoj, a od toga 4300 zbog ovisnosti o opijatima. Prvi put liječeno u godini dana je 556 ovisnika, a 139 je prvi put liječeno zbog opijata. Zoričić kaže da je od četiri ovisnika koja dođu u ambulante, samo jedan ovisnik o heroinu te da ovisnici o takozvanim “dizalicama” rijetko traže pomoć.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković kaže kako je generalni trend rasta zlouporabe droga, podaci UN-a iz 2020. pokazuju da je u zadnjih deset godina konzumacija droga u svijetu rasla za oko 30 posto. U Europi je uslijed globalizacije, proizvodnja ali i potražnja maksimalizirana, proizvodnja kokaina u Južnoj Americi je u zadnje dvije do tri godine rasla za oko 30 posto i u velikoj većini dolazi na europsko tržište, a i Europa je jedna od glavnih proizvođača sintetičkih droga. U Europi je kokain po konzumaciji droga na drugom mjestu, nakon kanabisa, a sve se to, ističe Petković, reflektira i na Hrvatsku.

Zagreb predstavio Povjerenstvo za prevenciju

U povodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti koji se obilježava od 15. studenoga do 15. prosinca, Grad Zagreb je predstavio novoosnovano Povjerenstvo za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih ovisnosti te najavio mjere i aktivnosti koje će poduzimati. U klinikama za psihijatriju “Sveti Ivan” i Vrapče održavat će se predavanja i programi, a brojne aktivnosti provest će i udruge LET i Jedni za druge.

Predsjednica Povjerenstva Martina Rojnić Kuzman rekla je kako će na temelju praćenja podataka napraviti akcijski plan koji bi se provodio u idućih dvije do četiri godine, početkom 2023. bit će u e-savjetovanju, a bazira se na smanjenju potražnje i ponude. Primjenjivat će mjere prevencije, kurative te resocijalizacije i integracije ovisnika, a razvit će se i programi za žene te za nove oblike ovisnosti – video-igre, internet te kockanje i klađenje. Mjere prevencije su primarno usmjerene prema mladima i djeci, radit će se i na osnaživanju roditelja, a osim u školama, provodit će se i kroz izvannastavne aktivnosti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu