Connect with us

Hrvatska

Plenković o privođenjima u Zadru: “To nije slobodarsko izražavanje mišljenja, to je govor mržnje”

Objavljeno

-

Danas u podne održana je sjednica vlade. Plenković je u uvodu govorio o poskupljenju plina i struje, te o izjavama Zorana Milanovića.

“Danas se moramo prisjetiti i Jasenovca”

“Danas je međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. 27. siječnja 1945. oslobođeni su zatvorenici Auschwitza. Tamo je ubijeno milijun Židova. Auschwitz je postao sinonim za najstrašnije zločine nad židovskim narodom”, rekao je Plenković na početku sjednice vlade.

“To je jedan od najvećih zločina u povijesti čovječanstva. Na taj dan moramo se prisjetiti i zloglasnih ustaških logora, prije svega Jasenovca. To je bolan dio hrvatske povijesti. Na današnji dan odajemo i priznanje i hrvatskim pravednicima među narodima, koji su izložili svoj život da bi spasili svoje bližnje”, rekao je.

“Netolerancija i negacija Holokausta i danas su prisutni. Politika to mora jasno osuditi, a pravosudna tijela to moraju jasno kažnjavati. Milijuni ubijenih opomena su o važnosti temeljnih vrijednosti društva”, rekao je.

O Bradleyjima

“Danas ćemo odlukom ovlastiti ministra Banožića da poduzme sve aktivnosti oko nabave borbenih vozila Bradley. Poduzeli smo niz aktivnosti proteklih tjedana u razgovorima s američkim partnerima i dogovorili da se ovaj proces o nabavi i modernizaciji tih vozila završi. U pregovorima s američkom stranom promijenili smo i financijske uvjete, njihova donacija iznosit će 59 milijuna dolara. Donirat će i dodatnih 11 milijuna dolara, čime će se osigurati sredstva za dodatnu modernizaciju vozila”, rekao je.

“Modernizacija će se odvijati u Đuri Đakoviću u Slavonskom Brodu. Obučit će se naši inženjeri i radnici koji će od 2023. biti u stanju modernizirati ta vozila i učiniti ih funkcionalnima i operativnima”, dodao je.

O poskupljenju plina i struje

“Jučer smo na konferenciji govorili o ogromnim izazovima koji su pred nama. Tu smo izložili u sustavnom i detaljno elaboriranom govoru politiku vlade što se tiče energetske politike. Svi zajedno ćemo nastojati ublažiti i spriječiti izgledan rast cijena energenata, tu mislim na rast cijena i struje i plina od travnja”, rekao je.

“Ići ćemo s tri seta mera smjera – povećati naknade za socijalno ugrožene, to su vaučeri do 200 kuna za struju. Smjer kojim će vlada ići je da proširi polje primjene, ostavit ćemo mogućnost da se time plaćaju i režije plina. Vjerojatno ćemo proširiti i opseg kućanstava koji primaju tu naknadu. I treće – podići ćemo taj iznos, a koliko, procijenit ćemo kad vidimo koliko će energenti poskupjeti”, rekao je.

“Preispitat ćemo sve stavke koje igraju ulogu u određivanju cijene plina i struje. Tu treba sudjelovati i HEP”, rekao je.

“Treći skup mjera se odnosi na iznos stope PDV-a. Znamo da je PDV na struju 13%, na plin je 25%, tu postoji prostor koji ćemo iskoristiti da smanjimo ukupan iznos cijena za građane. Svi resori na dnevnoj razini razgovaraju o tome, pa i ja osobno. Tu ćemo pokazati još jednom da interveniramo svaki put kad nam je prioritet očuvati ekonomski i socijalni standard građana”, rekao je.

“Očito smo dosegli neki broj ljudi koji su se spremni cijepiti”

“Danas opet imamo velik broj zaraženih. Omikron daje novu dinamiku epidemiju. Treba nastaviti s cijepljenjem i pridržavanjem svih mjera. Dosad smo cijepili 2.3 milijuna ljudi barem jednom dozom. Dinamika cijepljenja prvom dozom se jako usporila, to znači da smo dosegli očito neki broj ljudi koji su se spremni cijepiti, ovi drugi to odbijaju temeljem svog izbora”, rekao je.

O privođenjima u Zadru: To nije slobodarsko izražavanje mišljenja, to je govor mržnje

“Policija je u Zadru postupala i pozvala na obavijesni razgovor neke ljude koji su izražavali svoje stavove i po mišljenjima mnogih i prijetnje. Ono što je jasno i nakon mog kulturnog poziva na kavu ljudima o kojima se radi, a to je jedan od razloga i konteksta ovog govora mržnje, sve se to svodi na suradnju HDZ-a i SDSS-a”, rekao je Plenković.

“To nije spontano i simpatično i slobodarsko izražavanje mišljenja, nego je sve temeljeno na konstantnoj mržnji koja se bazira na floskulama koje baziraju na suradnji Plenkovića i Pupovca. To je razlog zašto to slušamo”, rekao je. 

“Meni je to dobro poznato, ali važno je da oni koji to komentiraju i promatraju uđu u srž”, rekao je.

“Milanovićeve izjave su skandalozne”

“Te izjave su reputacijski štetne. Dovode do snebivanja naših partnera iz EU i SAD-a. Ispada da će svaki veleposlanik biti pozvan na razgovor kako bi prosvjedovali zbog izjava predsjednika Milanovića. To je loše i skandalozno, potpuno u suprotnosti sa stavovima vlade”, rekao je.

“Mi se potpuno ograđujemo od toga”, rekao je, nakon čega je riječ preuzeo Vili Beroš.

Beroš o epidemiji: Teze o namjernom zaražavanju virusom nisu prihvatljive

“U razdoblju od 21. do 27. siječnja broj pozitivnih PCR testova pokazuje blagi trend pada, a broj pozitivnih BAT testova pokazuje trend rasta. Hospitalizirano je više osoba nego jučer, a na respiratoru je manje ljudi nego jučer. Blagi porast hospitaliziranih ipak ne prati broj novih slučajeva”, rekao je Beroš.

“Opće je poznato da se omikron brzo širi i u pravilu ne izaziva teške kliničke slike, ali Hrvatska nije dovoljno procijepljena zemlja, što posebno ugrožava starije, necijepljene građane. I upravo zato su takve osobe najčešće hospitalizirane. I zbog toga teze o namjernom zaražavanju virusom nisu prihvatljive”, rekao je.

Božinović: Produljit ćemo mjere do kraja veljače

Riječ je preuzeo Božinović.

“Želim naglasiti, obzirom da je jučer bilo puno upita, da se za pacijente i njihovu pratnju prilikom prijema u bolnice ili u domove zdravlja ništa nije promijenilo. Svi oni koji dosad nisu trebali predočiti covid-potvrdu ne moraju ni nakon jučerašnje odluke”, rekao je Božinović.

“Stožer će do kraja ovog mjeseca revidirati odluke o ograničenju okupljanja, javnom prijevozu i korištenju maski. Ako ne dođe do značajnije promjene epidemiološke situacije, primjena odluka će se produljiti do kraja veljače”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Na pomolu važna promjena: Plaće se više neće morati isplaćivati na tekući račun

Objavljeno

-

By

Vlada u konačnom prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić podsjetio je u petak na sjednici Vlade da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi, rekao je Zrinušić.

Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka, dodao je.

Vlada je već u prvom čitanju uz ostalo predložila povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna. Sukladno tome, prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće  kuna.

Predloženim izmjenama prvenstveno se želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu rada i to posebno ljeti u turizmu, kažu u vladi.

Također, ne bi se oporezivo ni dohodak do 10 tisuća kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu u iz solarnih panela na kućama i koji kao više koji im nije potreban šalju u mrežu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 44,9 % građana u strahu da će izgubiti posao u sljedećoj godini

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Član uprave Val grupe Mario Dukarić u Newsroomu N1 televizije je komentirao rezultate najnovije analize stavova, uvjerenja i očekivanja hrvatskih građana na kraju ove gospodarski izazove godine. Grupa je istraživanje provela u suradnji s agencijom Ipsos na reprezentativnom uzroku korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina. Rezultati su pokazali da su hrvatski građani puno pesimističniji nego prethodne godine, pogotovo u pogledu osobnog financijskog stanja te političke i gospodarske situacije, dok je povjerenje u medije, institucije i kompanije u padu.

“U trenutku provođenja istraživanja, krajem listopada ove godine, inflacija je bila rekordna. Iznosila je 13,2 % i naše je istraživanje pokazalo da je 91 % ispitanika osjetilo povećanje cijena. Također, 61,2 % je to osjetilo na svojoj koži kroz pad kupovne moći.”

“Državni zavod za statistiku objavio je da se porast cijena dogodio gotovo u svim kategorijama. Nije tome uzrok samo povećana cijena energenata nego se to prelilo u sve ostale industrije”, rekao je Dukarić.

Velika većina građana na svojim je novčanicima osjetila rast cijena, ali najviše su pogođeni ljudi srednje kupovne moći: “Oni s višom kupovnom moći kao da su jedva dočekali da izađemo iz krize pa da počnu trošiti, a nažalost ova kategorija ukupnih prihoda do 10 000 kuna mjesečno je stvarno kategorija gdje ljudi žive iz mjeseca uz mjesec. Bit ću grub, ali reći ću da su se oni već navikli živjeti u takvim okolnostima tako da njih to nije toliko iznenadilo, koliko je iznenadilo srednji sloj.”

“Eurostat na razini svih zemalja Europske unije mjeri potrošnju obitelji što se zapravo smatra vrijednošću blagostanja obitelji, a mi smo tu na nekih minus 27 %, dok su druge države poput Njemačke i Nizozemske na 10 % iznad europskog prosjeka.”

Zanimljivo je da se 35,5 % ispitanika izjasnilo da su ove godine trošili više nego lani. Gost Newsrooma ovu pojavu objašnjava mediteranskim “kako ćemo lako ćemo” mentalitetom: “Nijemci su se potpuno drugačije ponašali u ovim okolnostima”, a tek neke od mjera koje Dukarić navodi su gašenje ulične rasvjete i svjetala u izlozima, smanjivanje temperature u stanu, pa čak i kuhanje s poklopcem na loncu jer voda više isparava ako kuhate bez poklopca.”

“Kupci se orijentiraju i temeljem cijene biraju prikladnije proizvode, a tu postoji opasnost za brendove zato što rat sa cijenama nije dobar ni za njih ni za potrošače.

Dukarićev savjet za komunikaciju bredova u krizi je da vrate vrijednosti proizvoda i usluga u prvi plan. “Evidentno je da podrška kompanijama i brendovima koji su dosad naglašavali svoju ekološku i društvenu osjetljivost pada, i to prilično u odnosu na razdoblje od zadnje tri godine. Cijena je dominantna i dolazi na prvo mjesto, ali smatram da to nije put kojim bismo trebali ići.”

Pesimizam je obuhvatio naše društvo

Ispitanici su najviše isticali strahove od rasta cijena, pada kupovne moći te pada životnog standarda. Pritom je zanimljivo da su se žene izjasnile da će više trošiti u sljedećoj godini u odnosu na muške ispitanike. Također, mlade osobe najspremnije su mijenjati svoje navike i isprobavati nove proizvode, dok kod starijih to nije slučaj.

Čak 44,9 % ispitanika u strahu je da će izgubiti posao u sljedećoj godini. “Bilježimo snažan rast vjere u ulaganje u znanje. Znanje je naša najveća valuta, naš najveći kapital. Kroz ovo istraživanje jasno je da će ljudi, prije nego u kupovinu stana i automobila, ulagati u znanje, a taj strah od gubitka posla je posljedično uvjetovan time.”

Zabrinjavajuć je podatak da 50 % mladih u dobi od 18 do 32 godine ima zadršku u planiranju obitelji zbog utjecaja ekonomske situacije. “Svaki drugi mladi čovjek razmišlja hoće li imati dijete u kontekstu ovih ekonomskih kretanja, strahova i inflacije.”

Indeks optimizma prema ovom je istraživanju u izraženom padu. “Pesimizam je obuhvatio naše društvo. Mi trebamo novu nadu i puno više pozitivnih vijesti.” No, pozitivna je činjenica da indeks optimizma u nekim kategorijama pokazuje optimizam građana u obiteljskim odnosima, prijateljstvu i druženjima što Dukarić objašnjava izlaskom iz pandemije zbog koje više cijenimo ove stavke života.

Kad je riječ o niskoj razini povjerenja u institucije i djelatnosti, Dukarić kaže: “Ja volim isticati tezu da bi se naše društvo trebalo naviknuti na dosadne političare i dosadne medije. To nama fali. Možemo jako puno diskutirati o relevantnosti i kvaliteti sadržaja koji je u javnom prostoru, tu mislim i na medije i na političare.”

Dukarić smatra da danas postoji utrka za klikovima, a ljudi jako malo vremena troše na konzumaciju tih vijesti: “Puno im je jednostavnije pročitati Tweet Elona Muska, a rijetko se tko odluči pročitati neki stručni članak na CNN-u ili televiziji koji bi dao šire argumente.”

Posebno je naglasio činjenicu da je “Sadržaj je odavno izgubio bitku u političkoj sferi, kad se suprotstavi određenom dojmu ili javnom performansu.”
Dukarić zato zaključuje da bismo se trebali vratiti “dosadnim medijima i dosadnim političarima”.

PR stručnjak zaključuje da je optimist i da vidi novu generaciju političara na sceni, te smatra da će uz njihovu ustrajnost ljudi to i prepoznati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Objavljen vodič: Evo kako prepoznati lažne eure

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Budući da se mnogi po prvi put od Nove godine susreću s novčanicama eura, treba misliti i na to kako izbjeći krivotvorine. Euri su izrađeni od 100-postotnog pamuka, karakteristična su mu svojstva šuškavost, elastičnost, čvrstoća, hrapavost papira te dugotrajnost i velika otpornost na savijanje.

Hrvatska narodna banka objavila je niz fotografija i trikova kako provjeriti jesu li prave novčanice.

U optjecaju su dvije serije euronovčanica. Prva se serija sastoji od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva i serija Europa, ima iste apoene, osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, no i dalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.

Zajedničke značajke obje serije euronovčanica jesu: naziv valute ispisan različitim pismima; na licu novčanice otisnuti su inicijali naziva Europske središnje banke; ondje se nalazi i potpis predsjednika/ce ECB-a; svanovčanica ima serijski broj.

Za lakšu provjeru autentičnosti HNB preporučuje četiri koraka: osjeti, pogledaj, nakreći, provjeri.

HNB

Osjetite papir i reljefnost novčanice.

Pogledajte novčanicu prema svjetlu i provjerite ima li vodeni znak i zaštitnu nit, prozirnu brojku i prozor s portretom.

HNB

Nakrećite euronovčanicu i provjerite hologram; brojku koja mijenja boju; sjajnu traku i prozor s portretom.

Na novčanicama postoji i mikropismo koje se provjerava korištenjem povećala. Dodatna svojstva moguće je provjeriti korištenjem UV lampe.

HNB

Detalje provjere uz video upute pronađite na stranicama HNB-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu