Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NAJAVA IZ KONCERTNOG UREDA: Marta Hut i Jurica Šoša – Hrvatska solo pjesma u europskom kontekstu

Objavljeno

-

Pjesma, odnosno praksa uglazbljivanja poezije, traje od antike, preko srednjovjekovnih trubadura, do romantičarskog Lieda i 20. stoljeća kada je pjesma u pop, rock i zabavnoj glazbi zagospodarila glazbenim formama sve do danas.

U umjetničkoj formi pjesma doživljava vrhunac u 19. stoljeću kroz stvaralaštvo Franza Schuberta. Putem koji su nastavili Hugo WolfRichard Wagner i Richard Strauss kročili su i hrvatski skladatelji Blagoje Bersa i Jakov Gotovac, kao i prva naša skladateljica Dora Pejačević, čiji je strelovit umjetnički razvoj zaustavljen iznenadnom smrću na porođaju.

Programom pjesama navedenih skadatelja, pod nazivom Hrvatska solo pjesma u europskom kontekstu, nastavlja se ciklus pretplate Koncertnog ureda Zadar. Koncert je na rasporedu u utorak, 25. 1. 2022. u 20 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta, a nastupit će Marta Hut i Jurica Šoša. To je ujedno nastavak projekta Bersijada, koji promovira glazbu najznačajnijeg skladatelja hrvatske moderne koji je dio života proveo u Zadru.

Ulaznice se prodaju na adresi www.kuzd.hr, te u subotu, ponedjeljak i utorak na info pultu Kneževe palače od 11-13 i 18-20 sati, s time da na dan koncerta blagajna od 19 sati seli u Svečanu dvoranu Sveučilišta.

Sopranistica Marta Hut (rođena Musap) rođena je u Zadru 2. veljače 1990. Drugu nagradu na Regionalnom natjecanju pjevača u Šibeniku osvojila je 2007., a godinu dana poslije nastupila je u solističkoj ulozi u Fauréovu Requiemu u Zadru u povodu obilježavanja stote godišnjice Hrvatskoga pjevačkog glazbenog društva „Petar Zoranić“ pod ravnanjem Jurice Šoše. S osamnaest godina upisala se na studij pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te magistrirala (cum laude) u klasi prof. Martine Gojčete-Silić. U prosincu 2010. sudjelovala je na koncertima mladih opernih pjevača „Hommage à Milka Trnina“ u zagrebačkom HNK-u. U istoj kazališnoj kući debitirala je 2011. u ulozi Mercedes u Bizetovoj operi Carmen. U travnju 2012. nastupila je kao solistica u izvedbi Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu Josipa Magdića u Muzeju Mimara u Zagrebu. U ožujku 2013. igrala je ulogu jednog od paževa u Wagnerovoj operi Lohengrin pod ravnanjem Nikše Bareze, a godinu dana poslije dobila je titulu Mladog pjevača godine na natjecanju u Muzeju Mimara te nastupila u sklopu ciklusa Molto cantabile 2. Imala je čast muzicirati pod ravnanjem Pavla Dešpalja, između ostaloga i na praizvedbi Dešpaljevih preradbi Bersinih i Lisinskijevih solopjesama za glas i gudački orkestar. U ožujku 2016. povjerena joj je glavna uloga u operi Suor Angelica (Sestra Angelica) Giacoma Puccinija (u režiji Michaela Znanieckoga). Pod vodstvom Ive Lipanovića prvi put je nastupila u veljači 2020. kao solistica u Beethovenovoj Missi solemnis u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uz Akademski zbor „Ivan Goran Kovačić“ i Zagrebačku filharmoniju. U listopadu 2021. nastupila je u Kneževu dvoru s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom pod ravnanjem Ivana Huta. Nekoliko je godina živjela i djelovala u Kraljevini Nizozemskoj, gdje je nastupila u Rotterdamu, Den Haagu, Delftu, Zwolleu, Rijswijku i Bredi. Sudjelovala na seminarima poznatih svjetskih pjevačica i pedagoginja (Roberta Alexander, Jard van Nes i druge). Redovito nastupa u Zadru kao solistica u pratnji Zadarskoga komornog orkestra.

Pijanist Jurica Šoša završio je osnovnu i srednju školu u rodnom Zadru. Upisao se na studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Đorđa Stanettija, kod kojega je završio i poslijediplomski studij te stekao titulu magistra umjetnosti. Tijekom školovanja osvojio je brojne nagrade, od kojih su najvažnije nagrada Hrvatskoga društva skladatelja za najbolju izvedbu djela Ive Josipovića na međunarodnom natjecanju Etide i skale u Zagrebu, prva nagrada na državnom natjecanju HDGPP-a 2001. u Dubrovniku te Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu. Pohađao je seminare eminentnih klavirskih pedagoga u Hrvatskoj i inozemstvu (Pavarana, Kämmerling, Muraro, Krpan i drugi). Održao je niz recitala te solističkih nastupa s brojnim orkestrima, s kojima je izveo Treći klavirski koncert L. van Beethovena, Prvi klavirski koncert F. Liszta, Trinaesti klavirski koncert W. A. Mozarta, Bachove koncerte za dva i tri klavira, Mozartov Koncert za dva klavira i orkestar i dr. Tijekom studija bio je jedan od pokretača ciklusa koncerata u HGZ-u, a djelovao je i kao dirigent Hrvatskoga pjevačkog glazbenog društva „Zoranić“, s kojim je zabilježio veće nastupe u svim većim europskim središtima i osvojio nagrade na državnim natjecanjima u Splitu, Novigradu Istarskom i drugdje. Od 2010. godine umjetnički je ravnatelj Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Član je Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Stalno je zaposlen kao profesor klavira u Glazbenoj školi „Blagoje Bersa“ u Zadru.  

*

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE: Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić dobitnik Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća

Objavljeno

-

By

Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu za područje društvenih znanosti.

Odluku je donijelo Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjtnosti na svojoj redovitoj sjednici održanoj 27. ožujka 2024. godine, a Nagrada je dodijeljena na svečanoj sjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ponedjeljak, 29. travnja 2024. godine u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.  

Prof. dr. sc. dr. h. c. stekao je zvanje diplomiranog arheologa i profesora povijesti1987. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na istom fakultetu je doktorirao 1997. godine. Danas je redoviti profesor u trajnom izboru na Odjelu za arheologiju. 

Svoju studiju U potrazi za Višeslavovom krstionicom napisao je metodološki znanstveno, jasno i koncizno bez uljepšavanja realnosti. Krsni zdenac simbol je hrvatskoga duhovnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Više od 170 godina predmetom je znanstvenih rasprava, prijepora i kontroverza. Legitimna stručna rasprava u svezi s tim vrhunskim ranosrednjovjekovnim spomenikom zacijelo će dobiti novi zamah jer je simbol kršćnske vjere u Hrvata. Sa sintagmom Višeslavova krstionica vjernici i ini odrastali su generacijama i uspostavili su s njome emotivan kontakt, koji je danas, nakon više od 80 godina otkako je dopremljena u Hrvatsku, još prisniji. Rasprava Ante Uglešića o “Višeslavovu” krsnom zdencu velik je doprinos njegovu upoznavanju i bit će zasigurno poticaj za daljnja istraživanja.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

U ZGRADI POLIKLINIKE ZADAR / U četvrtak s radom počinje Farmakološka ambulanta. Donosimo sve detalje

Objavljeno

-

By

U četvrtak 02.05.2024. godine s radom počinje Farmakološka ambulantai to u sobi 335, na 3. katu u zgradi Poliklinike Opće bolnice Zadar, priopćeno je iz Opće bolnice.

U ambulanti će raditi Juraj Ban Jović, dr.med., specijalist kliničke farmakologije s toksikologijom.

Farmakološka će ambulanta raditi utorkom i četvrtkom od 8 do 12 sati.

Pregledavat će se 8 pacijenata po danu, a što se termina tiče dva se odnose na e-naručivanje, dva su prioritetna i četiri termina su dostupna za naručivanje preko Jedinice za centralno naručivanje.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Zadarska nadbiskupija predstavila novi logotip – evo što predstavlja…

Objavljeno

-

By

Zadarska nadbiskupija kao institucija, za svoj prepoznatljivi vizualni znak, korespondenciju i predstavljanje u javnosti, dobila je novi logo uz koji uvijek stoji i natpis ‘Zadarska nadbiskupija’, s mogućim različitim varijantama, stoji u priopćenju iz Nadbiskupije.

Novi logo sastoji se od dva povezana dijela: kruga oblikovanog od zvijezde i križa te zadarske katedrale sv. Stošije. Prvi dio loga sadrži formu kruga koji je jedan od najstarijih i najraznovrsnijih simbola u kulturi i umjetnosti. U likovnoj umjetnosti, simbolika kruga je sveprisutna i označuje nepromjenjivost, jedinstvo i beskonačnost. Kršćanska zajednica, Crkva, često koristi oblik kruga u različitim varijantama, simbolizirajući jedinstvo vjernika i cjelovitost tijela Kristova.

Oblik kruga u novom logu postignut je pomoću zvijezde koja ide prema križu, time simbolizirajući život Isusa Krista u njegova dva najvažnija trenutka: otajstvo utjelovljenja i rođenja i otajstvo muke, smrti i uskrsnuća. Zvijezda koja je posebno važna u Svetom pismu sa svojih deset krakova predstavlja i svakog čovjeka (usp. Mt 25, 1-13, Prispodoba o deset djevica). Uz pomoć zvijezde čovjek može pronaći novorođenoga Boga u jaslicama (usp. Mt 2, 1-12) koji ga preko križa dovodi do uskrsnuća, oslikavajući tako istinu da “misterij čovjeka postaje doista jasan jedino u misteriju utjelovljene Riječi” (GS 22).

U duhovnoj simbolici zvijezde i križa krije se još jedno značenje, a to je život sv. Stošije koja je svojim životom na znakovit način povezala otajstva rođenja, muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova. Prema pobožnoj legendi, sv. Stošija rođena je na Uskrs, što joj i samo ime na grčkom jeziku označava (grč. ἀνάστασις – uskrsnuće), a svoju vjeru u Krista zapečatila je smrću na Božić 304. godine.

Drugi dio loga čini suvremeno minimalistički prikaz pročelja katedrale sv. Stošije i njezinog dominantnog zvonika koji kao Spasiteljev prst pokazuje nebo, s vidljivim anđelom na vrhu. Zajednica vjernika okuplja se u crkvi nastavljajući pashalno otajstvo Isusa Krista. Katedrala, majka svih crkava (lat. ecclesia mater), vidljivi je znak jedinstva vjernika Zadarske nadbiskupije. U njoj se, kao i u drugim crkvama Nadbiskupije, sakramentom euharistijskog kruha posadašnjuje i ozbiljuje jedinstvo vjernika koji tvore jedno tijelo u Kristu, čime se vrši djelo našeg Otkupitelja (usp. LG 3).

Novi primarni logo Zadarske nadbiskupije je jednostavan i jezgrovit. Zahvaljujući tim obilježjima, uz svoj inovativni koncept, otvara široki spektar primjene i interpretacije. Logotip, kao i drugi elementi dizajna, moraju učiniti komunikaciju lako razumljivom i pamtljivom. Jednostavni dizajn upotrebnom linija, minimalizama i ravnoteže omogućili su ravnomjerno raspoređivanje sadržaja i stvaranje estetski ugodne kompozicije. Novi logo Zadarske nadbiskupije osmislili su Paško Ivanović, grafičar i web dizajner i don Mario Karadakić, vicekancelar Zadarske nadbiskupije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu