Connect with us

Tech

Nova prevara na WhatsAppu: Prevaranti se predstavljaju kao vaši prijatelji

Objavljeno

-

Nova prevara širi se putem WhatsAppa, a ovaj put prevaranti se predstavljaju kao vaši prijatelji. Pokušavaju stvoriti situaciju napetosti i panike kako osoba kojoj se jave ne bi puno razmišljala i kako bi odmah reagirala te tako nasjela na prijevaru.

Ovakva vrsta prijevare vrlo je učinkovito, a dosad su tisuće ljudi već nasjele na nju. Prevaranti najprije hakiraju WhatsApp korisnički račun i potom se jave prijateljima ili članovima obitelji te osobe. Pri tome navode da su negdje zapeli ili da je riječ o nekoj drugoj hitnoj situaciji.

Od osoba kojima se jave traže novac, ali zapravo je riječ o prijevari. Korisnici WhatsAppa koji dobiju takve poruke trebali bi biti jako oprezni da ne bi ostali bez novca.

Postoje razne varijacije ove prevare. Neki prevaranti se nekad javljaju s nepoznatnog broja i pri tome se predstavljaju kao vaš prijatelj koji je promijenio broj mobitela.

Što napraviti u takvim situacijama?

Ako dobijete ovakve pozive ili poruke, zastanite na trenutak i dobro razmislite o sljedećem koraku. Nemojte paničariti ili naglo reagirati jer prevaranti računaju upravo na to.

Pokušajte stupiti u kontakt s tim prijateljem ili članom obitelji za kojeg se predstavljaju prevaranti. Trebali biste potvrditi da vašu pomoć doista treba osoba koja vam je bliska.

Nikad ne odgovarajte na poruke koje se čine kao prijevara, piše Komando. Ako se u takvoj poruci nalazi neki privitak ili link, ne biste to trebali preuzimati jer može sadržavati oapsni virus koji može zaraziti vaš uređaj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Tech

Ako imate ovaj telefon, pripazite: Čak i ugašen može biti meta hakera

Objavljeno

-

By

Izvor: Photo by Bagus Hernawan on Unsplash / ilustracija

Istraživači su proveli sigurnosnu analizu značajki LPM predstavljenih s iOS-om 15 i otkrili da se bluetooth LPM firmware može modificirati za pokretanje malwarea na iPhoneu.

Stručnjaci s njemačkog tehnološkog sveučilišta Darmstadt otkrili su da je iPhone ranjiv na kibernetičke napade čak i kad je isključen. Jer, i u tom stanju svih 24 sata aktivni su bežični čipovi, što uključuje bluetooth, NFC i UWB.

Dakle, to sve i dalje omogućava povezivanje, ali i pronalazak uređaja kroz Findy My Network (hrv. pronađi moju mrežu). Koliko je opasno na taj način postati žrtvom potvrđuje činjenica da u tom “ugašenom modu” iPhone još uvijek pristupa kreditnim karticama, digitalnim ključevima i sličnim, za hakere, zanimljivostima…

Kako piše ICT Business, ti bežični čipovi imaju izravan pristup sigurnom elementu i očito bi se to moglo iskoristiti za instaliranje malwarea na iPhone čak i kada iOS ne radi. Jer, bežični čipovi rade u načinu rada male snage (LPM), ne treba ih brkati s načinom za uštedu energije koji produljuje vijek trajanja baterije.

Podrška za LPM implementirana je u samom hardveru, što znači da se ovaj problem ne može riješiti popravcima na softverskoj razini.

Istraživači su proveli sigurnosnu analizu LPM značajki predstavljenih s iOS-om 15 i otkrili da se bluetooth LPM firmware može modificirati za pokretanje malwarea na iPhoneu. Ove “rupe” nisu ranije razmatrane i nude hakerima mogućnost da s pristupom na razini sustava prate nečiju lokaciju ili pokrenu nove značajke na telefonu, piše ICT Business.

 
Nastavi čitati

Tech

Skidate li serije i filmove s interneta? Prijete vam vrlo visoke kazne

Objavljeno

-

By

Unatoč sve većem broju dostupnih streaming platformi za gledanje filmova i serija, neki se oslanjaju na ilegalno preuzimanje sadržaja. Iako su zakonom takve akcije zabranjene, neki ne odustaju od toga pa se i dalje bave “online piratstvom”.

Ilegalno preuzimanje filmova, serija, videoigara, glazbe i drugih sličnih sadržaja smatra se kršenjem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Zakon se krši unatoč visokim kaznama

Za prekršaje protiv autorskih i srodnih prava u Hrvatskoj predviđene su novčane kazne za pravne i fizičke osobe u iznosu od 5.000 do 50.000 kuna, a u slučaju prekršaja protiv autorskih prava u svrhu stjecanja imovinske koristi, kazne mogu iznositi i do 100.000 kuna.

Prema Zakonu, vioskim novčanim kaznama sankcionirat će se oni prekršaji koji podrazumijevaju umnožavanje, distribuiranje ili poduzimanje nekih drugih radnji radi daljnjeg distribuiranja autorskog djela bez autorskog odobrenja.

No, unatoč predviđenim novčanim kaznama, Zakon se i dalje krši, a mi smo provjerili u kojoj mjeri te tko to točno nadzire.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), za kriminalistička istraživanja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva zaduženi policijski službenici i carinski službenici.

Može li policija provjeravati IP adrese osoba za koje se sumnja da ilegalno preuzimali filmove, serije, glazbu i druge sadržaje?

Iz MUP-a su pojasnili da u slučaju kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka i protiv intelektualnog vlasništva ili nekog drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina “policija može, na temelju naloga suca istrage, a radi prikupljanja dokaza, putem Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija od operatora javnih komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama, utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju, te identifikacijske oznake uređaja”.

Tko je nadležan za provjeru?

Od MUP-a i Državnog inspektorata smo pokušali doznati i koliko je kazni vezano za ovu tematiku izrečeno prošle godine u Hrvatskoj i u kojem novčanom iznosu, no odgovorili su nam da to nije u njihovoj nadležnosti.

Isti upit poslali smo i Carinskoj upravi Ministarstva financija koja je pak nadležna “prvenstveno za provedbu carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu u RH, te nadzorom nad robom koja se nezakonito stavlja na tržište, a za koju se sumnja u moguću povredu prava intelektualnog vlasništva”.

“Carinska uprava je tako u 2021. godini, kod provedbe carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu, zabilježila provedenih 657 postupaka te privremeno zadržala do okončanja postupaka 209.000 komada proizvoda za koje se sumnjalo u moguću povredu intelektualnog vlasništva, dok je na domaćem tržištu u provedbi mjera carinskog nadzora privremeno oduzeto 22.957 komada robe, izdana 94 prekršajna naloga te podnesene 4 kaznene prijave protiv prekršitelja koji su sukladno određenim propisima kršili odredbe iz domene prava intelektualnog vlasništva. Unutar ovih navedenih otkrivenih slučajeva kod kojih se radilo o otkrivenoj sumnji u povrede prava intelektualnog vlasništva, a koji su nadležnosti otkrivanja Carinske uprave, nije bilo slučajeva koji bi bili povezani sa kršenjem autorskih i srodnih prava”, naveli su iz Carisnke uprave.

Što je s nezakonitim internetskim servisima?

Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) je za N1 pojasnio da organizatori “nezakonitih internetskih servisa na kojima se nude sadržaji zaštićeni autorskim pravom ili srodnim pravima svoju nezakonitu korist ostvaruju ili prodajom tih sadržaja korisnicima na njihov zahtjev ili od prihoda od oglasa (reklama) koji se prikazuju na takvim internetskim stranicama”.

U takvim slučajevim postupa policija, a uvjet za kazneni progon je da je prijavljena osoba od ovih nezakonitih aktivnosti pribavila znatnu imovinsku korist ili prouzročila znatnu imovinsku štetu.

“Povredu propisa o zaštiti autorskog prava i srodnih prava predstavlja i preuzimanje sadržaja s nezakonitih internetskih servisa. Stoga se svakako preporučuje da se za korištenje navedenih sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima (filmova, glazbe, serija i dr.) koriste zakoniti internetski servisi, koji su sada u sve većem broju dostupni hrvatskim korisnicima i odgovarajuće prilagođeni za hrvatsko tržište”, savjetuje DZIV.

U Hrvatskoj je raste broj dostupnih legalnih streaming platformi, a DZIV navodi da se “s većom dostupnošću zakonitih servisa za preuzimanje glazbe i filmova očekuje daljnje smanjenje stope piratstva”.

Piratstvo u EU

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je 8. lipnja Izvješće o intelektualnom vlasništvu i mladima. Izvješće je pokazalo da mladi Europljani kupuju više krivotvorenih proizvoda te i dalje pristupaju piratskom sadržaju.

“Više od polovice (52%) Europljana u dobi od 15 do 24 godine koji su sudjelovali u anketi izjavilo je da su tijekom posljednje godine putem interneta kupili barem jedan krivotvoreni proizvod, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33%) ispitanika izjavila da je pristupila digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora”, navodi se u izvješću.

Također je zanimljiv podatak da je 21% njih, odnosno svaki peti, upotrebljavalo, igralo, preuzelo ili streamalo sadržaj iz nezakonitih izvora.

Filmovi – glavna vrsta piratskog sadržaja

Njih 12% pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7% ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61%) i televizijske serije (52%), nakon čega slijedi glazba (36%), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža, pokazalo je izvješće.

Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, izjavio je da se učestalost piratstva ne smanjuje, iako mladi potrošači u sve većoj mjeri radije biraju sadržaj iz zakonitih izvora. Glavni razlozi za pristupanje piratskom sadržaju jesu cijena i dostupnost, pokzalo je izvješće.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Piratstvo u Hrvatskoj

Što se tiče situacije u Hrvatskoj, izvješće je pokazalo da je 31% mladih namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, što je manje od utvrđenog prosjeka na razini EU-a, a njih 28% svjesno je pristupilo piratskom sadržaju.

Međutim, 56% mladih ispitanika iz Hrvatske izjavilo je da radije pristupa autorskim djelima putem legalnih internetskih servisa, što je svakako ohrabrujući podatak. Ipak, u izvješću se navodi da je namjerno korištenje ilegalnih izvora u Hrvatskoj bilo iznad europskog prosjeka.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Ispitanike se također pitalo i što bi ih potaknulo da prestanu koristiti ilegalne izvore za preuzimanje sadržaja. Dok su u nekim državama (Estonija, Malta, Italija) mladi kao glavni razlog naveli dostupnost sadržaja na legalnim izvorima po pristupačnim cijenama, Hrvati su u najvećoj mjeri odgovorili da je to – kažnjavanje. Tako razmišljaju i mladi Austrijanci i Nizozemci.

 
Nastavi čitati

Tech

Facebook priprema velike promjene

Objavljeno

-

By

Facebook priprema dvije promjene za svoju aplikaciju.

U internom dokumentu do kojeg je došao The Verge, Tom Ellison, Metin izvršni direktor zadužen za Facebook, iznio je dva ključna prioriteta kompanije.

Prvi je da mreža preporučuje korisnicima više objava koje dolaze s različitih strana, a ne samo s profila i stranica koje prate. Preporuke će uključivati i Reels kratke video snimke, a sam sustav podsjećati na For you sekciju na TikToku. Ideja je prebaciti cijeli sustav početne stranice na takozvani Discovery Engine koji bi trebao preporučiti novi sadržaj svaki put kada korisnik uđe u aplikaciju.

Facebook je bio pionir tehnologije koja uči navike korisnika i preporučuje objave s profila i stranica na koje korisnik zapravo reagira.

TikTok je otišao korak dalje i počeo preporučivati i objave s profila koje korisnici ne prate, model koji se pokazao izuzetno uspješnim. Na ovaj način korisnici svo vrijeme pronalaze novi sadržaj, a mreža zahvaljujući tome još bolje procjenjuje što se korisnicima sviđa. TikTok je ovim potezom ujedno izjednačio teren za autore i influencere, pružajući im mogućnost da s malo pratitelja preko noći postanu viralni.

Kada redizajn bude gotov, početna stranica će na vrhu biti mješavina storyja i reelsa, praćena mješavinom objava prijatelja i objava koje preporučuje novi Discovery Engine.

Drugi prioritet kompanije je ponovno spajanje Facebooka i Messengera u jednu aplikaciju na mobilnim uređajima. S gornje desne strane nalazit će se samo ikonica za poruke koja korisnika vodi u poruke bez napuštanja aplikacije. Cilj je pojednostaviti korisnicima komunikaciju i ispraviti pogrešnu odluku o razdvajanju aplikacija donesenu prije skoro desetljeće.

Tom Ellison je izjavio za Verge da je kompanija “sporo uvidjela konkurentsku prijetnju Tiktoka” i dodao “da je postalo sasvim jasno da su kratki video snimci najpopularniji format na društvenim mrežama, kao i da se ljudi žele povezivati preko sadržaja”.

O uspjehu modela najmlađe društvene mreže najbolje govore brojke. Korisnici provode 78% više vremena na Tiktoku nego na Facebooku, a sama aplikacija ima 20 posto više preuzimanja u odnosu na konkurenciju. Prema podacima stranice Statista čak 53 posto korisnika u SAD-u su stariji od 30 godina, što znači da aplikacija odavno nije rezervirana samo za tinejdžere, kako se dugo mislilo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu