Connect with us

Tech

Najopasnije aplikacije koje nikad ne biste trebali instalirati na mobitelu

Objavljeno

-

Mnogi sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi ljudi trebali izbjegavati trgovine aplikacija trećih strana zbog zlonamjernog softvera i sigurnosnih problema. Nažalost, službene trgovine aplikacija poput Google Play Store i Apple App Store mogu biti jednako opasne.

Hakeri pronalaze razne načine za zaobilaženje sigurnosnih mjera. Trgovina Play posebno je ranjiva, kako zbog popularnosti Androida, tako i zbog toga što nema zatvoreni sustav poput Applea.

Korisnici vjeruju i da su u tim službenim trgovinama platformama sve aplikacije legitimne i vjerodostojne, no to može biti opasno i korisnici bi trebali biti prilično oprezni.

Ovo je sedam najopasnijih aplikacija koje ne biste trebali instalirati na mobitelu.

1. Aplikacije za reprodukciju glazbe

Na pametnim telefonima dolaze već dobre aplikacije za reprodukciju glazbe, a preuzimanje nekih novih može ugroziti sigurnost vašeg uređaja. Jedna od takvih alikacija je Fildo Music.

2. Nepouzdani pretraživači

Korisnici putem pretraživača dijele mnoge osobne informacije, a neki od nepouzdanih mogu ugroziti vašu sigurnost na intrnetu. Primjeri takvih pretraživača su UC Browser i Dolphin Browser.

3. Besplatni VPN

Besplatni VPN uvjerava korisnike da im je njihova sigurnost na prvom mjestu, ali to najčešće nije tako i mnogi od njih prodaju podatke svojih korisnika kako bi zaradili. Izbjegavajte besplatne aplikacije VPN-a kao što su SuperVPN i Pacific VPN.

4. Snimači

Kao i kod glazbenih playera, većina pametnih telefona već ima instalirane visokokvalitetne diktafone i snimače pa nema potreba instalirati neke nesigurne kao što su QRecorder, aplikacija za koju je utvrđeno da koristi trojanac AlienBot.

5. Aplikacije za čišćenje uređaja

Iako postoje legitimne aplikacije za čišćenje telefona, postoje i mnoge koje mogu učiniti više šretet nego koristi. Neke od njih su Super Clean, Cleanit i Virus Cleane.

6. Aplikacije za povećavanje RAM memorije

Ne postoji način za povećanje RAM -a telefona. Svaka aplikacija koja tvrdi drugačije je definitivno zlonamjeran softver. To uključuje aplikacije poput Memory Safe i Warehouse Storage.

7. Nepoznati antivirusni programi

Antivirusni programi mogu biti korisni, ali Trgovina Play je preplavljena tim aplikacijama. Pri tome svaka od njih tvrdi da je upravo ona najbolja i najsigurna opcija koja štiti vaš telefon od virusa i zlonamjernog softvera, piše AH. Držite se legitimnih, poznatih marki antivirusnih programa.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Tech

Prisluškuje li nas mobitel i jesmo li sami za to krivi? “Apsolutno je moguće”

Objavljeno

-

By

Jeste li bili u situaciji da pričate s prijateljem o tome kako želite kupiti novu jaknu ili tenisice, a kasnije vam se na društvenim mrežama počnu pojavljivati oglasi koji promoviraju upravo te predmete? Ako jeste, možda ste pomislili da vas mobitel prisluškuje. No, je li to doista tako?

Naime, najprije treba shvatiti koje sve dozvole dajemo svom uređaju. Aplikacije koje imate na svom uređaju prikupljaju gomilu podataka s vašeg telefona.

Koja dopuštenja dajete aplikacijama?

U uvjetima korištenja trebaju biti navede jasne informacije o tome kako se prikupljaju, pohranjuju i koriste podaci, a na korisnicima je da paze koja dopuštenja daju.

Primjerice, Facebook vas može tražiti dopuštenje za pristup vašem mikrofonu, fotoaparatu, kontaktima, položaju, prostoru za pohranu, a na vama je da odaberete za što ćete omogućiti pristup. Neke aplikacije mogu tražiti pristup i za telefon, zapisnik poziva, SMS, lokaciju, a postoji i opcija ‘ostalo’. Treba obratiti pažnju čemu će točno sve aplikacija imati pristup ako odobrite takvu značajku.

Najbolje je dati pristup samo za ono što je nužno. Primjerice, za WhatsApp morate odobriti pristup kameri i mikrofonu jer bez toga ne aplikacija ne bi mogla izvršavati neke svoje usluge.

Što je s kolačićima?

S druge strane, kada posjećujete internetske stranice, pojavi se pitanje o “kolačićima“. Neke stranice ne daju vam pristup svom sadržaju dok ne odobrite pristup kolačićima. Kolačići, između ostalog, omogućavaju internetskim stranicama da ste ih već posjetili, a služe i za spremanje lozinki ili obraza koje ste ispunili.

Europska unija je donijela direktivu poznatu kao “EU zakon o kolačićima” koja regulira način na koji je web stranici dopušteno koristiti kolačiće i obrađivati osobne podatke. EU navodi da kolačići mogu biti koristan alat “u analizi učinkovitosti dizajna internetske stranice i oglašavanja te u provjeravanju identiteta korisnika”.

“Fenomen iz psihologije”

Informatički stručnjak Marko Rakar također osvrnuo na ovaj fenomen ciljanih oglasa, no ističe da tu nije riječ o tome da nas mobitel prisluškuje nego da nam se pojavljuju oglasi vezani uz predmete koje smo već pretraživali na internetu.

“To je više fenomen iz psihologije nego stvarni događaj. Ljudi su nešto spomenuli i onda odjednom to počnu primjećivati. Međutim, ako su guglali, utipkavali negdje, na aplikacijama, pretraživačima, onda naravno da ih počnu pratiti takvi oglasi”, navodi Rakar.

Dodao je i da tu nije riječ o tome da nas uređaj prisluškuje. “Nije dokazano da je to povezano pa se ne bih previše uznemiravao oko toga.”

“Dok god radi, telefon skuplja podatke”

Lucijan Carić, stručnjak za internetsku sigurnost, ima pak nešto drugačije viđenje stvari. Na upit sluša li nas mobitel kada pričamo o nekom predmetu a potom nam se pojave oglasi na društvenim mrežama, Carić odgovara potvrdno.

“Apsolutno je moguće, takve podatke mogu prikupljati sve aplikacije kojima date određene dozvole, primjerice dozvolu za pristup snimaču”, rekao je Carić za N1.

Istaknuo je da to vrijedi i za uslugu Hey Google koja također zahtijeva pristup vašem snimaču. Riječ je o usluzi zahvaljujući kojoj možete pokrenuti određenje radnje poput pretraživanja, dobivanja uputa do odredišta i izrade podsjetnika.

Carić naglašava da aplikacije mogu tražiti pristup raznim podacima, od lokacije do snimača. “Dok god telefon radi, on skuplja sve podatke, i o tome što ste i napisali, čak i ako to niste poslali.”

Upravo se ti podaci mogu koristiti i za ciljane oglase, a Carić pojašnjava da je to razlog zašto vam se na društvenim mrežama mogu pojaviti oglasi o jakni, tenisicama ili novom mobitelu o kojem ste jučer pričali s prijateljem.

 
Nastavi čitati

Tech

Musk kupio Twitter za 44 milijarde dolara: Sloboda govora je temelj demokracije

Objavljeno

-

By

Elon Musk sklopio je sporazum o kupnji Twittera po cijeni od 54,20 dolara za dionicu, ukupno 44 milijarde dolara, objavila je društvena mreža u priopćenju. u ponedjeljak kupio Twitter za 44 milijarde dolara, objavili su iz tvrtke.

Vlasnik Tesle i najbogatiji čovjek na svijetu postao je time vlasnik platforme koju smatra “javnim digitalnim mjestom na kojem će se raspravljati o vitalno važnim sadržajima za čovječanstvo”, navedeno je u priopćenju.

“Sloboda govora je temelj demokracije”, rekao je Musk.

Musk je signalizirao da će Twitter biti revidiran pod njegovim vodstvom, uključujući promjene u moderiranju sadržaja, a sebe je opisao kao “apsolutista slobode govora”.

 
Nastavi čitati

Tech

Ugrađuju li proizvođači kvarove u uređaj kako bismo češće kupovali nove?

Objavljeno

-

By

Građani sve više prijavljuju da im se kućanski uređaji kvare, a pogtovo u razdoblju odmah nakon jamstvenog roka. Na tu činjenicu je posebno upozoravala i SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan u svojim istupima u Europskom parlamentu, kao i u brojnim medijskim istupima. Koji se uređaji najviše kvare, koji su najčešći kvarovi te koji su najčešći razlozi za kupovinu novog uređaja u odnosu na popravak starog – samo su neka od pitanja na koje smo pokušali dobiti odgovore.

U Hrvatskoj udruzi potrošača kažu da im se građani najviše žale na kvarove perilica i sušilica rublja, hladnjaka, televizora, računala te malih kućanski aparata. Mjesečno im se, tvrde, javi oko 100 potrošača telefonski i oko 50 potrošača pisanim putem s tim problemima.

Kako objašnjavaju iz udruge, najčešće se radi o popravljivim kvarovima.

“Mi nemamo povratnu informaciju o tome nego se potrošači žale jer im servis ne popravlja uređaje u primjerenom ili razumnom roku koji nije definiran brojem dana”, poručuju  iz Hrvatske udruge potrošača u odgovoru na naš upit.

Što bi bio primjereni ili razumni rok za popravak uređaja?

Iako Zakon ne definira koliko bi točno dana bio primjereni ili razumni rok za popravak uređaja, pojašnjavaju nam kako se, primjerice, u Njemačkoj razumnim rokom smatra nekoliko dana.

“Kada smo o tome raspravljali prilikom prijedloga promjene Zakona, oda je jedna kolegica iz Njemačke rekla da je primjereni ili razum rok kao tako definiran u redu jer kod njih u Njemačkoj to znači „danas ste pozvali servisera , sutra je serviser kod potrošača da popravi uređaj, a ako ne može odvozi ga u servis i kroz nekoliko dana je popravljen”, kažu nam i dodaju da joj nije bilo jasno da je u Hrvatskoj prvi problem dobiti servisera na telefon.

“U Hrvatskoj je situacija da kad dobijete servisera na telefon, on javi da će doći za 7 ili 14 dana. Kada je došao do potrošača naravno nije donio nikakve dijelove za popravak pa je najavio svoj dolazak opet za 7 dana ili da će odvesti proizvod u servis. Kada je konačno došao nakon 7 ili 10 dana odvezao uređaj niti serviser niti potrošač ne znaju kada će biti uređaj popravljen. U međuvremenu od prijave kvara prođe i mjesec dana, a uređaj je još na popravku”, ističu.

Što Europski parlament čini po tom pitanju?

Europarlamentarka Biljana Borzan pojašnjava nam da je Europski parlament  prije tjedan dana gotovo jednoglasno izglasao njezinu Rezoluciju o pravu na popravak.

“Tražimo uvođenje jedinstvene oznake popravljivosti kako bi kupac u trenutku kupnje znao koliko je lako i povoljno popraviti proizvod u slučaju kvara. Uz to, rezervni dijelovi moraju biti jeftiniji i dostupni za sve vrijeme trajanja uređaja. Ugrađene kvarove treba najstrože zabraniti. Naime, čak 81 posto građana Hrvatske je u mom nedavnom istraživanju reklo kako im je popravak neisplativ. Rezervni dijelovi nerijetko koštaju skoro kao novi uređaj, a i servisera je sve manje. Europska komisija će ove godine u proceduru poslati nekoliko zakona kojima je cilj učiniti EU tržište održivijim te pokrenuti stvaranje kvalitetnih radnih mjesta u industriji popravka i prenamjene”, govori.

A zašto se građani najčešće odlučuju na kupovinu novog, umjesto popravka starog uređaja? Iz Hrvatske udruge potrošača kažu da je pitanje isplati li se popravljati uređaj koji se koristi dvije godine nakon jamstvenog roka jer serviseri izbjegavaju odgovor o cijeni popravka ili orijetnacijskoj cijeni, iako su, ako je predviđena cijena popravka veća od 500 kuna obavezni dati radni nalog s predviđenim troškovima.

“U slučaju da serviser dođe u vaš dom, a ništa ne napravi, tražit će da platite 200 kuna samo za njegov dolazak. Ako se i odlučite na popravak, ne znate koliko će vas to koštati, pa to nekad zna biti i više od pola cijene novog uređaja – i opet imate strai uređaj za koji ne znate kada će se pokvariti”, objašnjavaju nam iz udruge potrošača.

Problem je i u tome, pojašnjava, da servisi nemaju rezervne dijelove, a promijenjen je Zakon o obveznim odnosima prema kojima bi se uređaji sve više trebali popravljati. Time su, kažu nam, prevareni potrošači jer to navodno traži Europska unija.

Stižu li u Hrvatsku proizvodi lošije kvalitete?

Pitali smo Borzan i što je s kvalitetom proizvoda, odnosno dolaze li na hrvatsko tržište proizvodi koji su lošije kvalitete od onih na zapadnim tržištima.

“Pitanje kvalitete proizvoda smo uredili u prošlom mandatu Europskog parlamenta i taj zakon je stupio na snagu. Taj zakon izjednačava kvalitetu svih proizvoda, kako prehrambenih tako i neprehrambenih poput elektronike ili namještaja. Europska komisija provodi obuke i kontrole na terenu kako bi zakon što bolje zaživio”, kazala je.

Istaknula je i podatak kako čak 84 posto građana u Hrvatskoj smatra smatra da su uređaji proizvedeni prije 20 godina trajali dulje nego oni proizvedeni danas.

“To je problem ugrađenih kvarova koje su mnoge studije dokazale. Naime, pokazalo se kako su perilice za rublje programirane na određeni broj okretaja, televizori na određeni broj radnih sati i slično. Većina uređaja se pokvari između druge i treće godine upotrebe, što je odmah nakon isteka obveznog jamstva, a to vjerojatno nije slučajnost”, objašnjava Borzan.

Progovorila je i o digitalnim kvarovima koji su unaprijed ugrađeni u uređaj.

“Više od polovice naših građana je primijetilo kako im uređaj uspori nakon što skinu najnovija ažuriranja ili im pak baterija kraće traje. Prema najnovijem prijedlogu Komisije, potrošač u trenutku kupnje treba znati kako će ažuriranja utjecati na uređaj – čak ako je ukupni učinak dobar moraju biti informirani i o negativnim učincima. Sve vrste ugrađenih kvarova treba najstrože zabraniti”, ističe europarlamentarka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu