Connect with us

Hrvatska

PRIJETI LI OPET VELIKI PROBOJ VIRUSA? Porast novozaraženih od čak 73 posto! Imunolog otkrio zašto je sve veći broj oboljelih ženskog spola…

Objavljeno

-

U odnosu na prošli utorak kada je zabilježeno 1007 novozaraženih, ali i utorak prije kada je zabilježeno 1074 novih slučajeva, jučer je zabilježeno 73 posto više zaraženih

U Hrvatskoj je u utorak zabilježen 1741 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva ukupno 9894. Među njima je 947 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 128 pacijenata. Preminula je 21 osoba.

U odnosu na prošli utorak kada je zabilježeno 1007 novozaraženih, ali i utorak prije 14 dana kada je zabilježeno 1074 novih slučajeva, danas je zabilježeno 73 posto više zaraženih, piše Jutarnji list, što je jedan od najvećih porasta zabilježen od samog početka pandemije. Stoga se otvara pitanje dolazi li do novog velikog proboja virusa u populaciji te što nas očekuje u narednom razdoblju.

“S obzirom na to da je najmanje oboljelih među starijima od 50 godina, među kojima ima najviše cijepljenih, jasna je poruka da je ovo rezultat stanja cijepljenosti i utjecaja iznimno virulentnog delta soja”, kazao je imunolog Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

“Porast na jesen bio je očekivan: tu je brzošireći delta-soj praćen povratkom djece u školske klupe i odraslih u radne kolektive. Također, dolazak hladnijih dana i boravak u zatvorenom čini idealnu kombinaciju za širenje virusa”, dodao je Trobonjača.

Djeca i mladi najzaraženiji

Upravo djeca i mladi sve češće ulaze u statistike novooboljelih od koronavirusa, a ujedno čine najveću skupinu među onima kojima je danas potvrđena zaraza. Najviše pozitivnih, njih 315, je bilo u skupini od 10 do 19 godina, potom slijedi skupina od 40 do 49 godina, njih 302; od 30 do 39 godina zaraženih je bilo 278, od 20 do 29 pozitivnih je bilo 209, a među najmlađima od rođenja do devet godina pozitivno je bilo 138 djece.

Uspoređujući brojke, vidljivo je da polako padaju novooboljeli od 50 godina nadalje – u dobi od 50 do 59 bilo je 211 pozitivnih, od 60 do 69 njih 153, u dobi od 70 do 79 njih 78, dok je od 80 do 89 bilo 49 pozitivnih. Najstarija skupina od 90 do 99 brojala je 11 pozitivnih.

Više obolijevaju žene

Osim toga, sve je veći broj oboljelih ženskog spola. Usprkos porastu brojeva, Trobonjača smatra da ovaj val neće predugo trajati, a kao razlog navodi činjenicu da je ipak cijepljeno pola stanovništva.

“Što se tiče spolne raspodjele, u prvim valovima bilo je više zaraženih muškaraca. Na tu temu je bilo više zaključaka, a nekako prevladava stav da su se oni više družili. Sada više obolijevaju žene, naprosto je među njima ostalo više prostora, pogotovo kod necijepljenih”, rekao je Trobonjača, zaključivši da je svojevrstan problem i zaraznost dijela cijepljenih, koji u najvećem postotku nemaju simptome, a mogu prenijeti virus.

‘Kad bi se svi pridržavali mjera…’

Voditelj epidemiološke službe HZJZ-a, Bernard Kaić, kazao je da smo još uvijek u četvrtom valu te da za donošenje zaključka o razlozima velikog porasta treba još pričekati. “Ne može se na temelju jednog dana donositi zaključak, trebamo pratiti situaciju još neko vrijeme da možemo dati konkretan odgovor. Naravno, postoji mogućnost da još uvijek nismo dosegnuli vrhunac ovog vala”, poručio je Kaić.

“Ako usred epidemije idete u zatvorene prostore gdje se okuplja veći broj ljudi, jasno je da riskirate zarazu. Kada bi se svi pridržavali mjera koje su trenutno na snazi, a nisu oštre, brojevi bi sigurno bili povoljniji”, zaključio je.

No, prijete li nam nove restrikcije? Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da će sve ovisiti o brojkama, odnosno da će se mjere donositi sukladno sa situacijom. “U prethodna tri tjedna imali stagnaciju rasta i rano je govoriti o tome imamo li ozbiljan rast koji bi zahtijevao dodatne mjere. Kad vidimo situaciju vidjet ćemo jesu li potrebne nove mjere”, poručio je Capak.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu