Connect with us

Hrvatska

NOVA ŠKOLSKA GODINA I EPIDEMIOLOŠKE MJERE Fuchs: “U slučaju zaraze, u izolaciju idu samo najbliži kontakti, a ne cijeli razred”

Objavljeno

-

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada” da je slučaj iz Krapinskih Toplica vrlo tužna priča koja se prelama preko leđa djeteta zbog stava roditelj. Rekao je da ne može razumjeti te da malo tko može razumjeti da netko svoje dijete ne pušta u školu zbog maske koja se mora nositi na hodniku. Maska se mora nosti i smatra da ravnatelj postupa ispravno. Nada se da će se situacija riješiti i da će roditelji promijeniti stav.

– Pred školom je bio prosvjed nekoliko ljudi koji imaju određene fiksacije zbog maske. Možda mogu lakše razumjet nekoga tko se boji cijepljenja, ali ovo ne mogu razumjeti, rekao je.

Dodao je da je policija ispred škole, na neki način, neprimjetno, kako ne bi utjecala na ostalu djecu. Zaštitari su tamo zbog prosvjednika, od kojih neki čak ni nemaju djecu.

– Obrazovni proces se ne smije narušavati. Članak 11 Zakona o okupljanju i prosvjedovanju izrijekom kaže da se svako okupljanje i prosvjedovanje ne smije biti u i oko škole dok su djeca u njoj, naglasio je Fuchs. 

 U ovom konkretno slučaju sada socijalne službe moraju odraditi svoj dio posla, a nadam se da neće doći do zadnje mogućnosti, a to je oduzimanja djeteta roditeljima zbog neodgovornog ponašanja i  zapostavljanja obrazovnog procesa, kazao je.    

Nesuradnja sa socijalnim službama je kazneno djelo

– Postoje mehanizmi određeni zakonom koji određuju kako će se u tom slučaju dalje postupati. Kazao je Fuchs i dodao kako ne očekuje slične incidente u ostalim školama te da je njegovo ministarstvo razgovaralo s policijom koja je potom izdala upute policijskim postajama kako se ponašati i na što da obrate pažnju.

Nova školska godina i provedba epidemiološka mjera

– Imamo prošlogodišnje iskustvo gdje su se odgojno-obrazovne ustanove jako dobro nosile u okviru prošlogodišnje situacije. Još je jednom zahvaljujem ravnateljima i učiteljima na vrhunski odrađenoj školskoj godini i na njihovoj pomoći. Ove smo godine prilično “olabavili” mjere, a to možda iziskuje mao jednostavniji pristup, ali istovremeno smo imali i sastanak s epidemiolozima na kojem je zaključeno da u slučaju pojave zaraze u razredu, ne ide cijeli razredu u samoizolaciju već najbliži kontakti. Nije jednostavno odrediti najbliže kontakte jer se učenik više ili manje družio sa svima. Uskoro će se jasno i glasno reći da su najbliži kontakti ako dvoje sjede u klupi, oni pored njega, eventualno oni ispred, a ne cijeli razred, kazao je Fuchs. 

Ugrožavanje obrazovnog procesa zbog samoizolacije

– Stavljanje djece u samoizolaciju je uvijek problem jer su istraživanja pokazala da se ona održava i na psiho-socijalno stanje djece. To je jedna od glavnih komponenti zašto su i one zemlje koje su imale tvrdi “lockdown”, olabavile mjere. Zahjevamo da roditelji djeci prije odlaska u školu mjere temperaturu i apeliramo na cijepljenje. Pristup je kombinacija procijepljenosti i epidemioloških mjera.

Procijepljenost zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama

– Nisam previše zadovoljan. Osnovne škole su na 57%, gimnazije na 60% što se tiče nastavnika, u visokoškolskim institucijama je preko 70%, a najbolja je procijepljenost u znanstvenim institucijama –  preko 80%, rekao je Fuchs.  

U kojem će se slučaju preći na “online” nastavu

– Nadam se da “online” nastavu nećemo primjenjivati u cijeloj državi. Ona je spremna. Oko 7.000 je snimljenih videolekcija za više razrede, a za male je spremna Škola na Trećem, napominje.  

Cijepljenje zaposlenih u obrazovanju i znanosti

– Razgovarali smo o tome i stav je da je u RH cijepljenje dobrovoljno, a što se tiče obrazovnog procesa nastojat ću i dalje apelirati da se cijepljenjem štiti i sebe i druge. Za sada ne razmišljamo o COVID potvrdama, ali ako bi se pogoršavala situacija morat ćemo i o tome razmišljti, rekao je Fuchs. 

O poplavi odlikaša

– Nije potrebno da netko problematizira znanje kada govorimo o četvorci. Poplava odlikaša nije samo specifikum Hrvatske. Nešto smo počeli raditi i trajat će to određeno vrijeme. Godine 2019. postignut je maksimum odlikaša. Prošle škol. godine smo bili na razini 2018. godine. Uvest ćemo probne nacionalne ispite gdje ćemo istestirati učenike 5. i 8. razreda iz nekoliko predmemeta kako bismo imali uvid u znanje učenika. Nacionalni ispiti u prvom redu služe sustavu kako bi se vidjelo poučava li se na način na koji treba i ocjenjuje li se na način na koji treba. Provest ćemo i probnu državnu maturu jer je došlo do promnjene kurikuluma. Sve drugo neće utjecati na ocjene učenika. Idemo na reformu obrazovanja u smislu prelaska na cjelodnevnu nastavu, što je predviđeno da se završi do 2030. godine. Da bi se to postiglo treba izgraditi nove škole, dječje vrtiće, dograditi one koji ne zadovoljavaju. Djeca su najmanje od 8 do 15 sati u školi i to će sigurno doprinostiti da se djeca realnije ocjenjuje. Mijenjamo i određene kriterije za upise u srednje škole gdje treba maknuti famu oko prosjeka 5,0 tj. ili 5,0 ili ništa, kazao je Fuchs.  

 

Hrvatska

Kolarić: “Kada bi se procijepili, ne bismo imali epidemijsko širenje virusa”

Objavljeno

-

By

“Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključio je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade, i za Dnevnik HTV-a govorio je o cijepljenju i epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.

Branko Kolarić je jedan od pet potpisnika izjave kojom se ograđuje od komentara Gordana Lauca, na pitanje hoće li biti nekih daljnjih postupaka, ili će sve stati na ovoj pisanoj izjavi, Kolarić je rekao kako ne bi komentirao daljnje postupke.

– Ovo je bio postupak kojim mi čuvamo naš profesionalni integritet, i osjetili smo duboku dužnost da se izjasnimo oko toga i ogradimo od takvih izjava, i to je ono što ja mogu komentirati, rekao je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

– Vrlo jasno ste naznačili da se ne slažete zapravo sa svime što je gospodin Lauc govorio od lipnja 2020., neće biti nikakvih ultimatuma tipa “ili mi izlazimo iz Znanstvenog savjeta, ili želimo da on izađe”, upitao je novinar Mladen Sirovica.

– Neću u tom smislu to komentirati, svoju poruku smo dali. Rekao bih kako ja svoj studente podučavam: postoje pogreške u istraživanjima, imamo slučajne pogreške i sistematske pogreške. Svi slučajno griješimo, kad recimo igramo pikado na sve strane možemo promašiti metu – to je slučajna pogreška, ja griješim i svi kolege griješe. Kad cijelo vrijeme gađate ukrivo, daleko od mete, to se onda zove sustavna pogreška i onaj tko radi tu pogrešku u istraživanju ne vidi da je radi. Ovdje se radi o tome, zaključio je Kolarić.

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

Tri tisuće zaraženih dnevno nam je nažalost postao standard, kakve su projekcije za dalje, pogotovo u svjetlu činjenice da i dalje imamo nisku razinu procijepljenih, upitao je Sirovica.

– Ne mogu reći da me ne boli, tri tisuće novozaraženih ljudi od kojih će 50 završiti na respiratoru, a 30 će ih umrijeti kroz nekoliko tjedana. Tako je bilo jučer, tako će biti vjerojatno sutra. Da su se cijepili ne bi ih umrlo 30, umrlo bi ih dvoje-troje. Projekcije detaljne ne bih iznosio, ali ne vjerujem da bi se situacija naglo popravila sama od sebe, a Stožer i ljudi koji su odgovorni za donošenje mjera i odluka se isto trebaju zamisliti nad ovom situacijom, rekao je Branko Kolarić.

Kolarić je istaknuo kako situacija sigurno može ići na gore i objasnio zašto je važno cijepiti se.

– Ako zamislimo fliper, virus kao kuglicu i imamo rupice u koje ta kuglica može upasti. Kad upadne, iz jedne rupice može izaći tri do šest kuglica, odnosno novozaraženih od jedne zaražene osobe. Kad cijepimo ljude mi te rupice u fliperu popunimo, imamo jedan stupac od kojeg se onda odbija ta kuglica. Kad imamo dovoljno toga onda i ove koje ostanu nepopunjene više ih ne može virus dobiti. Mi se sada nalazimo u fazi gdje još uvijek imamo dovoljno mjesta gdje viruse može širiti epidemijski, kada bi se procijepili, odnosno kada kuglica ne bi mogla upasti u rupicu jer je puno zaštićenih mjesta, onda ne bi više imali epidemijsko širenje. To sada ima Danska, i onda se može govoriti o ukidanju mjera, o ukidanju covid potvrda i o vraćanje normalnog života. Najnezrelija reakcija da se pravimo da problem ne postoji. To nas neće riješiti problema, ali to je najlakše, to rade djeca, upozorava Kolarić.

Propitivanje cjepiva

– Mi u Hrvatskoj posebno to radimo, nije tako svugdje, neki će reći da je društvenih mreža i interneta, ali isto tako Danska i Velika Britanija imaju društvene mreže i internet, ne bih rekao da je to stvar. Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Postoje još neke stvari koje možemo raditi, treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključi je Brank Kolarić.

Cijepljenje mladih

– Svi za koje je cjepivo registrirano, sada u Europskoj uniji imamo cjepiva registrirana za 12 godina na više, i mlađe osobe se trebaju cijepiti da bi spriječili epidemijsko širenje bolesti, bez toga neće ići. Kod mladih ljudi je rjeđe da će imati težu kliničku sliku, no recimo opasnost od miokarditisa, upale srca u nekih mladih ljudi je puno veća nego bilo kakvi rizici od nuspojave cijepljenja, ističe Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od 1. prosinca besplatno dopunsko zdravstveno dobit će još 120.000 građana

Objavljeno

-

By

Od 1. prosinca će 120 tisuća građana, a uglavnom je riječ o umirovljenicima, dobiti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države.

Na jučerašnjoj sjednici Vlada je prihvatila prijedlog Silvana Hrelje o izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju po kojem se podiže prihodovni cenzus na osnovi kojeg građani ostvaruju pravo na to da im država plaća dopunsko zdravstveno osiguranje, pa će tako ubuduće taj cenzus po članu kućanstva biti dvije tisuće kuna, a za samca se penje na dvije i pol tisuće kuna.

Rast je to u obje kategorije za više od 400 kuna, odnosno za 25 posto u odnosu na sadašnji cenzus, a ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da će time ubuduće dodatnih 120 tisuća ljudi dobiti policu dopunskog osiguranja na račun države. Državni proračun će to godišnje koštati oko sto milijuna kuna.

Da će Vlada prihvatiti Hreljin prijedlog dalo se naslutiti i iz toga što su među zastupnicima koji su potpisali podršku za slanje zakonskih izmjena u saborsku proceduru bili i brojni HDZ-ovci, a ministar Beroš je kazao da se time određuje primjereniji cenzus za socijalno najosjetljivije.

Hreljina podrška Vladi već je rezultirala i time da će se najavljena intervencija u području obiteljskih mirovina, koju je Vlada ugradila i u nacionalni plan oporavka i otpornosti, dogoditi dvije godine ranije nego što je to bilo prvotno zamišljeno, a to bi trebalo donijeti desetpostotni rast mirovina za više od 200 tisuća umirovljenika od 2023. godine, piše Novi list.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inspektori istražuju tržnice, kreću u kontrolu OPG-ova, evo što su dosad otkrili

Objavljeno

-

By

Šipak i mandarina, gljiva i mahuna, kesten i jabuka pa bundeva i grožđe, ali i pokoji – inspektor. Sve to može se ovih dana naći na tržnicama diljem Hrvatske jer do kraja mjeseca “češljat” će ih Državni inspektorat, i to pod egidom “Što i od koga kupuju, važno je građanima”.

Kažu tako inspektori, kojima je, ističu, u vrijeme “poplave” informacija o proizvodima koji se sve češće povlače s polica, još važnije da plac ili pazar, kako je kome draže, i dalje ostane mjesto susreta onih koji nude i potražuju svježe namirnice za ručak.

Krenulo se u nadzor još krajem rujna, objašnjavaju u Državnom inspektoratu, i to s veletržnicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, nastavilo se u Metkoviću i Zadru, a nadziralo se, ukratko, sve. Od prijave radnika, kažu nam, do higijene prostora, opreme i djelatnika, preko sanitarnih iskaznica, a u “akciju” išli su turistički, poljoprivredni, tržišni i sanitarni inspektori, ali i inspektori rada i radnih odnosa te oni zaduženi za zaštitu okoliša.

“Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora utvrđene su 93 povrede propisa, a za 44 inspektori su primijenili načelo oportuniteta”, objašnjavaju za Večernji list u Državnom inspektoratu kako su “kontrolori” u gotovo polovici slučajeva omogućili ispravak nepravilnosti tijekom nadzora, što im zakon i omogućuje. Uputit će 20 prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka nadležnim sudovima, a naplatili su i 13 kazni na samom mjestu.

“Povrede su se, među ostalim, odnosile na to da veletrgovac nije osigurao isprave o stanju robe za kontrolirano voće i povrće, neisticanje imena tvrtke, neispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta, zatim povrede odredbi Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, odnosno sanitarno-tehnički nedostaci, nepostojanje deklaracija na voću i povrću, tj. ono nije u skladu s tržišnim standardima, trgovac nije bio upisan u Upisnik proizvođača voća i povrća, a bilo je i povreda odredbi Zakona o zaštiti na radu te povreda koje se odnose na neodgovarajuće zbrinjavanje otpada”, kažu u Inspektoratu, čiji su se djelatnici prije tjedan dana preselili i na tržnice na malo, a kontrolu zasad obavili u Zagrebu na Dolcu, Jarunu i Kvatriću, na tržnicama u Bjelovaru, Daruvaru, Karlovcu, Dugoj Resi, Sisku, Vojniću, ali i u Rijeci, Umagu, Labinu, Puli, Malinskoj, Krku, Cresu, Otočcu, Gospiću, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Makarskoj, Dubrovniku, Imotskom, Šibeniku te u Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Donjoj Stubici.

“U proteklih tjedan dana bilo je 310 inspekcijskih nadzora, a prema preliminarnim podacima, utvrđeno je 159 povreda propisa”, kažu u Državnom inspektoratu, pa dodaju da su u 130 slučajeva inspektori opet primijenili tzv. načelo oportuniteta, odnosno omogućili trenutni ispravak nepravilnosti. Devet prekršajnih naloga ipak su izrekli, izdali sedam novčanih kazni, a u 14 slučajeva podnijet će prijedloge za pokretanje prekršajnih postupaka.

A što su bili konkretni problemi? “Najčešće utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti tržišne inspekcije odnosile su se na neisticanje tvrtke, neisticanje cijena, a utvrđeno je i obavljanje neregistrirane djelatnosti trgovine”, kažu u Inspektoratu koji vodi Andrija Mikulić.

I sanitarni inspektori bili su na tržnicama, bilo je nekoliko slučajeva u kojima zaposlenici nisu obavili zdravstveni pregled, a posebno su se na zagrebačkim placevima, objasnio je pročelnik Područnog ureda Zagreb Državnog inspektorata Robert Kober, provjeravale hladne vitrine, odnosno prodaja svježeg sira i vrhnja.

Na temperaturi od četiri do osam stupnjeva, podsjetimo, mliječni proizvodi prodaju se od 2010., i to je jedini način na koji se oni na tržnicama smiju plasirati. Naravno, na terenu su bili i inspektori zaštite okoliša koji su utvrdili da se biorazgradivi otpad ne odvaja od miješanog, dok su njihovi kolege iz poljoprivredne sekcije pronašli niz proizvoda bez deklaracija. O voću i povrću bila je riječ. “Potrošačima moraju biti dostupne informacije o kojem se proizvodu radi, tko ga otprema i pakira te koja mu je zemlja podrijetla”, rekao je poljoprivredni inspektor Jozo Barišić, pa objasnio da kontrola na placu nije finalna.

Poljoprivredna inspekcija, kazao je, posjetit će i poljoprivredna gospodarstva kako bi utvrdila jesu li proizvodi u ponudi na određenom štandu doista proizvedeni na poljoprivrednim površinama koje su u Upisniku poljoprivrednika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu