Connect with us

Hrvatska

Božinović: “Mogli bismo uvesti obavezno cijepljenje”

Objavljeno

-

O četvrtom valu koronavirusa, novom lockdownu, pooštravanju mjera, pripremljenosti zdravstvenog sustava, ali i o izboru predsjednika Vrhovnog suda, stanju u policiji i mogućim političkim preslagivanjima na političkoj sceni i sigurnosnim izazovima za Europu i Hrvatsku nakon pobjede talibana u Afganistanu u “Intervjuu tjedna” na HRT-u govorio je Davor Božinović, potpredsjednik vlade i Načelnik stožera za civilnu zaštitu.

U uvodnom dijelu emisije ministar je govorio o povećanom broju zaraženih, naglasio je da završavamo udaran dio turističke sezone koji je na razini 2019., kada govorimo o srpnju i kolovozu. U usporedbi s prošlom godinom, dodao je, ove godine je bilo puno više ljudi i aktivnosti, pa je i rast očekivan, uključujući činjenicu da se diljem svijeta šiti i delta soj koji je dosta zarazniji.

“Nismo iznenađeni porastom broja zaraženih, no ulazimo u jesen (…) i zbog toga cijelo vrijeme govorimo o preporukama koje se svode uvijek na isto – fizička distanca, nošenje maske u zatvorenom, prozračivanje zatvorenih prostora i cijepljenje”, rekao je.

Kada se sve to sumira, kada vidite iskustva iz svijeta, cijepljenje je, smatra, jedini izlaz i ono na čemu moramo i dalje inzistirati – što se više ljudi cijepi, manji je rezervoar u kojem će se virus širiti.

“Mogli bismo uvesti obvezu cijepljenja”

Na pitanje hoće li se uvesti obveza cijepljenja, ministar je rekao da bi moglo doći do toga, ali oni koji su cijepljeni ili su preboljeli covid-19, ne bi joj podlijegali, no o tome se intenzivno razgovara. Dodao je kako bi poseban naglasak bio na vulnerabilne skupine, poput bolnica ili domova za starije.

“Ovaj virus se neće tako lako iskorijeniti”, dodao je.

Optimistični scenariji su na početku pandemije računali da bi oko 2 milijarde ljudi mogle ostati izvan obuhvata cijepljenja. Božinović je objasnio da će se u tim sredinama virus i dalje širiti, vjerojatno s novim varijantama.

“U svemu tome, život ne smije stati, mislim da smo mi u vladi i u Stožeru pokazali vrlo visok stupanj razumijevanja za ono što ljudi u datom trenutku mogu prihvatiti. Naše mjere nikada nisu bile toliko striktne, niti su bile praćene nekim represivnim postupanjem tijela policije, ali ne možemo ni pustiti da se virus širi bez ikakvih mjera. Ono minimalno mora ostati”, dodao je.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps://8cbced22402b615ea679b887f918d144.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

“Neće biti novog lockdowna”

Neće biti novog lockdowna, niti će biti policijskog sata, rekao je dodavši da smo naučili to da možemo kalibrirati mjere, ali jedina prava zaštita je cijepljenje.

Predsjednik Zoran Milanović je rekao da “ovo ljudima već ždere živce”, Božinović kaže da ovo nije situacija koja je normalna, na koju smo navikli, ali vlada ima odgovornost.

“Mi moramo donositi određene mjere, moramo ukazivati na opasnosti koje su realne – više od 8300 ljudi u Hrvatskoj je umrlo od ovog virusa. Opasnost je tu, cjepiva imamo dovoljno i svatko u Hrvatskoj se može na najučinkovitiji mogući način zaštititi”, dodao je.

O argumentima za necijepljenje

Neki od argumenata za necijepljenje su da cijepljeni mogu i širiti zarazu i mogu se sami zaraziti. Božinović je naveo primjer splitske bolnice, gdje od svih hospitaliziranih, njih 93% nije cijepljeno.

“Naravno da neki cijepljeni obole, neki i umru, ali najveći dio cijepljenih kod nas su u starijoj životnoj dobi, ljudi koji imaju razne komorbiditete, oni unatoč cijepljenju ne razviju dovoljnu razinu imuniteta koja bi ih zaštitila od korone”, dodao je.

Covid-potvrde

Što se tiče covid-potvrda, rekao je kako se razmišlja da se one uvedu za zdravstveno osoblje u bolnicama. Polaze od činjenice da zdravstveni djelatnici moraju znati najviše o virusologiji, također je teško objašnjivo da netko nezaražen dođe u bolnicu i ondje se zarazi.

“To je nešto što je teško prihvatljivo i teško se može braniti”, dodao je.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASAhttps://8cbced22402b615ea679b887f918d144.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Pritisak na zdravstveni sustav

Na pitanje očekuje li se pritisak na zdravstveni sustav, Božinović je rekao da “koliko je on upoznat, sada bi se broj intenzivnih jedinica za covid-bolesnike proširio na više bolnica, čime bi i KB Dubrava zadržala svoje druge djelatnosti”.

“Danas vidimo da i druge bolnice mogu tretirati covid-bolesnike, imaju kapacitete. Ne smijemo zanemariti onaj drugi dio bolesne populacije, njima moramo učiniti dostupnu svaku vrstu zdravstvene skrbi”, objasnio je.

O popisu stanovništva

“Preporuke su da ti ljudi imaju covid-potvrde. Kada dođu kod građana koje popisuju, bilo bi dobro da se to obavi brzo, vani, to podrazumijeva i nošenje maski”, rekao je.

Sigurnost u Međimurju

Ministar se osvrnuo na sigurnosnu situaciju u Međimurju, kaže da je “ona iz godine u godinu bolja”. Komentirao je nedavno ubojstvo u naselju Parag u kojem je jedna osoba preminula, a 6 ih je ranjeno, rekao je da se to “jednostavno dogodi”.

“MUP je kroz represivne, ali i preventivne aktivnosti poduzelo najviše što može kako bi se situacija stabilizirala”, dodao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu