Connect with us

Hrvatska

Novi sindikat: “Minimalna plaća trebala bi biti dostojanstvena – 10.400 kuna”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Novi sindikat predstavio je preliminarne rezultate istraživanja o uvjetima rada u Hrvatskoj, prema kojima je samo četvrtina radnika sindikalno organizirana te radnici nisu zadovoljni ni plaćama, ni radnim vremenom, ni sigurnošću na radnom mjestu.

“Prvo što smo izdvojili kao bitno u rezultatima je pad gustoće sindikalne organiziranosti, koji je u zadnjih 15 godina očit. Zadnji službeni rezultati govore da je gustoća sindikalne organiziranosti pala s 38 na 25 posto. Danas je samo četvrtina radnika sindikalno organizirana”, rekao je predsjednik Novog sindikata Mario Iveković.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta Zadovoljan radnik – uspješan poslodavac, koji provodi Novi sindikat. Projekt je sufinanciran sredstvima EU, a istraživanje su proveli znanstvenici s Odjela za socijalne odnose Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Iveković ocjenjuje kako je Hrvatska po sindikalnoj organiziranosti tradicionalno bila puno bolja jer je nekad u sindikatima bilo preko 50, pa čak i do 60 posto radnika.

“Posebno je došlo do pada organiziranosti nakon usvajanja zadnjeg Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca, koji je nanio veliku štetu sindikalnom pokretu u Hrvatskoj”, ustvrdio je Iveković.

“Hrvatska zapravo nije izašla iz krize od 2008. godine”

Drugi podatak istraživanja odnosi se na broj osiguranika po osnovi rada, gdje se vidi kako Hrvatska zapravo nije izašla ni iz one krize koja je počela 2008. godine.

“Još uvijek nismo po broju osiguranika dosegli razinu iz 2008. godine. Došli smo do 100.000 osiguranika manje. Vlada se često hvali da smo jako dobri i puno je više zaposlenih, to nije istina, još nismo došli do razine iz 2008. godine, a zatekla nas je nova kriza”, navodi Iveković.

Pokazatelji broja nezaposlenih su nešto bolji, 2008. godine u Hrvatskoj je bilo 236.000 nezaposlenih, a danas ih je oko 150.000.

“S obzirom na pad broja osiguranika, vrlo je jasno da to nisu ljudi koji su zaposleni u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj, Irskoj, Belgiji i tako dalje”, kaže Iveković.

Sindikalisti su također predstavili podatke prema kojima je Hrvatska na posljednjem mjestu u EU po sigurnosti radnog mjesta, odnosno po broju ugovora na neodređeno, gdje nam je postotak najniži.

Po pitanju minimalne plaće, o kojoj se raspravlja i na razini EU, gdje je dogovoreno stvaranje direktive o razini minimalne plaće da bude 60 posto od prosjeka, Novi sindikat se s time ne slaže.

“Mi imamo problem s time, to je kriterij koji je odgovarajući za zapadnoeuropske države zato što su njihove prosječne plaće daleko veće od naših. U Hrvatskoj 60 posto od prosječne nikako ne može biti adekvatna minimalna plaća”, smatra Iveković.

“Za dostojanstvenu plaću”

Osvrnuo se i na “dostojanstvenu plaću”, o kojoj je Novi sindikat već govorio ove godine u sklopu svoje kampanje Clean Clothes, koju vodi na razini EU.

“Mi smatramo da je dostojanstvena plaća ono što bi trebala biti minimalna plaća. Plaća kojom radnik može osigurati sebi i svojoj obitelji dostojanstven život, mi to još imamo i u Ustavu. Istina je da je ova vlada dizala minimalnu plaću po pet posto nekoliko puta i napravili su značajan pomak, ali mi smo još uvijek daleko od dostojanstvene plaće”, ističe Iveković.

“Dostojanstvena plaća u Hrvatskoj trebala bi biti 10.400 kuna”

Prema njihovom istraživanju iz 2018. godine, dostojanstvena plaća u Hrvatskoj trebala bi biti 10.400 kuna neto. 

U istraživanju je provedeno i ispitivanje radnika o zadovoljstvu uvjetima rada, poput plaće, gdje su sezonski i ostali radnici nezadovoljni svojim plaćama, a prosječna ocjena je 2.2. Radnici sa sigurnim ugovorima ocijenili su svoje radno vrijeme s 2.8, dok su oni sezonski dali 2.1.

Iz Sindikata smatraju da bi se u izmjenama Zakona o radu trebalo pobrinuti o zadovoljstvu radnika radnim vremenom, uvjetima rada i sigurnosti na radnom mjestu.

 
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Živojin

    11. kolovoza 2021. at 16:29

    Mlogo pametan čovek!

     
  2. Živorad

    12. kolovoza 2021. at 16:23

    Hoče li da bidne ili neče da bidne?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu