Što građani misle o cijepljenju protiv covida-19, koliko ih se cijepilo, koliko ih to planira učiniti, a kome cijepljenje ne pada na pamet? Agencija Promocija plus za RTL je provela istraživanje.

U Hrvatskoj je, prema posljednjim službenim podacima, protiv koronavirusa cijepljeno više od milijun i pol ljudi – 45 posto odraslih, iako je do ljeta bio plan da se cijepi više od polovice stanovništva. Da bismo stekli kolektivni imunitet, poželjno je da se cijepi najmanje 70 posto građana.

Jeste li se cijepili, hoćete li?
U istraživanju za RTL na pitanje jesu li se cijepili, 48 posto ispitanika odgovara potvrdno. Da to namjerava učiniti, odgovorilo je 16.5 posto ispitanih. Četvrtina njih (25.4 posto) neće se cijepiti, a nešto manje od 9 posto (8.7 posto) ispitanih preboljelo je zarazu.

Ovo su razlozi zašto se ljudi kod nas cijepe
Zašto su se ispitanici cijepili? Najviše je na to utjecao strah od korone (34.4 posto), potom želja za povratkom normalnom načinu života (24.4 posto), a svaki peti (20.3 posto) smatra da je to jedini način da se zaustavi epidemija. Među odgovorima su i razlozi poput toga da je cijepljenje riješilo velike bolesti u prošlosti (6.5 posto), ali i zahtjevi poslodavaca (4.5 posto).

A ovo su razlozi zašto se ljudi još nisu cijepili
Planiraju se cijepiti, ali to još nisu učinili. Zašto? Ključni su odgovori to da čekaju kako će cjepivo djelovati kod drugih (26.6 posto), odnosno više od četvrtine. 23.2 posto njih kaže da još nisu stigli na red, a 15.1 posto planira se cijepiti na jesen, kako bi bili otporniji na novi soj virusa.

Zašto se ne žele cijepiti oni koji nisu preboljeli covid?
Kod onih koji se nisu cijepili, a nisu niti preboljeli koronu, ključni argument zašto se ne žele cijepiti navode moguće nuspojave. Takvih je gotovo trećina ili 31.2 posto. Više od četvrtine (27.7 posto) smatra da je cjepivo nesigurno, dok 15.8 posto tvrdi da je korona laž ili da se preuveličava opasnost od ove zarazne bolesti koja je paralizirala svijet.

To su ključna tri odgovora, no ima i onih koji, primjerice, navode da Bill Gates čipira ljude, takvih je 1.9 posto, dok se gotovo 5.7 posto anketiranih protivi svakom, pa tako i ovom cijepljenju.

Preboljeli su covid-19, a ne žele se cijepiti. Zašto?
Iako su preboljeli koronu, ima građana koji se ne žele cijepiti. 50.9 posto njih smatra da ima imunitet koji ih štiti, možda i doživotno. 19.6 posto ne smatra covid-19 strašnom bolešću. A da cjepivo nije sigurno misli 7.2 posto onih koji se ne žele cijepiti, a preboljeli su bolest.

Koju ocjenu bi dali procesu cijepljenja?
Mnogi su procesom cijepljenja nezadovoljni. Da je on u našoj zemlji osrednji, misli najviše ispitanika koji su dali ocjenu 3, 42.8 posto ispitanika. Prolaznu ocjenu dvojku i vrlo dobar četiri – daje podjednako ispitanih, njih 18 posto za dovoljan i 18.4 posto za vrlo dobar. Sličan je broj onih koji misle da je proces izrazito loš (6.6 posto) i onih koji smatraju da je proces cijepljenja izvrstan (7.6 posto). Kakav je proces cijepljenja u Hrvatskoj ne zna njih 6.5 posto.

Plašite li se zaraze novim sojevima?
Novi sojevi zabrinjavaju znanstvenike. A zaraze delta sojem plaši se izrazito 13.8 posto. Da se plaši novih sojeva, ali ne pretjerano, odgovorilo je 23.2 posto, a da se plaši, ali samo vrlo malo, kazalo je 13.8 posto. Nešto manje od polovine od delte nema straha. Tako barem navodi njih 47.3 posto.

Ograničenje prava necijepljenima
Ideji da se osobama koje nisu cijepljene ograničavaju prava protivi se 57.5 posto građana. Za ograničavanje prava je nešto manje od trećine ispitanih, odnosno 32.1 posto. Cijepljenje u Hrvatskoj i dalje je dobrovoljno.

Što misle o planovima vlade o uskraćivanju potpore?
Ispitanici su podijelili svoj stav i o ideji Banskih dvora da se uskrate potpore onim poslodavcima čiji se radnici ne cijepe. U potpunosti ili uglavnom to podržava 26.1 posto. Daleko je veći broj onih koji uglavnom i nikako ne podržavaju uvjetovanje potpora za očuvanje radnih mjesta cijepljenjem, 65.7 posto.

Istraživanje Promocije plus za RTL provedeno je od 5. do 8. srpnja na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka iznosi plus / minus 2.7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.