Connect with us

Tech

(FOTOGALERIJA) PREMIJERA NEVERE U HRVATSKOJ – Na Pagu, u Zadru i Dubrovniku

Objavljeno

-

Neki od najznačajnijih novinara svjetskih automobilističkih i tehnoloških medija bili su u Hrvatskoj na pretpremijernom novinarskom predstavljanju i testiranju Rimac Nevere. Proizvođač hiperautomobila i tehnologije za električne automobile, Rimac Automobili, predstavio je novinarima iz cijelog svijeta Neveru, potpuno električni hiperautomobil s 1914 konjskih snaga, maksimalnom brzinom od 412 km/h, dizajniran i projektiran da pruži dosad neviđenu razinu performansi.

Zadarska i ličko senjska županija bili su sjajni domaćini medijskom prezentiranju ovog nevjerojatnog hrvatskog proizvoda. Novinari su uživali isprobavajući Neveru na cestama s impresivnim vizurama Jadranskog mora i krajolika otoka Paga, Jadranske magistrale i zadarskog zaleđa, dok su nevjerojatno ubrzanje i visoke performanse automobila mogli iskušati u kontroliranim uvjetima – na pisti zadarskog aerodroma.

Novinari su bili smješteni u poznatom hotelu Boškinac u blizini Novalje, ispred kojeg je Nevera bila izložena. Kako bi novinare što bolje upoznali s pričom o imenu Nevera u hotelu je bila postavljena izložba fotografija Danijela Palčića, poznatog hrvatskog lovca na nevere. I u samoj kampanji za novi auto Rimac Automobili koriste sjajne radove ovog hrvatskog fotografa.

Odmah po tom događaju, Rimac Automobili su početkom lipnja na tri dana ugostili 80tak kupaca, potencijalnih kupaca i distributera u Dubrovačkim Sunčanim Vrtovima. Gosti su se pridružili iz cijelog svijeta: Amerike, Japana, diljem Europe te su imali priliku poslušati prezentaciju automobila, konfigurirati svoju Neveru, te iskusiti automobil na nekima od najljepših cesti uz obalu. Oduševljeni ne samo automobilom, već i gradom Dubrovnikom i okolicom, svi gosti rado će se vraćati u Hrvatsku i sa svojim obiteljima na odmor.

Nevera ponosno nosi hrvatsko ime, kravata inspirira dizajn automobila

U skladu sa svojim porijeklom, Nevera nosi ponosno hrvatsko ime koje istinski odražava izvanredne performanse koje automobil može pokazati u tren oka. Ime koje označava brzu, neočekivanu i moćnu mediteransku oluju, koja juri Jadranom, “Nevera” prikladno odražava hrvatsko porijeklo i karakter automobila.

Odlikujući se iznimnom brzinom i snagom, Rimčev hiperautomobil s neverom dijeli ne samo ime, nego bi mogao imati i sličan učinak na globalnom tržištu hiperautomobila. Poput prirodne sile po kojoj je nazvan, jednako je sposoban u trenu promijeniti narav od sigurnog i udobnog grand tourera do automobila visokih performansi.

Rimac teži jednostavnom i učinkovitom inženjerstvu u svakoj fazi, a ta je filozofija primijenjena u bezvremenski elegantnom dizajnu Nevere po načelu “forma slijedi funkciju”. To je načelo primijenjeno na svakom pojedinom detalju, uključujući Rimčev karakteristični oblik “kravate” na bočnoj karoseriji automobila.

Budući vlasnici automobila posjetit će Hrvatsku

Kao dio korisničkog putovanja, svaki vlasnik Nevere bit će pozvan u Hrvatsku kako bi dizajnirao svoj automobil prema svom ukusu. Tako će kupci iz cijelog svijeta iz prve ruke vidjeti zemlju gdje je nastala Nevera.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Tech

Ovo su pouzdani znakovi da vas netko pokušava hakirati ili je to već učinio

Objavljeno

-

By

Izvor: Sora Shimazaki/Pexels/Ilustracija

Googleovi računi vrlo su popularne mete za hakere zato jer otključavaju velik broj mogućnosti za prevaru. Ovo su stvari na koje trebate paziti ako želite provjeriti je li vaš račun provaljen.

Hakeri ovih dana vrebaju nad svim zamislivim tipovima računa, uključujući sve – od društvenih mreža do maila. Svaki od tih računa može se preprodati na dark webu.

Googleovi računi osigurani su nizom zaštitnih funkcija, no zbog popularnosti usluge vrlo su popularni ciljevi za hakere. S obzirom na to da Google uključuje stvari poput Gmaila, brojni hakeri koji preuzmu kontrolu također nastoje sakriti svoje aktivnosti od vlasnika računa, objašnjava Makeuseof.

Ako mislite da je vaš Google račun provaljen, počnite tražiti ove simptome:

Netko je promijenio vašu lozinku

Ako je netko promijenio vašu lozinku (a sigurni ste da niste vi), onda je velika šansa da je vaš račun hakiran. Razlog zašto lopuže mijenjaju žrtvinu lozinku je jednostavan – time sprečavaju korisnika da pristupi usluzi te ih potom nogira.

Problem je što i nepromijenjena lozinka ne znači da je vaš račun siguran. Hakeri često ostavljaju nedirnutu lozinku zato što im omogućava nastavak korištenja računa bez znanja vlasnika.

Dobili ste upozorenje od Googlea

Ako vam je netko provalio u račun ili mu pokušao pristupiti, Google će vam poslati poruku upozorenja. Hakerski pokušaji ulaza na račun lako su prepoznatljivi jer osoba nastoji ući u vaš račun s drugog uređaja i IP adrese. Važno je zapamtiti da sigurnosna upozorenja automatski ne znače da ste žrtva napada. Također postoji šansa da je napadač izbrisao upozorenje prije nego što ga je žrtva stigla pročitati.

Netko drugi se prijavio na vaš račun

Kad god se netko prijavi na vaš račun, njegova će IP adresa biti pohranjena, što znači da lako možete pregledati listu uspješnih prijava otvaranjem Gmaila, odlaska na dno stranice i pregledom posljednje prijave klikom na Details. Ovaj se dio stranice isplati pregledati bez obzira na to jeste li dobili upozorenje ili ne.

Promijenjene sigurnosne postavke

Ako netko hakira vaš račun, postoji šansa da će i pokušati urediti sigurnosne postavke. Ako promijene lozinku za povrat računa, pomoću nje mogu vratiti pristup ako ikad promijenite podatke. Također mogu promijeniti sigurnosna pitanja.

Svaka promjena sigurnosnih postavki će za sobom potegnuti Googleov mail upozorenja. Kao i u prijašnjim slučajevima kriminalci to mogu zaobići brisanjem poruke prije nego što ju pročita žrtva.

Dolazni pretinac sadrži mailove o mijenjanju lozinke

Ako netko provali u vaš Gmail, postoji realna šansa da će pokušati ući i u druge račune na koje je račun povezan. Ovisno o vašoj primjeni Gmaila, oni mogu uključiti bankovne aplikacije ili društvene mreže. Da biste spasili situaciju, posjetite sve povezane platforme i samo promijenite lozinku. Ako bilo koji od ovih mailova pronađete u inboxu, ne radi se samo o dokazu provale, nego i o dokazu da haker pokušava preuzeti kontrolu, prenosi tportal.

 
Nastavi čitati

Tech

Ako imate ovaj telefon, pripazite: Čak i ugašen može biti meta hakera

Objavljeno

-

By

Izvor: Photo by Bagus Hernawan on Unsplash / ilustracija

Istraživači su proveli sigurnosnu analizu značajki LPM predstavljenih s iOS-om 15 i otkrili da se bluetooth LPM firmware može modificirati za pokretanje malwarea na iPhoneu.

Stručnjaci s njemačkog tehnološkog sveučilišta Darmstadt otkrili su da je iPhone ranjiv na kibernetičke napade čak i kad je isključen. Jer, i u tom stanju svih 24 sata aktivni su bežični čipovi, što uključuje bluetooth, NFC i UWB.

Dakle, to sve i dalje omogućava povezivanje, ali i pronalazak uređaja kroz Findy My Network (hrv. pronađi moju mrežu). Koliko je opasno na taj način postati žrtvom potvrđuje činjenica da u tom “ugašenom modu” iPhone još uvijek pristupa kreditnim karticama, digitalnim ključevima i sličnim, za hakere, zanimljivostima…

Kako piše ICT Business, ti bežični čipovi imaju izravan pristup sigurnom elementu i očito bi se to moglo iskoristiti za instaliranje malwarea na iPhone čak i kada iOS ne radi. Jer, bežični čipovi rade u načinu rada male snage (LPM), ne treba ih brkati s načinom za uštedu energije koji produljuje vijek trajanja baterije.

Podrška za LPM implementirana je u samom hardveru, što znači da se ovaj problem ne može riješiti popravcima na softverskoj razini.

Istraživači su proveli sigurnosnu analizu LPM značajki predstavljenih s iOS-om 15 i otkrili da se bluetooth LPM firmware može modificirati za pokretanje malwarea na iPhoneu. Ove “rupe” nisu ranije razmatrane i nude hakerima mogućnost da s pristupom na razini sustava prate nečiju lokaciju ili pokrenu nove značajke na telefonu, piše ICT Business.

 
Nastavi čitati

Tech

Skidate li serije i filmove s interneta? Prijete vam vrlo visoke kazne

Objavljeno

-

By

Unatoč sve većem broju dostupnih streaming platformi za gledanje filmova i serija, neki se oslanjaju na ilegalno preuzimanje sadržaja. Iako su zakonom takve akcije zabranjene, neki ne odustaju od toga pa se i dalje bave “online piratstvom”.

Ilegalno preuzimanje filmova, serija, videoigara, glazbe i drugih sličnih sadržaja smatra se kršenjem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

Zakon se krši unatoč visokim kaznama

Za prekršaje protiv autorskih i srodnih prava u Hrvatskoj predviđene su novčane kazne za pravne i fizičke osobe u iznosu od 5.000 do 50.000 kuna, a u slučaju prekršaja protiv autorskih prava u svrhu stjecanja imovinske koristi, kazne mogu iznositi i do 100.000 kuna.

Prema Zakonu, vioskim novčanim kaznama sankcionirat će se oni prekršaji koji podrazumijevaju umnožavanje, distribuiranje ili poduzimanje nekih drugih radnji radi daljnjeg distribuiranja autorskog djela bez autorskog odobrenja.

No, unatoč predviđenim novčanim kaznama, Zakon se i dalje krši, a mi smo provjerili u kojoj mjeri te tko to točno nadzire.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), za kriminalistička istraživanja kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva zaduženi policijski službenici i carinski službenici.

Može li policija provjeravati IP adrese osoba za koje se sumnja da ilegalno preuzimali filmove, serije, glazbu i druge sadržaje?

Iz MUP-a su pojasnili da u slučaju kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka i protiv intelektualnog vlasništva ili nekog drugog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina “policija može, na temelju naloga suca istrage, a radi prikupljanja dokaza, putem Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija od operatora javnih komunikacijskih usluga zatražiti provjeru istovjetnosti, trajanja i učestalosti komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama, utvrđivanje položaja komunikacijskog uređaja, kao i utvrđivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju, te identifikacijske oznake uređaja”.

Tko je nadležan za provjeru?

Od MUP-a i Državnog inspektorata smo pokušali doznati i koliko je kazni vezano za ovu tematiku izrečeno prošle godine u Hrvatskoj i u kojem novčanom iznosu, no odgovorili su nam da to nije u njihovoj nadležnosti.

Isti upit poslali smo i Carinskoj upravi Ministarstva financija koja je pak nadležna “prvenstveno za provedbu carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu u RH, te nadzorom nad robom koja se nezakonito stavlja na tržište, a za koju se sumnja u moguću povredu prava intelektualnog vlasništva”.

“Carinska uprava je tako u 2021. godini, kod provedbe carinskih mjera zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu, zabilježila provedenih 657 postupaka te privremeno zadržala do okončanja postupaka 209.000 komada proizvoda za koje se sumnjalo u moguću povredu intelektualnog vlasništva, dok je na domaćem tržištu u provedbi mjera carinskog nadzora privremeno oduzeto 22.957 komada robe, izdana 94 prekršajna naloga te podnesene 4 kaznene prijave protiv prekršitelja koji su sukladno određenim propisima kršili odredbe iz domene prava intelektualnog vlasništva. Unutar ovih navedenih otkrivenih slučajeva kod kojih se radilo o otkrivenoj sumnji u povrede prava intelektualnog vlasništva, a koji su nadležnosti otkrivanja Carinske uprave, nije bilo slučajeva koji bi bili povezani sa kršenjem autorskih i srodnih prava”, naveli su iz Carisnke uprave.

Što je s nezakonitim internetskim servisima?

Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) je za N1 pojasnio da organizatori “nezakonitih internetskih servisa na kojima se nude sadržaji zaštićeni autorskim pravom ili srodnim pravima svoju nezakonitu korist ostvaruju ili prodajom tih sadržaja korisnicima na njihov zahtjev ili od prihoda od oglasa (reklama) koji se prikazuju na takvim internetskim stranicama”.

U takvim slučajevim postupa policija, a uvjet za kazneni progon je da je prijavljena osoba od ovih nezakonitih aktivnosti pribavila znatnu imovinsku korist ili prouzročila znatnu imovinsku štetu.

“Povredu propisa o zaštiti autorskog prava i srodnih prava predstavlja i preuzimanje sadržaja s nezakonitih internetskih servisa. Stoga se svakako preporučuje da se za korištenje navedenih sadržaja zaštićenih autorskim i srodnim pravima (filmova, glazbe, serija i dr.) koriste zakoniti internetski servisi, koji su sada u sve većem broju dostupni hrvatskim korisnicima i odgovarajuće prilagođeni za hrvatsko tržište”, savjetuje DZIV.

U Hrvatskoj je raste broj dostupnih legalnih streaming platformi, a DZIV navodi da se “s većom dostupnošću zakonitih servisa za preuzimanje glazbe i filmova očekuje daljnje smanjenje stope piratstva”.

Piratstvo u EU

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je 8. lipnja Izvješće o intelektualnom vlasništvu i mladima. Izvješće je pokazalo da mladi Europljani kupuju više krivotvorenih proizvoda te i dalje pristupaju piratskom sadržaju.

“Više od polovice (52%) Europljana u dobi od 15 do 24 godine koji su sudjelovali u anketi izjavilo je da su tijekom posljednje godine putem interneta kupili barem jedan krivotvoreni proizvod, namjerno ili slučajno, dok je trećina (33%) ispitanika izjavila da je pristupila digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora”, navodi se u izvješću.

Također je zanimljiv podatak da je 21% njih, odnosno svaki peti, upotrebljavalo, igralo, preuzelo ili streamalo sadržaj iz nezakonitih izvora.

Filmovi – glavna vrsta piratskog sadržaja

Njih 12% pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7% ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61%) i televizijske serije (52%), nakon čega slijedi glazba (36%), a većinom su se upotrebljavala namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža, pokazalo je izvješće.

Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, izjavio je da se učestalost piratstva ne smanjuje, iako mladi potrošači u sve većoj mjeri radije biraju sadržaj iz zakonitih izvora. Glavni razlozi za pristupanje piratskom sadržaju jesu cijena i dostupnost, pokzalo je izvješće.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Piratstvo u Hrvatskoj

Što se tiče situacije u Hrvatskoj, izvješće je pokazalo da je 31% mladih namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, što je manje od utvrđenog prosjeka na razini EU-a, a njih 28% svjesno je pristupilo piratskom sadržaju.

Međutim, 56% mladih ispitanika iz Hrvatske izjavilo je da radije pristupa autorskim djelima putem legalnih internetskih servisa, što je svakako ohrabrujući podatak. Ipak, u izvješću se navodi da je namjerno korištenje ilegalnih izvora u Hrvatskoj bilo iznad europskog prosjeka.

Izvor : Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Ispitanike se također pitalo i što bi ih potaknulo da prestanu koristiti ilegalne izvore za preuzimanje sadržaja. Dok su u nekim državama (Estonija, Malta, Italija) mladi kao glavni razlog naveli dostupnost sadržaja na legalnim izvorima po pristupačnim cijenama, Hrvati su u najvećoj mjeri odgovorili da je to – kažnjavanje. Tako razmišljaju i mladi Austrijanci i Nizozemci.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu