Tech

(FOTO/VIDEO) SPOT SNIMAN NA OTOKU PAGU Upravo je objavljeno: Ovo je Rimac Nevera…

Objavljeno

5 godina prije

1. lipnja 2021.

Upravo je objavljeno kako će se zvati serijski C_Two – Rimac Nevera!

Iz Rimac Automobila objavili su da lansiraju produkcijsku verziju svoje druge generacije hiperautomobila s imenom Rimac Nevera.

Ovo su najvažnije informacije o Rimac Neveri koje su objavili iz Rimac Automobila

Ime je dobio po neočekivanoj i snažnoj mediteranskoj oluji koja juri otvorenim morem Hrvatske
Rezultat je 4 godine razvoja Rimac C_Two modela, koji je uz poboljšanja i unapređenja svih komponenti i sustava sada predstavljen kao produkcijski model
Dizajnirana, razvijena i proizvedena u Hrvatskoj, Nevera će biti homologirana za cijeli svijet
Neusporedive performanse četiri elektromotora ukupne snage 1914 KS i 2360 Nm okretnog momenta
Performanse nadilaze inicijalno planirane: maksimalna brzina 412 km/h, ubrzanje od 0-100 km/h za manje od dvije sekunde, ubrzanje 0-402 metra (četvrtina milje) za 8.6 sekundi
Cijena 2 milijuna eura, proizvodnja ograničena na 150 jedinica, isporuke kupcima kreću ove godine
Nevera je najsnažniji i najbrže ubrzavajući homologirani auto u proizvodnji, bez obzira na vrstu pogonskog sklopa

Rimac Automobili poslali su veliko priopćenje o Neveri. Prenosimo ga u cijelosti.

Što je Nevera?

Nikada u povijesti nije postojao automobil poput Rimac Nevere, potpuno električnog hiperautomobila sljedeće generacije koji otvara nove dimenzije u cestovnim performansama. Sa 1914 konjskih snaga iz četiri elektromotora, Nevera može ubrzati do 100 km/h za 1,85 sekundi, a do 100 milja na sat za samo 4,3 sekunde. Zapanjujuće ubrzavanje zadržava tijekom cijelog ciklusa punog gasa i dostiže 300 km/h od starta za 9,3 sekunde.

Nevera je proizvodna varijanta konceptnog automobila Rimac C_Two, prvi put prikazanog na Međunarodnom salonu automobila u Ženevi 2018. Od tada su inženjeri Rimac Automobila usavršavali svoj novi model na svim razinama tijekom opsežnog razvojnog programa, kako bi stvorili vrhunsko iskustvo vožnje električnog hiperautomobila. Većina ključnih komponenti Nevere razvijena je u sjedištu Rimca u Hrvatskoj, a svi su sustavi poboljšani i unaprijeđeni u odnosu na prve prototipe kako bi se postigli ambiciozni ciljevi postavljeni na početku projekta 2018. godine.

Zašto se zove Nevera?

S ponosom dizajnirana, razvijena i proizvedena u tvrtki Rimac Automobili u Hrvatskoj, Nevera nosi i hrvatsko ime koje uistinu odražava izvanredne performanse koje može osloboditi u tren oka. Nevera je moćna mediteranska oluja, nabijena munjom, koja se pojavljuje iznimnom brzinom i snagom. Svojom iznimnom brzinom i snagom, Rimčev hiperautomobil s neverom dijeli ne samo ime, nego i narav. Poput prirodne sile po kojoj je nazvan, jednako je sposoban u trenu promijeniti narav od sigurnog i udobnog grand tourera do automobila visokih performansi.

Forma koja slijedi funkciju

Rimac teži učinkovitom inženjerstvu u svakoj fazi, a ta je filozofija primijenjena u bezvremenski elegantnom dizajnu Nevere po načelu “forma slijedi funkciju”. To je načelo primijenjeno na svakom pojedinom detalju, uključujući Rimčev karakteristični oblik “kravate” na bočnoj karoseriji automobila.

“Još od 17. stoljeća kravata je simbol hrvatske snage i identiteta, a mi smo joj prvi put odali počast na našem Concept_One automobilu 2011.”, otkriva direktor dizajna Rimac Automobila, Adriano Mudri. “Kao i svaki drugi element dizajna, kravata ima i ključnu funkciju za performanse Nevere, jer služi kao usisnik zraka za stražnje sustave hlađenja.”

Napredna konstrukcija monokok šasije

Revolucionarni karbonski monokok Nevere, sastoji se od karbonskog krova, integriranog baterijskog sklopa i stražnjeg karbonskog podokvira, koji zajedno čine najveću karbonsku konstrukciju u automobilskoj industriji. Težak manje od 200 kg, sastavljen od 2200 komada karbonskih vlakana i 222 aluminijska umetka, monokok štiti bateriju automobila formirajući kompaktnu, ali nevjerojatno čvrstu strukturu s torzijskom krutošću od 70.000 Nm/stupnju. Neusporediva snaga i sigurnost koja se tako dobiva omogućila je Neveri da ispuni stroge globalne standarde homologacije kao automobil s najčvršćom konstrukcijom u povijesti.

Vožnja budućnosti

Ključ izvanrednih performansi Nevere je u jedinstvenom električnom pogonu Rimca. Svaka komponenta električnog pogonskog sklopa Nevere je razvijena kako bi se postigao veći okretni moment, bolje performanse i povećana učinkovitost.

Jedinstvenu, tekućinom hlađenu bateriju u obliku slova H sa 6960 ćelija, kapaciteta 120kWh, Rimac tim je dizajnirao od nule i smjestio je u samo srce Nevere. Sposobna za proizvodnju 1,4 MW snage, litij-mangan-nikalna baterija također čini sastavni dio jezgre automobila, povećavajući strukturnu čvrstinu monokoka od karbonskih vlakana za 37 posto. Optimalno smještanje baterije nisko i po sredini poda automobila doprinosi iznimno niskom težištu. To omogućuje izvrsnu raspodjelu težine 48/52 sprijeda/straga i najbolju moguću ravnotežu upravljanja. Razvoj naprednog sustava za hlađenje baterije povećao je njegovu učinkovitost u odnosu na inicijalne C_Two prototipove, dajući veću snagu kroz duža razdoblja.

Četiri zasebna motora s permanentnim magnetima pojedinačno pokreću svaki od četiri kotača Nevere. Zajedno daju 1914 konjskih snaga i 2360 Nm okretnog momenta, što je više od superautomobila s “konvencionalnim motorom” trenutno na tržištu. Prednji i stražnji kotači povezani su s motorima preko prijenosnika s jednom brzinom. Konstruirani tako da odmah postignu maksimalan okretni moment, električni motori Nevere postižu učinkovitost od 97 posto – u usporedbi sa 40 posto koliko imaju najučinkovitiji motori s unutarnjim izgaranjem – i ne trebaju nikakvo održavanje tijekom cijelog radnog vijeka.

Rimčev All-Wheel Torque Vectoring 2 (R-AWTV 2) sustav zamjenjuje tradicionalne sustave elektroničke stabilnosti i kontrole proklizavanja kako bi dodatno ojačao prianjanje i ubrzanje. Sustav R-AWTV 2 u Neveri omogućuje beskonačno varijabilne dinamičke reakcije na stanje ceste i kolnika kalibriranjem okretnog momenta na svakom kotaču. R-AWTV 2 izračunava preciznu razinu okretnog momenta na svakom kotaču kako bi se postigla maksimalna stabilnost uz iznimnu okretnost. Prediktivan i brz, R-AWTV očitava cestu i obavlja preko 100 izračuna u sekundi kako bi prilagodio okretni moment i tako postigao željeni stil vožnje.

Svestrani i reaktivni sustav R-AWTV 2 omogućuje kalibraciju pogonskog sklopa za Neveru kako bi olakšao bilo koji stil vožnje kroz sedam različitih načina, od RANGE do TRACK načina vožnje, koji uklanja većinu elektroničkih sigurnosnih ograničenja. DRIFT način daje više obrtnog momenta stražnjim kotačima kako bi naglasio preupravljivost i zadržao automobil u kontroliranom stadiju drifta.

Rimac je također stvorio brojne nove aktivne aerodinamične elemente kako bi poboljšao hlađenje, performanse, stabilnost i učinkovitost Nevere. Prednji profil poklopca motora, poklopac podvozja, stražnji difuzor i stražnje krilo mogu se neovisno pokretati, prema složenim algoritmima koji pružaju optimalnu aerodinamičku konfiguraciju za svaku situaciju u vožnji. Prebacivanje s “high downforce” na “low downforce” način rada smanjuje aerodinamički otpor za 17,5 posto čime se dobiva koeficijent otpora od 0,3. Vraćanje u “high downforce” način rada povećava potisnu silu za 326 posto.

Minimalistički dizajn kabine, maksimalna udobnost i kontrola

S prostorom za dva putnika i njihovu prtljagu (100l kapacitet prtljažnika), Nevera je automobil napravljen za redovito korištenje. U kokpitu se nalaze tri TFT zaslona visoke rezolucije, a vozač sam bira koliko informacija želi vidjeti. Konfiguriran i za vožnju pistom i za udobnost, kokpit je podijeljen u dvije zone. Fokus gornjeg segmenta u potpunosti je usmjeren na užitak u vožnji i performanse, dok je u donjem dijelu smješten infotainment sustav, kontrola udobnosti i podaci o vožnji.

Aluminijske tipke i prekidači – uključujući tri rotirajuća zaslona – pružaju jasan analogni osjećaj, kako bi korištenje vrhunske digitalne tehnologije bilo još zanimljivije. Iz kokpita vozač može pratiti sve performanse automobila telemetrijom u stvarnom vremenu, koja se može preuzeti na prijenosno računalo ili pametni telefon za kasnije pregledavanje.

Povezivost i mobilna aplikacija

Rimac M2M sustav daje mnoštvo podataka u stvarnom vremenu kako proizvođaču, tako i vlasniku. Dok je vlasnik povezan s vozilom putem intuitivne mobilne aplikacije, proizvođač dobiva anonimizirane podatke o radu vozila.

Koristeći intuitivne mobilne aplikacije razvijene u tvrtki Rimac, vlasnici Nevere mogu uživo pratiti podatke poput GPS lokacije, brzine punjenja i stanja baterije, a istovremeno ih koristiti za analizu vožnje, mjernih podataka i pregled karte na Androidu i iOS-u.

Gotovo neograničeni program personalizacije

Iz tvornice Rimac neće izaći dvije jednake Nevere, jer kupci mogu birati iz širokog raspona dizajna i materijala po mjeri. Uz vrhunski individualni program personalizacije, Rimac će svoj glavni model ponuditi u raznim izdanjima: GT, Signature, Timeless ili Bespoke model po mjeri.

Vrhunsko korisničko iskustvo

Kao dio korisničkog putovanja, svaki vlasnik Nevere bit će pozvan u Hrvatsku kako bi dizajnirao svoj automobil prema svom ukusu. Nevera je ekskluzivno dostupna putem globalne mreže partnera Rimca na 19 lokacija i više, koje se nalaze u mnogima od najvećih gradova širom Europe, Sjeverne Amerike, Latinske Amerike, Europe, Bliskog Istoka i Azije.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :Featured nevera rimac

Up Next

(FOTOGALERIJA) PREMIJERA NEVERE U HRVATSKOJ – Na Pagu, u Zadru i Dubrovniku

Ne propustite

U Zagrebu se otvara studij videoigara

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Tech

Istraživanje Harvarda: Umjetna inteligencija nadmašila liječnike u hitnoj trijaži

Objavljeno

1 dan prije

2. svibnja 2026.

Ilustracija: Elf-Moondance/Pixabay

Od Georgea Clooneyja u “Hitnoj službi” do Noaha Wylea u “Pittsburškoj bolnici”, liječnici hitne pomoći dugo su bili popularni heroji. Ali, hoće li uskoro biti zamijenjivi?

Revolucionarna studija s Harvarda otkrila je da su sustavi umjetne inteligencije nadmašili ljudske liječnike u trijaži hitne medicine pod visokim pritiskom, točnije dijagnosticirajući u potencijalno životno važnim trenucima kad se ljudi prvi put hitno prevezu u bolnicu.

Neovisni stručnjaci su rezultate opisali kao “pravi korak naprijed” u kliničkom razmišljanju umjetne inteligencije i došli su kao dio ispitivanja koja su testirala odgovore stotina liječnika u odnosu na umjetnu inteligenciju, piše Guardian.

Autori su rekli da su rezultati, objavljeni u časopisu Science, pokazali da su modeli velikih jezika (LLM) “nadmašili većinu mjerila kliničkog razmišljanja”.

Jedan eksperiment usredotočio se na 76 pacijenata koji su stigli na hitnu pomoć bolnice u Bostonu. Umjetna inteligencija i par ljudskih liječnika dobili su na pregled isti standardni elektronički zdravstveni karton, koji je obično uključivao podatke o vitalnim znakovima, demografske podatke i nekoliko rečenica medicinske sestre o tome zašto je pacijent tamo. Umjetna inteligencija je identificirala točnu ili vrlo blisku dijagnozu u 67% slučajeva, pobijedivši ljudske liječnike, koji su bili u pravu samo u 50% – 55% slučajeva.

Pokazalo se da je prednost umjetne inteligencije posebno izražena u okolnostima trijaže koje zahtijevaju brze odluke s minimalnim informacijama. Točnost dijagnoze umjetne inteligencije, OpenAI-jevog o1 modela zaključivanja, porasla je na 82% kad je bilo dostupno više detalja, u usporedbi s točnošću od 70-79% koju su postigli stručni ljudi, iako ta razlika nije bila statistički značajna.

Također je nadmašila veću skupinu ljudskih liječnika kada su ih zamolili da pruže dugoročnije planove liječenja, poput pružanja režima antibiotika ili planiranja procesa na kraju života. Umjetna inteligencija i 46 liječnika zamoljeni su da ispitaju pet kliničkih studija slučaja, a računalo je izradilo znatno bolje planove, postigavši 89% u usporedbi s 34% za ljude koji koriste konvencionalne resurse, poput tražilica.

Ali, istraživači navode da još nije kraj za liječnike hitne pomoći. Studija je testirala ljude u odnosu na umjetnu inteligenciju samo gledajući podatke o pacijentima koji se mogu komunicirati putem teksta. Čitanje signala od strane umjetne inteligencije, poput razine pacijentove nevolje i njihovog vizualnog izgleda, nije testirano. To znači da je umjetna inteligencija djelovala više kao kliničar koji daje drugo mišljenje na temelju papirologije.

“Ne mislim da naši nalazi znače da umjetna inteligencija zamjenjuje liječnike“, rekao je Arjun Manrai, jedan od glavnih autora studije koji vodi laboratorij za umjetnu inteligenciju na Medicinskom fakultetu Harvard. “Mislim da to znači da svjedočimo doista dubokoj promjeni u tehnologiji koja će preoblikovati medicinu”, dodao je.

Dr. Adam Rodman, još jedan glavni autor i liječnik u medicinskom centru Beth Israel Deaconess u Bostonu gdje se studija odvijala, rekao je da su programi umjetne inteligencije među “najutjecajnijim tehnologijama u desetljećima”. Tijekom sljedećeg desetljeća, rekao je, umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike, već će im se pridružiti u novom “trijadnom modelu skrbi… liječnik, pacijent i sustav umjetne inteligencije”.

Gotovo jedan od pet američkih liječnika već koristi umjetnu inteligenciju kao pomoć u dijagnozi, prema istraživanju objavljenom prošlog mjeseca. U Velikoj Britaniji 16% liječnika koristi tehnologiju svakodnevno, a dodatnih 15% tjedno, pri čemu je “kliničko donošenje odluka” jedna od najčešćih upotreba, prema nedavnom istraživanju Kraljevskog koledža liječnika, piše Guardian.

Najveće brige britanskih liječnika bile su pogreške umjetne inteligencije i rizici odgovornosti. Milijarde se ulažu u tvrtke za zdravstvenu skrb koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, ali ostaju pitanja o posljedicama pogrešaka umjetne inteligencije.

“Trenutno ne postoji formalni okvir za odgovornost“, rekao je Rodman, koji je također naglasio da pacijenti u konačnici “žele da ih ljudi vode kroz odluke o životu ili smrti i da ih vode kroz izazovne odluke o liječenju”.

Nastavi čitati

Tech

ADAC objavio veliku analizu: Evo koji se automobili najviše kvare

Objavljeno

1 tjedan prije

25. travnja 2026.

Pexels

Jesu li moderni automobili zaista pouzdaniji nego prije i kvare li se električni modeli rjeđe od klasičnih?

Odgovore na ta pitanja donosi najnovija statistika kvarova njemačkog ADAC-a za 2026. godinu.

Analiza obuhvaća čak 158 modela iz 27 automobilskih marki, a zaključak je jasan – moderni automobili ne kvare se češće, nego su u prosjeku pouzdaniji nego prije, piše tportal.

Iako mnogi vozači smatraju da su današnji automobili zbog kompleksnije tehnologije skloniji kvarovima, brojke pokazuju suprotno. Vjerojatnost kvara kod pet godina starog vozila pala je s 3,6 posto u 2015. na 2,1 posto u 2025. godini. Kod deset godina starih automobila smanjena je s 6,5 na 3,1 posto.

Drugim riječima, kvarovi su se u deset godina gotovo prepolovili.

Istodobno raste i prosječna starost vozila. Dok su automobili 2014. u prosjeku bili stari nešto više od osam godina, 2025. su dosegli oko 11 godina. Vozila koja završavaju u kvaru stara su u prosjeku gotovo 14 godina, što pokazuje da se granica pouzdanosti pomiče prema gore.

Najpouzdaniji proizvođači i modeli

Prema ADAC-u, među najpouzdanijim proizvođačima ističu se Audi, BMW, Mercedes, marke Volkswagen grupacije, kao i Mitsubishi i Tesla. Čak 74 modela ocijenjena su kao vrlo pouzdana, dok je samo 16 modela u pojedinim generacijama pokazalo slabije rezultate.

Najbolji u svojoj klasi

Mali gradski automobili: Dacia Spring, Škoda Citigo, Suzuki Ignis, Toyota Aygo, VW up!

Mali automobili: Audi A1, BMW i3, Mazda 2, Mazda CX-3, Mitsubishi Space Star, Opel Crossland, Renault Zoe, Seat Arona, Seat Ibiza, Škoda Fabia, Škoda Kamiq, Škoda Yeti, Suzuki Swift, Suzuki Vitara, VW Polo, VW T-Cross, VW Taigo

Niža srednja klasa: Audi A3, Audi Q2, Audi Q3, BMW Serije 1, BMW Serije 2/Active/Gran Tourer, BMW iX1, BMW X2, Cupra Born, Cupra Formentor, Cupra Leon, Mazda CX-5, Mercedes A-klasa, Mercedes B-klasa, Mercedes EQA, MG4, Mitsubishi ASX, Mitsubishi Eclipse Cross, Renault Austral, Seat Ateca, Seat Leon, Škoda Karoq, Škoda Rapid, Škoda Scala, Volvo XC40, VW Beetle, VW Golf, VW ID.3, VW Caddy, VW T-Roc, VW Tiguan, VW Touran

Srednja klasa: Audi A4, Audi A5, Audi Q4 e-tron, Audi Q5, BMW Serije 3, BMW Serije 4, BMW i4, BMW X3, Mercedes GLB, Seat Tarraco, Škoda Enyaq, Tesla Model 3, Tesla Model Y, VW ID.4, VW Passat

Viša srednja klasa: Audi e-tron/Q8 e-tron, BMW Serije 5, BMW X5, Mercedes GLE, VW Arteon

Transporteri i monovolumeni: Mercedes-Benz Sprinter

Najlošiji u svojoj klas

Mali gradski automobili: nema

Mali automobili: Opel Meriva (2016–2017), Toyota Yaris (2021–2023), Toyota Yaris Cross (2022–2023)

Niža srednja klasa: Nissan Qashqai (2019), Renault Scénic (2018–2019), Toyota Corolla (2023), Toyota C-HR (2020–2022), Mazda 3 (2020), Mazda CX-30 (2020), Ford Kuga (2021)

Srednja klasa: Opel Insignia (2016–2019, 2022), Toyota RAV4 (2017–2022), Ford S-Max (2016–2018), Hyundai Ioniq 5 (2022–2023)

Viša srednja klasa: nema

Transporteri i monovolumeni: Renault Master (2019), Fiat Ducato (2016–2021, 2023)

Nastavi čitati

Tech

VIDEO / Polarstern stigao do ruba svijeta: Znanstvenici otkrili nešto što nitko prije nije vidio

Objavljeno

1 tjedan prije

24. travnja 2026.

Pixabay

Na rubu svijeta znanstvenici na istraživačkom brodu Polarstern naišli su na nešto što ljudske oči prvi put vide u povijesti

U doba satelita i preciznih karata, ideja o dosad neviđenom i neotkrivenom otoku djeluje gotovo nemoguća. No upravo se to dogodilo u ledenim vodama Weddellova mora kod Antarktike, gdje su znanstvenici naišli na nepoznatu kopnenu masu koja je desetljećima bila skrivena od pogleda svijeta.

Otkriće nije bilo planirano. Njemački istraživački brod Polarstern isplovio je u veljači ove godine na ekspediciju za proučavanje oceanskih struja.

Na brodu su bila 93 znanstvenika i člana posade, no ubrzo su ih zatekle snažne oluje u Južnom oceanu. Kako bi ih izbjegli, uputili su se prema obali otoka Joinville, gdje su trebali pronaći zaklon, piše ZME Science.

“Imamo otok”

Područje je na kartama bilo označeno tek nejasnim upozorenjem o “neucrtanim opasnostima za plovidbu”. Nitko nije znao što to točno znači, a upravo je ta nejasnoća pobudila znatiželju pomorskog kartografa Simona Dreuttera.

Promatrajući horizont s brodskog mosta, uočio je ono što je isprva izgledalo kao prljavi blok leda. No bliži pogled otkrio je nešto drugo.

“Vidjeli smo ‘ledenjak’ koji je izgledao pomalo neobično. Kako smo se približavali, shvatili smo da je riječ o stijeni. Tada je postalo jasno da je ispred nas otok“, objasnio je.

Tim se nije oslanjao samo na vizualna opažanja. Uz pomoć naprednog sonarnog sustava detaljno su skenirali morsko dno, a dron je snimio fotografije iz zraka. Rezultati su potvrdili da se ispred njih nalazi pravi otok, dug oko 130 metara i širok 50 metara, koji se uzdiže 16 metara iznad razine mora.

Ključno pitanje

Kako je takva kopnena masa mogla proći nezapaženo?

Jedno objašnjenje jest da je godinama bila skrivena pod ledom i snijegom, pa se doimala kao dio zaleđenog krajolika. Druga mogućnost je da je tek nedavno “izronila“ zbog topljenja leda.

Znanstvenici smatraju da klimatske promjene imaju važnu ulogu. Od 2017. godine količina ljetnog leda u sjeverozapadnom dijelu Weddellova mora naglo se smanjuje. Toplija površinska voda ubrzava topljenje, mijenjajući cijeli krajolik i otkrivajući prethodno skrivene dijelove planeta.

Istraživanja pokazuju i da se povećava količina slatke vode nastale topljenjem leda, koja se miješa sa slanom morskom vodom. Led postaje sve tanji i nestabilniji, što dodatno utječe na osjetljivi polarni ekosustav.

Novo otkriveni otok još nema ime. Proces njegova službenog uvrštavanja na karte dugotrajan je i uključuje međunarodne stručne odbore. No njegove su koordinate već unesene u globalne baze podataka, što znači da će ova nekada „nevidljiva“ kopnena masa uskoro dobiti svoje mjesto na svjetskim kartama.

Prema pomorskoj tradiciji, sami otkrivači predlažu ime, pa posada Polarsterna već razmišlja kako nazvati svoj neočekivani “ulov“.

Nastavi čitati