Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

BOGATI FILMSKI SVIBANJ U KINO ZONI Očekuje nas čak 5 vrhunskih filmskih naslova

Objavljeno

-

Prije negoli napustimo komforna četiri zida Kazališta lutaka i izađemo na svjež zrak, Kino zona u svibnju donosi 5 filmskih naslova žanrovske raznolikosti, ali neupitne kvalitete.

Čast otvaranja ovog toplog proljetnog mjeseca dopala je satiričnu makedonsku dramu ”Bog postoji, njeno ime je Petrunija” koju prikazujemo u srijedu 5. svibnja.

U makedonskoj drami ovjenčanoj nagradom ekumenskog žirija na Berlinaleu redateljica Teona Strugar Mitevska donosi satiru temeljenu na istinitoj priči o ženi koja ulazi u okršaj sa zastarjelim tradicijama. Lokalni svećenik svakog siječnja u rijeku baca drveni križ za kojim skače stotine muškaraca. Onoga tko ga izroni, kaže običaj, pratit će sreća i uspjeh. Ovaj put za križem spontano zaroni i neugledna Petrunija, koja ga uspije ugrabiti prije drugih. Muškarci su bijesni te nastaje kaos, ali Petrunija ne popušta. Film propituje demokratske promjene u makedonskom društvu osuđujući pritom ponašanje crkve, sudstva i medija.

U glavnim ulogama nastupaju Zorica Nusheva, Labina Mitevska i Simeon Moni Damevski, a valja naglasiti i kako je film uz gore spomenutu nagradu s Berlinalea osvojio i brojna druga priznanja uključujući nagradu kritike u Motovunu, nagradu za najbolju glumicu na festivalu u Sevilli, LUX nagradu za najbolji film i brojne druge.

Već dan kasnije, odnosno, u četvrtak 06. svibnja stiže nam hvaljena art drama ”Pisma Paulu Morriseyu”.
Radnja filma strukturirana je kao niz celuloidnih pisama koja su s različitih dijelova svijeta poslana Paulu Morrisseyu, redatelju kultnih filmova ”Smeće”, ”Meso” i ”Vrućina” (među ostalima, naravno), suradniku slavnog Andya Warhola i agentu legendarnog rock sastava ‘The Velvet Underground’. Filozofski, ali i zabavno.

Glavne uloge u filmu Armanda Rovire i Saide Benzal tumače Xavi Sáez, Almar G. Sato i María Fajula, a od svojeg premijernog prikazivanja do danas, film je osvoji niz festivalskih priznanja i nominacija.

Srijeda 12. svibnja rezervirana je pak za posljednji film poznatog francuskog redatelja Françoisa Ozona ”Ljeto ’85.” koja nam kazuje jednu nostalgičnu, pitku i napose romantičnu priču.

Kada se 16-godišnji Alexis nasuka na obali Normandije, 18-godišnji David ga spašava poput pravog junaka. Alexis ubrzo shvaća da je upravo upoznao prijatelja iz snova. Umjesto da uživa u svojim pubertetskim željama, Alexis mašta o smrti. Ipak, ovog ljeta će imati priliku da odraste i pronađe svoju prvu ljubav. Ali hoće li ti snovi trajati više od samo jednog ljeta?

Film ”Ljeto’85.” službeno je izabran za konkurenciju ovogodišnjeg filmskog festivala u Cannesu, a također je prikupio impresivnih 12 nominacija za francusku nagradu Cesar te nominaciju u kategoriji najbolje režije za nagradu Europske filmske Akademije. Glavne uloge u filmu ostvarili su mladi francuski glumci Félix Lefebvre, Benjamin Voisin i Philippine Velge kojoj je ovo prva filmska uloga.

Tjedan dana kasnije, odnosno, u srijedu 19. svibnja očekuje nas dokumentarni film ”Izbačeni”.

Malo koga više iznenađuje nezaustavljiv rast cijena stanova u gradovima diljem svijeta, pa i sada kada prihodi stanara stagniraju. Život u gradu sve je manje nalik životu; svjetskim metropolama danas upravljaju novi, bezlični posjednici koji crpe sve iskoristive resurse i guraju nezapamćenu globalnu stambenu krizu. „Ovo nije gentrifikacija, ovo je nešto gore“, reći će sociologinja Saskia Sassen. Švedski redatelj Fredrik Gertten koji se ni inače ne libi od sukoba sa svjetskim megakompanijama prati Leilani Farhu, posebnu izvjestiteljicu UN-a za pravo na stambeno zbrinjavanje, u njezinoj istrazi mutnog svijeta nekretninskih investitora i špekulanata. Zajedno obilaze cijeli svijet, od Velike Britanije, Švedske i Španjolske, do Čilea i Južne Koreje, pokušavajući odgonetnuti zašto gradovi na tako različitim lokacijama imaju gotovo isti problem sa stanovanjem. Zašto si više ne možemo priuštiti gradski živo Film Fredrika Gerttena dobitnik je niza priznanja na festivalima dokumentarnog film. Nakon projekcije filma biti će održan razgovor sa stručnjacima.

Za sam kraj mjeseca, u srijedu 26. svibnja, dovodimo vam izuzetno hvaljenu satiričnu dramu proslavljenog švedskog redatelja Rubena Östlunda, ”Kvadrat”.

Christian je cijenjeni kustos muzeja suvremene umjetnosti, razveden, ali predan otac dvoje djece koji vozi električni automobil i podržava dobre ciljeve. Njegov sljedeći postav je “Kvadrat”, instalacija koja prolaznike poziva na altruizam, podsjećajući ih na njihovu ulogu odgovornih suljudi. Ali ponekad je teško opravdati vlastite ideale: Christianov glupi odgovor na krađu telefona odvlači ga u sramotne situacije. U međuvremenu, PR agencija muzeja kreirala je neočekivanu kampanju za “Kvadrat”. Odgovor je prenagljen i šalje Christiana, kao i muzej, u egzistencijalnu krizu.

Švedski kandidat za nagradu Oskar 2018. osvojio je brojne prestižne festivalske nagrade i nominacije od kojih svakako valja izdvojiti ‘Zlatni palmu’ u Cannesu, nagrade za najbolji film, komediju i režiju na ‘Europskim filmskim nagradama’, nagradu kritike na Toronto film festivalu, ‘Goyu’ za najbolji europski film te brojne druge. Glavne uloge u ”Kvadratu” tumače međunarodno poznata lica Claes Bang, Elisabeth Moss, Dominic West i Terry Notary.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

NEMA STABILIZACIJE VREMENA / Do kraja tjedna izmjenjivat će se sunce i kiša. Najobilnije padaline u noći na petak, najsunčanije u subotu?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas promjenjivo oblačno, ponegdje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kiša uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, a navečer i u noći pljuskovi lokalno mogu biti izraženiji uz obilnu oborinu. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni, na istoku uz jake udare, a u zapadnim predjelima i sjeveroistočni. Na Jadranu umjereno i jako jugo, moguće i olujno. Najviša temperatura zraka od 20 do 25 °C, ponegdje u Gorskoj Hrvatskoj malo niža.

U petak u noći i ujutro umjereno do pretežno oblačno, mjestimice kiša, na istoku moguće i grmljavina. Zatim djelomice, ponegdje i pretežno sunčano, od sredine dana uz mogućnost lokalnih pljuskova u Gorskom kotaru i na krajnjem istoku. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu i sjeverozapadni, a na krajnjem jugu jugo. Najniža jutarnja temperatura od 10 do 15, na Jadranu između 14 i 19 °C. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 21 do 26 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U petak većinom sunčano, više oblaka još na kopnu, u prvom dijelu dana uz mjestimice malo kiše, a poslijepodne može biti lokalnih pljuskova osobito na istoku. U subotu će prevladavati sunčano, popodne samo rijetko može biti jačeg razvoja oblaka i ponekog pljuska. U nedjelju promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ponegdje kiša, moguće i grmljavina, osobito na Jadranu i uz Jadran. Vjetar u unutrašnjosti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu većinom jugo, u petak mjestimice i jugozapadnjak te sjeverozapadnjak. Temperatura zraka malo će porasti.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SRIJEDOM U SRIDU / Mlikota: Knjiga o poslijeratnoj obnovi Zadra i danas izaziva puno emocija

Objavljeno

-

By

Na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika „Srijedom u sridu“ sinoć je gostovala izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti i autorica nagrađivane knjige „Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu“. Mlikota je otkrila kako je od školovanja u rodnom Metkoviću došla do studija u Zadru, zašto je napustila posao na HRT-u i odabrala znanstvenu karijeru te na kraju izabrala temu poslijeratne obnove Zadra za svoj predmet proučavanja. Razgovor je moderirala voditeljica Kabineta rektora Ivan Zrilić.

– Odrasla sam u Metkoviću, malom gradu s puno uspješnih ljudi, nogometaša, rukometaša, misica, ali i stručnjaka. Uvijek se govorilo da nema institucije u Europi u kojoj nema nekoga povezanog s Metkovićem.  Puno se ulagalo u obrazovanje, imali smo izvrsnu školu, u ono vrijeme informatičku učionicu s Apple računalima, odjel za kemiju, slušalice na satovima jezika… Moja prva želja bila je studij biologije, čak sam u srednjoj školi napravila projekt o utjecaju pesticida na ljudsko zdravlje. Na kraju sam odustala od prijemnog ispita koji je bio u Zagrebu, u Splitu su na povijesti umjetnosti tražili crtanje, što nije moja jača strana i tako sam upisala studij povijesti umjetnosti i sociologije u Zadru, rekla je Mlikota.

U novom gradu brzo je „pohvatala konce“, stekla puno prijatelja, počela raditi u novinarstvu i dobila zaposlenje na HRT-u. Tada joj je profesor Vinko Srhoj ponudio mjesto asistenta i iako joj je njezin tadašnji urednik rekao „nitko ne odlazi od nas“, ona je ipak odabrala znanstvenu karijeru.

– Puno je sličnosti u ta dva posla, koje su mi kasnije pomogle, a najveća razlika intelektualna sloboda koju mi je ovaj odabir donio. Planirala sam na doktoratu raditi video umjetnost, ali kako je to bilo u začecima i bilo je dosta tehničkih problema oko prikupljanja građe, odlučila sam se za poslijeratnu obnovu Zadra. I profesor Ivo Petricioli složio se kako je to dobra tema za doktorat pa se rodilo sve ovo o čemu danas pričamo.

Najveći izazov u pisanju knjige, za koju je dobila brojne nagrade, bio je rad u pandemiji. Bez izravnog kontakta u radu na knjizi s preko 1.300 ilustracija često je trebalo raditi popravke, ali na kraju se trud isplatio.

– Knjiga je izazvala puno emocija, prilazili su mi ljudi, tražili da popijemo kavu, govorili mi da su prepoznali sebe ili svoje bližnje na fotografijama za koje nisu znali da postoje. Sretni su što je netko ispričao njihovu priču o životu u poslijeratnom Zadru, neki su se i rasplakali, a duhovit osvrt u svom članku imao je Mario Padelin, koji je komentirao kako je knjiga preteška za čitanje i kako njom možeš svladati razbojnika ako te napadne. Pomogao mi je puno u njezinom pisanju prof. Pavuša Vežić, bez njega i shvaćanja što se događalo u pojedinim dijelovima grada, čega nije bilo u literaturi, ne bih mogla razumjeti poslijeratnu matricu. Naravno, zahvalna sam i djelatnicima Državnog arhiva u Zadru i Znanstvene knjižnice, ta građa i ljudi koji tamo rade nama znanstvenicima daju mir i omogućuju posvećenost radu, rekla je Mlikota.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA S VELEBITA / Planinarski put svjetla mladih Zadarske nadbiskupije

Objavljeno

-

By

Foto: Sudionici Planinarskog puta svjetla

U pobožnosti Planinarski put svjetla mladih Zadarske nadbiskupije u subotu, 11. svibnja, sudjelovala je grupa od 53 mladića i djevojaka iz Zadarske nadbiskupije hodeći 30 km obroncima planine Velebit.

Sudionici su se zaustavili na 14 postaja, razmišljajući o radosti Kristovog uskrsnuća, uz tekstove iz Evanđelja i prigodna razmatranja čiji je autor mons. Ivan Šaško. Mnogi sudionici nisu se međusobno poznavali, pa su putem sklopljena nova poznanstva. Tri iskusna vodiča brinula su o sigurnosti sudionika, a u pripremama je sudjelovao i HGSS.

Planinarski put svjetla počeo je ranim okupljanjem sudionika na Autobusnom kolodvoru u Zadru. Vozač Jere iz zadarskog poduzeća ‘Liburnija’ prevezao je autobus hodočasnika do tunela na prijevoju Prezid-Gračac. Grupa je već u 6,30 sati ujutro, unatoč jakoj buri i hladnom vremenu, krenula pješice od prijevoja prema Tulovim Gredama. Cijela 30-kilometarska staza kroz Velebit pružila je izvanredno iskustvo, zahvaljujući idealnim vremenskim uvjetima od ugodnih 20 Celzijevih stupnjeva, uz laganu naoblaku i buru.

Duhovni sadržaj tijekom pješačenja bio je jednostavan, ali bogat. Uz molitvu i razmatranja na 14 postaja Puta svjetla, sudionici su imali priliku hodati u šutnji, okrijepiti se sakramentima, razgovarati sa svećenikom i osobno se moliti. Osobito su bile dirljive postaje i molitve kod mnogih spomenika za pale branitelje iz Domovinskog rata koji su svoj život položili upravo u obrani Domovine na Velebitu.

Program je zaključen uobičajenim planinarskim obrokom, grahom s kobasicama, zahvaljujući radnicima Caritasa Zadarske nadbiskupije. Nakon zajedničke fotografije kod kapelice podno Tulovih Greda, na mjestu pogibije hrvatskog branitelja Damira Tomljenovića Gavrana, sudionici su se zaputili prema Zadru. Nakon 21 sat, sudionici su se razišli, fizički iscrpljeni, ali duhovno osvježeni i ohrabreni razmatranjem Uskrsloga na 14 postaja Puta svjetla. Taj duhovni hod kroz Velebit ostavio je duboki dojam na sve sudionike, pružio je ljepotu zajedništva i snagu vjere u prirodnom okruženju. Izražena je radost budućim sličnim susretima i pobožnostima koje okupljaju mlade i jačaju njihovu vjeru.

Susret je organiziralo Povjerenstvo za pastoral mladih Zadarske nadbiskupije čiji je predstojnik don Ivan Šibalić.

Ivan Šibalić

Foto: Sudionici Planinarskog puta svjetla

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu