Connect with us

Hrvatska

Beroš najavio mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova

Objavljeno

-

Zdravstveni sustav treba hitno reformirati, složili su se sudionici tematske rasprave na saborskom Odboru za zdravstvo, a ministar zdravstva Vili Beroš najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja i provedbe potrebnih mjera.

Da nije bilo Covida, vjerojatno bi neke reforme bile započete, a jučerašnji dogovor oko plaćanja duga ljekarnama samo je mali korak u stabilizaciji zdravstvenog sustava.

– Ako ne započnemo s reformama u najkraćem vremenskom roku, bit ćemo u velikom problemu. Toga sam kao najodgovorniji čovjek hrvatskog zdravstva bolno svjestan, rekao je Beroš.

Prijenos vlasničkih prava na državu
Zbog lakšeg upravljanja najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova, odnosno prijenos vlasničkih prava na državu kako bi se potrebne promjene mogle provesti.

– Centralizacija zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja jedan je od elementa koji ćemo poduzeti, ako za to dobijem zeleno svjetlo na razini Vlade, nakon završetka lokalnih izbora. To je put koji će omogućiti daleko bolje upravljanje zdravstvenim sustavom, eliminirati političke elemente u vođenju ustanova i naglasiti financijsku stabilnost, kazao je Beroš.

– To uključuje reviziju mreže javnozdravstvenih ustanova i preraspodjelu djelatnosti u bolnicama, čime bi se nastavila funkcionalna integracija bolnica, dodao je.

Kad je riječ o financijskom dijelu, Beroš smatra da je potrebna nova politika određivanja cijene zdravstvene usluge i limita bolnica jer 70 posto bolnica većinu svojih sredstava troši na plaće, a njih 23 posto ide i preko iznosa limita.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da su prošle godine rashodi u zdravstvu dosegnuli 34 milijarde kuna, prihod od doprinosa je 21 milijardu kuna, a transferi prema zdravstvu ove će godine morati iznositi 10 milijardi kuna. I Marić kaže da je nakon dogovora o podmirenju duga veledrogerijama sljedeći korak reforma zdravstva. 

Zdravstvenom sustavu potreban “clean start”

– Dug prema veledrogerijama pretačemo u dug prema bankama, ali mislim da smo poslali korektnu poruku. Iako smo iznad zakonom propisanih rokova plaćanja, ciljana razina je 120 dana za ljekarne i 180 dana za bolnice, a sljedeći korak je reforma zdravstva, rekao je Marić.

Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković ustvrdio je da Hrvatskoj nedostaje sredstava za zdravstveni sustav pa je potreban “clean start”, što znači riješiti postojeći dug da bi mogli početi rješavati tekuću nelikvidnost. U tom smislu dogovor s veledrogerijama je dobar početak.

– Zdravstveni sustav je prošlu godinu završio s 2,6 milijardi kuna minusa, a gotovo sav minus otpada na bolnički sustav, kaže Jurković dodajući da je 2018. minus iznosio 857 milijuna, 2019. godine 1,1 milijardu kuna, a u prva dva mjeseca ove godine je 640 milijuna.

Rokovi plaćanja dugova kod 24 bolnice kreću se unutar godine dana, kod 11 bolnica između godine i dvije, dok 24 bolnice imaju dugove iznad dvije godine. Ukupne obveze zdravstvenog sustava u nekoliko godina porasle su sa 7,6 milijardi kuna na više od 10 milijardi kuna. Istodobno, HZZO na prihodovnoj strani potražuje 4,9 milijardi kuna koje ne može naplatiti.

Država nije podmirila čak devet milijardi HZZO-u
Pritom je nepojmljivo da država ne podmiruje svoje transfere iz proračuna prema HZZO-u, čime je od 2015. do 2019. akumulirano devet milijardi kuna, više od duga prema veledrogerijama. Jurković je naveo niz mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani koje bi vodile jačanju financijske stabilnosti sustava. Podsjetio je i na masterplan bolnica donesen 2015. kao dio strukturne reforme za koji do danas nisu doneseni provedbeni akti.

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstva Renata Sabljar Dračevac podsjetila je kako je Beroš još 26. listopada na sjednici odbora rekao da su reforme zdravstva već pripremljene i nalaze se na stolu premijera, ali te reforme nitko dosad nije vidio.

– Dosad smo tri puta sanirali dugove veledrogerijama, a ništa nije poduzeto kako bi se smanjili ukupni troškovi u zdravstvu, kazala je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu za zimu. Evo što nam slijedi…

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je kratku sezonsku prognozu. Prenosimo je u cijelosti:

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cjelini obilježiti iznadprosječna toplina.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Za ovu zimu predviđa se količina oborine oko prosjeka ili veća od njega uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji signal za više oborine od mjesečnog srednjaka. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica)”, donosi DHMZ u sezonskoj prognozi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu