Hrvatska
Nacionalni stožer: Kakve mjere će biti na snazi od četvrtka?
U posljednja 24 sata zabilježeno je 300 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 9290. Među njima je 1 247 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 126 pacijenata. Preminulo je 18 osoba.
Danas imamo dvostruko više novozaraženih na tjednoj razini.
Press konferencija Nacionalnog stožera civilne zaštite kasnila je 40 minuta.
Aktualnu situaciju komentirao je Capak. “Danas smo imali 300 novih slučajeva. U ovome tjednu imali smo 9733 novooboljela, a prošli tjedan 6615. Brojka je 47 posto veća nego u prošlom tjednu. 399,9 je trenutna incidencija.
Po 14-dvenoj incidenciji u EU-u, Hrvatska je na 14. mestu. Ukupna stopa smrtnosti je 1447, što nas stavlja na 18. mjesto ljestvice zemalja EU-a. Danas smo imali 10,5 posto udio zaraženih.”
Riječ je preuzeo Beroš. “Epidemiološka situacija nije dobra. Scenarij za treći val pišemo isključivo sami”, rekao je.
“Znam da sam već dosadan, ali izbjegavanje okupljanja, nošenje maske, prozračivanje prostora, održavanje higijene… jedini su put za obuzdavanje zaraze. Sami odlučujemo svoju sudbinu”, kazao je Beroš.
O pooštravanju mjera
Božinović je rekao da mjere koje postoje su ozbiljne ,a njihova primjena je nešto o čemu se može razgovarati. “Iz svega što smo čuli ne možemo biti zadovoljni situacijom, brojevi rastu. 31.3. ističu mjere. Razmotrit ćemo mjere kad govorimo o nacionalnoj razini i donijeti odluku koja će sigurno trajati do sredine travnja. Ali želim odmah reći da ćemo stalno pratiti razvoj epidemije. Ako se pokaže potreba, i mjere koje se donesu 1.4. ne znači da se ne mogu mijenjati i prije istoka roka od 15.4. To će sve ovisiti o tome kako će se stvar razvijati idućih dana”, kaže.
“Što se tiče lokalnih stožera, imamo šaroliku situaciju. Neki su vrlo aktivni. S druge strane, tog entuzijazma nema kod svih stožera. Mi ćemo i o tome morati voditi računa. Ne želimo s nekim mjerama ići predaleko u odnosu na neke stožere koji su se svojim prijedlozima potrudili. Ako su oni došli u situaciju da imaju bolje brojke, ne bi bilo oportuno da se njih kažnjava. Ta situacija se može pojaviti. O tome ćemo morati razmisliti”, rekao je.
Više nikome nije tajna kako se virus širi, kako se on može zaustaviti. Ako se svi posvetimo tome, onda ćemo imati bolju situaciju, poručio je.
Procesija Za križen na Hvaru
Božinović kaže da nema posebnog zahtjeva. “Prošle godine bilo je specifično jer je bio lockdown u cijeloj Hrvatskoj. U ovom trenutku Nacionalni stožer nije dobio nikakav upit”, dodao je.
Strože mjere u PGŽ-u
“Podržavamo aktivnost lokalnih stožera, uključujući i prijedloge PGŽ-a, koji su uglavnom usvojeni. Sve odluke nastojimo izbalansirati.
Što se tiče PGŽ-a, u travnju će u Rijeci biti niz događaja uz epidemiološke mjere i minimalan broj posjetitelja”, kazao je Božinović.
O platformi cijepise.zdravlje.hr
Ravnateljica uprave za e-zdravstvo je pročitala priopćenje u kojem stoji da se prijavilo 86.000 osoba i da je riječ o automatskoj poruci.
“U drugoj smo fazi cijepljena, cijepljenja prioritetnih skupina – starijih od 65 godina i kronično bolesnih liječnici obiteljske medicine jedini mogu odrediti prioritetno cijepljenje”, rečeno je.
“Mi smo rekli da ćemo nakon druge faze pričati o gospodarskim prioritetima. Turistički radnici će sigurno spadati među te prioritete”, rekao je Capak. Dodao je da Ministarstvo radi popis.
Upitan je hoće li onda biti zakinute kontinentalne županije ako će se cijepiti turističke djelatnike.
“Vodi se briga o tome kako će se doze raspodijeliti. Ja ovdje imam tablicu. Što se tiče neravnomjerne raspodjele cjepiva po županijama, prosjek za Hrvatsku je 133.6 na 1000 stanovnika. Županija koja je, očito iz političkih razloga rekla da se počelo cijepiti turističke djelatnike, to je laž, imaju 3 doze manje od prosjeka, 130.7. 174,7 doza na 1000 stanovnika dobila je Sisačko-moslavačka županija, a to znate zašto, Svi ostali su od 120 do 142. Sve je to vrlo blizu, nastoji se ispraviti. Nekad se dogodi da netko dobije više, netko manje. Ali izuzetan napor HZJZ-a usmjeren je da se pravilno rasporede doze”, rekao je Capak.
Beroš o priopćenju HKL-a
Iz HLK-a smatraju neprimjerenim način na koji je Beroš komentirao djelovanje predsjednice KoHOM-a, Nataše Ban Toskić.
“Sve što je bilo sporno rekao sam zadnji put, nemam namjeru ponavljati. Proces cijepljenja zahtijeva konstruktivnu raspravu mimo medijatora i rasprave u medijima. Dogovor kuću radi. Doista me čudi kad neki koji javno nastupaju su odbili participirati u kolegijima unutar svojih domova zdravlja, a sudjeluju u medijskim raspravama. Pozivam sve ključne dionike da sve sporne elemente raspravimo tijekom ovog najvažnijeg procesa”, rekao je Beroš.
O cijepljenju građana u Srbiji
Mnogi građani cijepili su se u Srbiji. Na pitanje hoće li im se to priznati i hoće li u kod nas moći dobiti drugu dozu, Capak je odgovorio da će se priznavati cijepljenje unutar zemalja EU-a, a “sve ostalo je upitno dok se ne donese konačan tekst prijedloga i osiguraju se svi tehnički uvjeti”.
“Mi ćemo cijepiti sve naše građane. Oni koji su se cijepili u trećim zemljama, trebali bi imati potvrdu o tome, a hoće li se moći cijepiti u Hrvatskoj, ovisi o tome spadaju li u skupinu koja se može cijepiti”, dodao je.
Na pitanje osjećaju li da su barem malo podbacili kad je u pitanju procjepljivanje, Capak kaže: “Ne osjećam da sam podbacio.”
O južnoafričkom soju
Dosad je zabilježeno 15 slučajeva južnoafričkog soja, rekao je Capak. “U zadnjoj tranši su 4 južnoafrička soja, a dominira britanski soj, s više od 80 posto.”
Markotić kaže da najveći postotak imaju Luksemburg i Belgija, a u Europi je zasad dokazano pet posto. Ono što ne veseli, dodala je, je da se soj počeo širiti u općoj populaciji, a za mnoge se ne zna gdje su se zarazili.
Capakov savjet građanima o cijepljenju
Capak ne savjetuje ljude da se cijepe ruskim i kineskim cjepivima, koja nisu registrirana na području EU-a. “Savjetovao bih svima da čekaju svoj red. U travnju ćemo dobiti oko 500.000 doza. 121.000 doza dolazi samo u ovom tjednu. Ubrzat ćemo cijepljenje druge skupine i nadamo se, ubrzati cijepljenje treće i do ljeta procijepiti više od 50 posto stanovnika RH”, kazao je.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







