Connect with us

Hrvatska

Fortenova prodala Ledo za 615 milijuna eura

Objavljeno

-

Fortenova grupa i Nomad Foods Limited potpisali su kupoprodajni ugovor za Poslovnu grupu zamrznute hrane, koja se sastoji od društava Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom te nekoliko manjih povezanih društava, vrijedan 615 milijuna eura, priopćeno je iz Fortenove.

Vrijednost transakcije je na bazi bez gotovine i bez dugova, a njezino je zaključenje planirano za treće tromjesečje 2021. godine, dodaje se u priopćenju. 

Po zaključenju Nomad Foods će postati vlasnik Poslovne grupe zamrznute hrane, koja obuhvaća vodeći europski portfelj kultnih lokalnih brendova zamrznute hrane sa snažnom prepoznatljivošću među potrošačima u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i nekoliko drugih zemalja jugoistočne Europe. S tradicijom duljom od pola stoljeća ta je poslovna grupa najveći proizvođač i distributer sladoleda i zamrznute hrane na tržištima na kojima posluje. 

“Sva će se sredstva iskoristiti za smanjenje zaduženosti”

“Ovo je transformacijska transakcija za Fortenova grupu, a sva će se sredstva iskoristiti za smanjenje zaduženosti Grupe i stvaranje Fortenova grupe koja je, nakon mnogo godina, financijski jaka i sposobna punom snagom investirati u sve svoje djelatnosti”, rekao je James Pearson, glavni financijski direktor Fortenova grupe.

Dovršenje transakcije ovisi o regulatornim odobrenjima na mjerodavnim tržištima te odobrenju dioničara Fortenova grupe. Upravni odbor Fortenova grupe, koji uključuje predstavnike najvećih dioničara, jednoglasno je podržao potpisivanje kupoprodajnog ugovora s Nomad Foodsom, kaže se u priopćenju. 

“Naša Poslovna grupa zamrznute hrane tržišni je lider u regiji u kojoj poslujemo i drago mi je da smo u ovom procesu prodaje ostvarili svoj glavni cilj. Cilj je, uz postizanje maksimalne vrijednosti, prije svega bio zaključiti ovu transakciju sa strateškim partnerom koji će dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju Poslovne grupe zamrznute hrane te prepoznati punu vrijednost i potencijal ove djelatnosti i njezinih ljudi”, rekao je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe.

“Zaključenjem ove transakcije ispunit ćemo ključni preduvjet za optimizaciju kapitalne strukture, što će nam omogućiti da snažno investiramo u svoje biznise i potičemo njihov budući rast. Jako sam zahvalan svim ljudima u Poslovnoj grupi zamrznute hrane i Fortenova grupi, koji su proteklih šest mjeseci naporno radili kako bi ovo omogućili. Znajući da će naša zamrznuta hrana biti u vrlo dobrim rukama, veselimo se suradnji s Nomad Foodsom kao važnim budućim poslovnim partnerom u ovoj regiji”, zaključio je Peruško. 

Savjetnici Fortenova grupe u ovoj transakciji bili su Akin Gump Strauss Hauer & Feld LLP, Bogdanović, Dolički & Partneri, Citigroup Global Markets Europe AG, Isailović & Partners, KPMG Croatia, Marić & Co i VTB Bank (Europe) SE, kaže se u priopćenju.

Nomad Foods – jedan od vodećih europskih proizvođača zamrznute hrane

Kompanija Nomad Foods Limited od siječnja je bila u ekskluzivnim pregovorima s Fortenova grupom o stjecanju poslovnog područja zamrznute hrane koje uključuje Ledo plus, Ledo Čitluk i Frikom.

Vodeći je europski proizvođač smrznute hrane koji ima poznate brendove koji uključuju Iglo, Birds Eye, Findus itd. Sjedište mu je u Britaniji, a dionice su mu izlistane na njujorškoj burzi. Na internetskoj stranici ta se kompanija predstavlja kao najveća europska tvrtka upravo u području smrznute hrane, s prihodima oko 2.3 milijarde dolara.

Proizvodi, prodaje i distribuira niz brendova smrznutih prehrambenih proizvoda, uključujući smrznutu ribu, povrće, gotova jela, perad, pizzu, krumpir, i to u 13 europskih zemalja.

Uz Veliku Britaniju među pet najvećih europskih tržišta su im Italija, Njemačka, Švedska i Francuska. Prema vlastitim računicama, na zapadnoeuropskom tržištu slane smrznute hrane danas imaju oko 14 posto udjela, odnosno dvostruko više od najbližeg konkurenta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu