Hrvatska
Istraživanje: Hrvatska je na 10. mjestu najpopularnijih europskih destinacija
Hrvatska posljednjih godina slovi kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu, a turistička sezona svake se godine iščekuje kao spas za ekonomiju – pogotovo u koronakrizi koja traje već godinu dana. Objavljen je novi izvještaj Europske komisije za putovanje (ETC), naslovljen “Praćenje stavova prema domaćem i intraeuropskom putovanju”.
Riječ je o mjesečnom izvještaju koji, kako ETC navodi, ispituje i prati stavove i kratkoročne namjere za domaće i intraregionalno (unutar jedne regije) putovanje europskih građana iz deset izvorišnih tržišta visokog prometa u svjetlu krize s covidom-19. ETC je udruženje nacionalnih turističkih organizacija europskih zemalja smješteno u Bruxellesu.
Deset nacionalnih tržišta koja ETC istražuje su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Italija, Belgija, Švicarska, Španjolska, Poljska i Austrija. Istraživanje ETC-a objavljuje se u šest mjesečnih izvještaja. Posljednji, četvrti izvještaj objavljen je u siječnju.
Hrvatska pala s osmog na deseto mjesto na listi najpoželjnijih destinacija
A u njemu je Hrvatska na ljestvici deset najpoželjnijih odredišta za putovanje unutar Europe pala na deseto mjesto. Dok čak 9.8% ispitanika iz spomenutih deset zemalja želi putovati u Španjolsku, samo 3.1% ih je izrazilo želju posjetiti Hrvatsku. Ispred Hrvatske su Turska, Nizozemska i Portugal.
Valja pritom istaknuti da u ovaj izbor mogućih poželjnih destinacija nisu uvrštena popularna odredišta s druge strane Mediterana – Tunis, Maroko, Alžir i Egipat – budući da je riječ o putovanju unutar Europe. Stoga ne znamo kako Hrvatska kotira u odnosu na ova, u pravilu daleko povoljnija, turistička odredišta.
U trećem izvještaju, objavljenom u prosincu prošle godine, Hrvatska je među ovih 10 europskih odredišta bila na osmom mjestu, ispred Austrije i Nizozemske i iza Portugala, s 3.6% ispitanika koji su izrazili želju za putovanjem u našu zemlju. U drugom izvještaju iz studenog postotak je za Hrvatsku bio 3.8%. A u prvom izvještaju taj je postotak bio još viši – 4.1% To znači da je Hrvatska u međuvremenu pala za 1% na ovoj ljestvici, a pad je konstantan. U isto vrijeme Španjolska je narasla za 2% – od 7.8% do 9.8%. I nama susjedna Italija narasla je za gotovo 1% – sa 7.3% na 8.2%.

Karta: European Travel Commission
52% europskih ispitanika namjerava putovati u idućih šest mjeseci
Podsjetimo, Hrvatska je prošle sezone zabilježila samo 50% noćenja koja je ostvarila 2019., iako je prema turističkom prometu imala najbolju sezonu na cijelom Mediteranu, kako je zaključeno u prosincu na godišnjem kongresu hotelijera. Ipak, financijski rezultat sezone bio je daleko slabiji od fizičkih pokazatelja noćenja, odnosno dolazaka, upozorili su hotelijeri i dodali kako se povratak prometa na razinu iz 2019. ne može realno očekivati prije 2022. godine.
Inače, ETC u svom posljednjem izvještaju zaključuje kako se stav Europljana prema putovanju blago popravio pa 52% ispitanika sad kaže da namjerava putovati u idućih šest mjeseci, 5% više nego u prethodnom izvještaju. Štoviše, udio ispitanika koji su odgovorili da misle putovati od travnja do lipnja povećao se za 20%. ETC povezuje ovaj porast uz napredak u cijepljenju u Europi, unatoč određenim zastojima s isporukom naručenih zaliha cjepiva u Europskoj uniji.
Također, 40% ispitanika reklo je da planira posjetiti drugu europsku zemlju, 4% više nego u prethodnom izvještaju. I postotak Europljana koji namjeravaju putovati avionom povećao se za 3%, na 52%. Ipak, one koji misle putovati i dalje najviše brinu mjere karantene (15%), porast novih slučajeva covida-19 na odredištu (14%) i strah da će se ondje zaraziti (13%).
A cjepivo za covid-19 (11%) i fleksibilna politika otkazivanja rezervacije (10%) i dalje su najzastupljeniji faktori pri odluci ispitanika o putovanju. Efikasnost kontrole epidemije na odredištu im je treći najčešći faktor (10%). Zanimljivo je i da samo 22% ispitanika kaže da im strogi javnozdravstveni protokoli mogu pokvariti iskustvo putovanja, a 67% ih smatra da se zbog njih osjećaju sigurnije i opuštenije.
ETC je u svom prošlogodišnjem izvještaju procijenio pad broja međunarodnih turista, zbog lockdowna i ograničenja putovanja, na 60%, i predvidio da će se obujam putovanja vratiti na razinu prije pandemije tek 2024.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







