Connect with us

Hrvatska

“Tko se cijepi AstraZenecinim cjepivom, vjerojatno neće morati nositi masku”

Objavljeno

-

U Hrvatsku bi idućeg tjedna, kada počinje druga faza cijepljenja protiv covida-19, trebalo stići 23.400 doza Pfizerova cjepiva, 16.800 doza Moderne i 52.658 doza AstraZenece, najavio je u petak ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

Danas je u Hrvatski stiglo 33.000 doza cjepiva AstraZenece, a do kraja ožujka trebalo bi stići više od 700.000 doza, ako svi ispune svoje obveze, rekao je Capak na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Capak: Tko se cijepi AstraZenecinim cjepivo, neće morati nositi maske

“Jako je teško procijeniti kad ćemo procijepiti veći dio populacije. Imamo i osobe koje su preboljele covid. Ne znamo koliko kod tih osoba traje imunitet. Ne znamo ni koliko će trajati imunitet od cjepiva. Kad nam naraste broj imunih, neće biti toliko osjetljivih osoba da bi se virus mogao brzo širiti. Očekujemo da će pred ljeto situacija biti puno bolja. Ako se cijepite AstraZenecom, vjerojatno nećete morati nositi masku”, rekao je Krunoslav Capak i pozvao se na istraživanje Sveučilišta u Oxfordu koje je prvo dokumentiralo cjepivo koje značajno smanjuje širenje virusa, ono AstraZenecino.

Dosad je potvrđeno 11 slučajeva britanskog soja koronavirusa, a HZJZ od jučer provodi screening testiranje. Testirano je prvih 17 uzoraka, među kojima je kod 10 utvrđena sumnja na novi soj virusa. Uzroci su poslani na potvrdu u Kliniku za infektivne bolesti te u Europski centar za kontrolu bolesti, a HZJZ će tako moći tjedno testirati nekoliko desetaka uzoraka, kaže Capak.

Danas prvi puta nakon više od mjesec dana bilježimo nešto veću brojku novozaraženih nego prije tjedan dana. Broj oboljelih je, međutim, za pet posto manji nego proteklog tjedna, s incidencijom od 111.4 na 100.000, pri čemu je najviša u Splitsko-dalmatinskoj, a najmanja u Istarskoj županiji.

Beroš o cijepljenju

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da su dosad stigla izvješća o provedbi cijepljenja iz 156 zdravstvenih ustanova, odnosno 92 posto. Izvješća koja su zatražena zbog cijepljenja preko reda, evaluirat će posebno stručno povjerenstvo.

Komentirao je i izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića da bi, karikirajući, “cjepivo naručio i od čečenske mafije” jer je to Hrvatska dužna raditi u svojem interesu.

“Sigurno je mislio figurativno, jer mafija ne posluje legalno. Zadatak Vlade je na legalni način građanima omogućiti nabavu cjepiva”, rekao je Beroš dodavši kako sve opcije trebaju biti legalne i transparentne..

Voditelj Nacionalnog stožera i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je “teško komentirati predsjednikove riječi”. Postoji procedura, a kad se pojave problemi gledaju se i druge mogućnosti. Razgovarat ćemo s onima koji proizvode cjepiva, kaže Božinović.

Osvrnuo se i na uvođenje covid putovnica istaknuvši kako će Vlada učiniti sve što je u njezinoj moći da zabilježimo uspješnu turističku sezonu.

“Radi se o osjetljivoj materiji jer se u Europi smatra da ne bi trebalo doći do diskriminacije, mi ćemo se postaviti praktično. Sigurno će se razgovori intenzivirati da vidimo kako učiniti sve kako bi se turizam pokrenuo, da zabilježimo uspješniju turističku sezonu od prošle. Ostvarili smo oko 50 posto rezultata iz rekordne 2019. i po tome smo ispred svih naših prijatelja iz Europe”, rekao je Božinović .

Još dugo ćemo se boriti s posljedicama covida-19

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” Alemka Markotić ocijenila je u povodu godine dana od pojave prvog slučaja covida-19 u Hrvatskoj da ćemo se još dugo godina boriti s posljedicama bolesti.

“Bolesnika je puno, prati se njihovo stanje od kliničkog do laboratorijskog, različite su manifestacije kliničke slike bile u prvom valu od ovog zimskog, kada smo imali puno bolesnika s trombozom pluća, fibrozom i teškim upalama pluća. Mislim da ćemo se još dosta godina boriti s posljedicama covida-19”, rekla je Markotić.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Covid 21

    19. veljače 2021. at 17:40

    Hi hi hi…
    Hoće li taj što se je cijepio s tim cjepivom biti posebno označen?
    Što se mene tiče: SKIDAJTE BRNJICE ODMAH!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DANAS JE TIJELOVO Znate li što slavimo?

Objavljeno

-

By

Katolički blagdan Tijelovo, odnosno u dužoj verziji Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Krist.

Ideja o blagdanu prvi put se javlja u 13. stoljeću na inicijativu augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji koja je imala viđenje punog Mjeseca s mrljom na površini. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao upozorenje na nedostatak blagdana kojim bi se slavila euharistija odnosno sakrament koji je Krist utemeljio na posljednjoj večeri rekavši da kruh predstavlja njegovo tijelo, a vino njegovu krv.

Na molbu Julijane mjesni je biskup u svojoj biskupiji uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan euharistije. Belgijska redovnica i njeni suvremenici zdušno su promicali ideju blagdana i nastojali ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavio je 1264. godine bulu kojom je to pokušao učiniti, no spriječila ga je brza smrt. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi Tijelovo na cijelu Rimokatoličku Crkvu, odnosno na zapadno kršćanstvo.

Za Katoličku Crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Prema katoličkom nauku tijelo i krv Kristova u euharistiji su ‘istinski, bitno i stvarni prisutni’, a misterij pretvorbe kruha i vina događa se po euharistijskoj molitvi koju izgovara svećenik. Pojednostavnjeno bi se moglo reći sljedeće: Ako je mana, hrana što ju je Bog dao Izraelu na putovanju kroz pustinju, kruh s neba i znak zajedništva s Bogom koje nikada ne prestaje, a euharistija spomen na Kristovo potpuno predavanje i žrtvovanje te sakrament u kojem je on stalno i potpuno prisutan, Tijelovo je blagdan kojim se slavi euharistija i misterij pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Tijelovo se slavi u četvrtak poslije Presvetog Trojstva, dakle, deveti četvrtak nakon Uskrsa, što ove godine pada 15. lipnja.

Dr. Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, kaže da jednako kao što u objektivno spoznatim slovima neke pozivnice na gozbu prepoznaje nevidljivu ljubav i prijateljstvo onih koji ga pozivaju, tako u vidljivo spoznatim znakovima kruha i vina vidi poziv Boga na njegovu gozbu.

‘Kao što mi prijatelj može poslati pismo i u njemu poruku da se ne bojim u određenim krizama života, tako mi prijatelj Isus u kruhu i vinu, u tim euharistijskim znakovima, daruje poruku da se ne bojim, jer on je sa mnom’, poručuje Ivančić i navodi Kristove riječi: ‘Tko jede moje tijelo i pije moju krv, ostaje u meni i ja u njemu’.

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima širom Hrvatske i neradni je dan. Blagdan se, među ostalim, obilježava tijelovskim procesijama u kojima se u povijesti tradicionalno prezentirala pobožnost, ali i važnost pojedinih osoba, udruga, crkvenih i svjetovnih dužnosnika, kao i običnog puka. Pravoslavna Crkva ne poznaje tijelovske procesije, a euharistiju tumači na ponešto drugačiji način.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Što jedu djeca u Hrvatskoj? Navike su se promijenile, slatkiši im više nisu hit

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i djece do 9 godina. Istraživanje se provodilo od 2017. do 2022. godine, a ispitale su se navike tisuću osamsto dvadeset djece. Podaci pokazuju kako se na tanjurima naših najmlađih sve rjeđe mogu pronaći slatkiši, a hit su postali avokado, chia sjemenke, batat i tikvice. Što tu radi još i slanina u sljedećoj priči.

Dok Aleksandra priprema ručak, njezina četverogodišnja kći Elena jede užinu.

“Elena, ovo tu ti je mrkvica tvoja koju si tražila i ovdje su tvoji mali lješnjaci”, govori majka svojoj kćeri koja potvrđuje da su joj zdrave grickalice jako fine.

Majka troje djece Aleksandra Numanović za ručak je pripremala zelje, mrkvu, tikvice, meso i matovilac s maslinovim uljem. Elena je dotle nestrpljivo čekala i nabrajala nam svoje omiljene voćke.

Četverogodišnja Elena oduševljena je voćem, no, njezin devetogodišnji brat David puno je izbirljiviji kad je u pitanju zdrava prehrana koju ova majka priprema za svoju djecu.

Aleksandra kaže: “Chia sjemenke teško kamufliram za starijeg sina, ali sam našla način da ih u puding skoz sameljem i dodam puno čokolade unutra, ali barem 50% kakaa i banane i to onda može proći, ali ako vidi sjemenke kao sjemenke to neće, ali isprobavate –  metoda pokušaja i pogrešaka”.

Da sve više roditelja prakticira zdravije namirnice pokazalo je i prvo nacionalno istraživanje prehrambenih navika djece do devet godina. U tim godinama najčešće se jede tjestenina, kruh i krumpir. Od mesa tu je piletina, od povrća mrkve, tikvice i grašak, a od voća banane, jabuke i mandarine. Rezultatima su iznenađeni i oni koji su proveli istraživanje.

Daniela Čačić Kenjerić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku govori o trendovima u prehrani djece: “Roditelji su za kašice koristili chia sjemenke. Nismo očekivali da naiđemo na slaninu u nižoj dobnoj skupini, ali ona se pojavila, kako su djeca starija tako je sve veća prisutnost. Nismo očekivali da će bademi biti dominatni orašasti plodovi to je bilo veliko iznenađenje je nekako smo uz djecu uvijek vezivali lješnjake”.

I u gradskom vrtiću na Trešnjevci drže se zdrave prehrane. Za djecu se sastavljaju tjedni jelovnici koje priprema nutricionistička služba u Zagrebu. U ponedjeljak se jeo sendvič i acidofil, jagode i banane.

Ravnatelj dječjeg vrtića Potočnica Tomislav Kiš opisuje dnevni meni koji danas jedu djeca u vrtiću: “Za ručak je bila juha, pohane tikvice, pire od krumpira, salata od rajčice s bosiljkom, kukuruzni kruh, a za drugu užinu kruh sa sjemenkama, namaz od svježeg sira i mrkve – time su zadovoljene sve nutriivne potrebe djeteta”.

80 posto majki je dojilo. Od uvođenja dohrane istraživanje je pokazalo da majke kreću s jabukama, tikvicama i batatom, a umjesto slatkiša djeca sve češće jedu bademe, orahe i lješnjake.

Adrijana Ćosić iz HZJZ-a koja je provodila ovu anketu kaže: “Skoro da ne postoje slatkiši kod naše djece, grickalice. Ja sam bila na početku u šoku, pitala kao – a nešto slatko? – Ne, moja djeca to ne jedu. Djeca koja su sudjelovala u anketama ne jedu grickalice, ne jedu slatko“.

I Vlatka Buzjak Služek, majka petogodišnje djevojčice i jednogodišnjeg dječaka daje sve od sebe da se na kuhinjskim policama ne gomilaju čokolade.

“Tako da je to borba. Ne odvikavam ih, nisu bili izloženi i sad nastojim to ograničiti, ali je neizbježno da jedu slatkiše, ali bitno da je pod kontrolom to”.

Ovakvi podaci trebali bi ostati pod kontrolom i kod djece starije od devet godina jer statistike za tu dob pokazuju kako je svaki treći školarac pretio, a 80 posto njih ne jede povrće.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NA POPISU CNN-a I ZADAR / Ovaj dio lijepe hrvatske obale nije toliko krcat turistima…

Objavljeno

-

By

Kada netko spomene Dalmaciju, strani turisti najčešće će se prvo sjetiti Splita i Dubrovnika. Ipak, za one koji žele posjetiti manje napučene turističke destinacije, tu je sjeverni dio ove regije, piše CNN.

Na obali od Zadra do Trogira može se pronaći nevjerojatna količina povijesti i kulture, kao i očaravajuće prirode, a sve na potezu ispod 145 kilometara.

To je samo na kopnu – na otkrivanje čekaju i deseci otoka raštrkanih duž obale. Mnogi od njih su nenaseljeni, a druge posjećujete kada želite pobjeći od svakodnevice.

Nacionalni park Kornati sa svojom zadivljujućom prirodom proteže se na 89 otoka. Neće trebati dugo da shvatite zašto je posjet brodom toliko privlačna opcija, piše za CNN Mary Novakovich.

Gradovi Zadar i Šibenik vratit će vas u povijest: Zadar u Rimsko carstvo, a Šibenik u vrijeme srednjovjekovnih hrvatskih vladara. Istovremeno Trogir – čiji stari grad se nalazi na vlastitom malom otoku – čarobno je mjesto zaštićeno UNESCO-vim statusom. Između njih nalaze se očaravajuća obalna sela, skrivene plaže i vinogradi, piše CNN.

Zadar i okolica

Zakoračite u povijesni centar najstarijeg grada u Hrvatskoj. Osnovali su ga Liburni, a kolonizirali Rimljani u prvom stoljeću prije Krista. Shvatit ćete zašto je povijest Hrvatske toliko fascinantna. Samo jedan trg u starom gradu pokazat će vam stoljeća povijesti.

Trg Opatice Čike nalazi se na ostacima starog rimskog foruma, a kamenje iz tog perioda iskoristilo se za izgradnju crkve svetog Donata u devetom stoljeću. Pored crkve možete vidjeti romaničku katedralu svete Anastazije.

Na drugoj strani, ne smijete propustiti zvonik iz 11. stoljeća pored crkve svete Marije – renesansnog benediktinskog samostana (u kojem možete pronaći srednjovjekovne i rimske ostatke). I crkva svete Marije i krstionica svete Anastazije uništene su u granatiranju saveznika 1943. i morale su biti ponovno izgrađene.

Lutanjem po zadarskoj rivi vratit ćete se natrag u 21. stoljeće, a pri tome će vam pomoći dvije umjetničke instalacije Nikole Bašića koje su postale velike atrakcije.

Odmorite na mramornim stubama na rubu mora i poslušajte melankolične zvuke Morskih orgulja, podvodnog sustava cijevi kroz koje prolaze valovi. Odmah pored orgulja nalazi se i druga instalacija, Pozdrav suncu, osvijetljena plavim staklenim panelima koji svijetle po noći.

Kada ste se nauživali na zadarskoj fenomenalnoj tržnici, vrijeme je da krenete na plažu.

Na obali, sjeverno od centra, naići ćete na plaže Borik i Diklo, a tik ispod starog grada nalaze se gradske plaže. CNN preporuča Kolovare, plažu načičkanu živahnim barovima. Ako želite kompletno iskustvo plaže, posjetite selo Bibinje, gdje se plaže protežu gotovo pet kilometara, a završavaju na najvećoj marini u Hrvatskoj.

Prije nego napustite obalu, nakratko otputujte 16-ak kilometara sjeverno od Zadra i posjetite šarmantni Nin. Njegova lokacija je neobična – oko starog grada se zavijaju dvije pješčane plaže, a grad se nalazi na vlastitom otočiću spojenom s dva mosta. Nin je bio vrlo važno mjesto tijekom srednjeg vijeka, a to i sami možete vidjeti posjetom solani.

Posjetite muzej i vidjet ćete da se malo toga ovdje promijenilo u posljednjih tisuću godina – sol se još uvijek prikuplja ručno. Kada ste istražili uske uličice grada, uputite se do plaže gdje s lokalcima možete uživati u terapeutskom blatu.

Zadarski arhipelag

Mnogobrojni otočići raštrkani duž obale Zadra među najležernijim su mjestima u Hrvatskoj, a mnoge od njih možete posjetiti trajektom.

Dva najbliža, do kojih je najlakše doći, Ugljan su i Pašman. Samo 25 minuta brodom, oni su neka vrsta predgrađa Zadra, ali predgrađa prepuna maslinika, šljunčanih špilja i ruta za bicikliranje i planinarenje.

Silba, nekih tri sata trajektom od Zadra, među najdaljim je otocima u arhipelagu. Ovo je opušteno mjesto gdje su automobili – i čak i bicikli tijekom ljetnih mjeseci – zabranjeni. Silbin mali susjed, Olib, na istoj je ruti, a još je izoliraniji.

Dva sata putovanja prema zapadu od Zadra dovest će vas do Dugog otoka. Vožnjom obalom otoka naći ćete minijaturna ribarska sela, stare jugoslavenske bunkere, ali i Veli Rat – najviši svjetionik na Jadranu, visine preko 40 metara.

Kornati

Mornari već dugo poznaju radost vijuganja kroz ovaj nacionalni park, arhipelag od 89 jezivo ogoljenih, ali divlje lijepih otoka južno od Dugog otoka.

Ako se želite odvojiti od svijeta, to možete učiniti upravo ovdje. Na nijednom otoku nema vode ni struje, tek kišnica, plin i solarna energija. Ovi otoci nemaju stalnu populaciju – ako ne računamo ovce.

Kada krene sezona, neki otoci poput Kornata, Priškere i Levrnake, ožive. Restorani i kolibe za iznajmljivanje otvorene su za grupe s brodova, a Priškera ima i dobro opremljenu marinu.

Aktivnosti je malo – možete plivati, jesti, piti, malo planinariti – i opet ispočetka.

Šibenik

Jedan od najvažnijih gradova Hrvatske turisti često – i neobjašnjivo – ignoriraju, no Šibenik se mora posjetiti, preporuča CNN.

Osnovali su ga u 11. stoljeću Hrvati – ne Rimljani ili Grci kao što je slučaj s drugim dalmatinskim gradovima – a u njemu se nalazi veličanstvena katedrala svetog Jakova. Ovo čudo gotike i renesanse pod zaštitom je UNESCO-a, a s vanjske strane možete vidjeti friz od 71 portreta.

Venecijanci su ovdje vladali od 1412. do 1797., a lako se izgubiti u labirintu mramornih prolaza koje su ostavili u povijesnoj jezgri. Ipak, ostavite si malo vremena za posjet tvrđavama koje su izgradili.

Najbrže ćete doći do tvrđave svetog Mihaela, na 10 minuta od obale. Na ovoj tvrđavi često se odvijaju ljetni koncerti, a pogled na Jadran je čaroban.

Potražite i srednjovjekovni mediteranski vrt samostana svetog Lovre, gdje možete uživati u mirisu lavande, ružmarina i divljeg bilja.

Šibenik se često koristi kao startna točka za posjete nacionalnom parku Krka, čiji slapovi su u najmanju ruku jednako impresivni kao i oni u mnogo slavnijem nacionalnom parku Plitvice.

Autobusom iz Šibenika možete stići u Skradin, odakle brodom putujete Krkom pored sedam nevjerojatnih slapova od kojih je najpoznatiji Skradinski Buk.

Najbolje vrijeme za posjet je kasno proljeće, rano ljeto i jesen, budući da razine vode tijekom ljeta mogu pasti.

Primošten

Ljubitelji vina mogu se smjestiti u šarmantnom Primoštenu, nekih 28 kilometara južno od Šibenika. To je najbolja pozicija za posjet obližnjim vinarijama koje proizvode vino od autohtone sorte Babić. Vino je meko i voćnog okusa.

Stari grad Primošten nalazi se na vlastitom malom otoku nasipom spojenom s novijim dijelom grada. Njegove strme ulice vode do crkve svetog Jurja iz 15. stoljeća, odakle se proteže divan pogled na Jadran.

Trogir

Zidinama ograđeni stari grad malenog Trogira također se nalazi na vlastitom otoku, stiješnjen između kopna, gdje se nalazi noviji dio grada, i otoka Čiovo čije su sjeverne i zapadne obale prepune obalnih resorta. Sve tri lokacije spojene su mostovima.

Zaustavite se na središnjem trogirskom trgu pored romaničke katedrale svetog Lovre. Odmah ćete shvatiti zašto je ovaj grad pod zaštitom UNESCO-a.

Trogir je ljupka kombinacija srednjovjekovnih palača i kamenih uličica, s trgovima na kojima su restorani i barovi stisnuti u malene vrtove.

Prošećite rivom do tvrđave Kamerlengo iz 15. stoljeća, šarmantne lokacije za ljetne predstave i koncerte.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu