Connect with us

Vijesti

Kaos s cjepivima u EU. Pfizer najavio pojačanu isporuku doza od 15. 2. i za Hrvatsku

Objavljeno

-

U Europskoj uniji posljednjih dana vlada kaos s cjepivima. Najveći proizvođači znatno su smanjili planirane isporuke u ovom mjesecu, što zemljama stvara velike probleme da ispune svoje planove o cijepljenju stanovništva. Mnoge su se zemlje otvoreno pobunile protiv ovakvog postupanja.

U velikim je problemima i Hrvatska. Prvu dozu cjepiva primilo je oko 46 tisuća osoba, a drugu tek 11 tisuća osoba. Ostatak mora čekati da stignu nove doze cjepiva, a najmanje do sredine veljače cjepiva ćemo dobivati gotovo na kapaljku. Neki su zbog toga u riziku da prođe propisani rok za primitak druge doze.

“Pfizer nam je smanjio broj doza za sljedeće tri isporuke. Ono što nam dolazi u sljedeća dva tjedna je smanjeno za 14 kutija, po 975 doza. Mi smo dobili 11 kutija cjepiva manje, to nas razočarava i otežava nam provedbu plana cijepljenja. Sve količine koje imamo čuvamo za docjepljivanje”, rekao je šef HZJZ-a Krunoslav Capak.

Dodao je kako ćemo Modernino cjepivo dobiti u nedjelju.

“Ne znamo kakva će biti distribucijska lista u ožujku, nadamo se da će to biti značajno više, ali ne može znati unaprijed. I Moderna je odgodila isporuku za tjedan dana, tih 4800 doza koje smo već trebali dobiti dobit ćemo u nedjelju”, dodao je.

Puno se očekuje od AstraZenecinog cjepiva kojeg je Hrvatska naručila najviše među svim cjepivima. Capak je u ponedjeljak kazao kako bi prva isporuka trebala biti sredinom veljače te da se radi o više od 44.000 doza.

No sinoć je kazao kako ćemo i od AstraZenece teško dobiti sve doze za koje smo potpisali ugovor.

“Obećavali su da će već u prosincu biti isporučene velike količine cjepiva. I u njihov razvoj cjepiva EU je uložila velik novac i od njih smo najviše očekivali. Oni će se registrirati tek 29. siječnja. EU traži od njih da isporuka počne ranije i da se ispoštuju potpisani ugovori. Mi se nadamo da će se situacija popraviti, ali teško da ćemo dobiti obećane doze”, rekao je Capak.

Pomaka, čini se, ipak ima s Pfizerom.

“Zbog hitne potrebe za cijepljenjem većeg broja ljudi, istražili smo inovativne načine za povećanje broja doza koje možemo isporučiti ove godine i sada vjerujemo da potencijalno možemo isporučiti približno 2 milijarde doza do kraja 2021. godine”, kazali su iz Pfizera.

Da bi se to postiglo, sada su potrebne određene modifikacije proizvodnih procesa. Kao rezultat toga, pogon u Puursu u Belgiji doživjet će privremeno smanjenje broja doza isporučenih u EU. Prema njihovim informacijama, s prvotnih 1,3 milijarde doza, sad će u ovoj godini proizvesti najmanje dvije milijarde.

“Ovaj tjedan vratit ćemo se izvornom rasporedu isporuka u Europsku uniju, uključujući i u Hrvatsku, dok će povećane isporuke početi od 15. veljače. Tako ćemo u potpunosti ispuniti dogovor i isporučiti dogovorene količine cjepiva u prvom kvartalu, dok će one u drugom biti znatno veće”, kazali su iz Pfizera za Večernji list.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pojasnili su o čemu se točno radi.

“Pfizer je dosad isporučivao 17.550 doza tjedno što bi bilo 18 kutija. Dakle, 18 kutija je stizalo na tjednoj bazi, od 25. siječnja do 15.veljače planirano je smanjenje za 14 kutija ukupno u ta tri tjedna.

15. veljače Hrvatska bi trebala dobiti 19 kutija, a 22. veljače 20, dakle tri kutije više.

15. i 22. veljače Hrvatska bi se trebala vratiti na redovitu isporuku i dobiti ekstra 3 kutije, a kakva će biti isporuka u ožujku i hoće li biti određenih nadoknada – znat ćemo na vrijeme”, poručili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za N1.

EU je pozvala farmaceutske tvrtke da se drže dane riječi glede isporuke cjepiva protiv koronavirusa u jeku niza smanjenja isporuka i kašnjenja, dok se ruše nade u brzo suzbijanje pandemije covida-19.

Svijet, željan obnove gospodarstva i putovanja, pozdravio je izuzetno brzi razvoj cjepiva kao najbolju priliku za zaustavljanje pandemije koja je odnijela više od 2.1 milijun života.

Međutim, cijepljenje u EU sporo se odvija u usporedbi s nekim drugim zemljama i nailazi na probleme, posebice vezano uz zastoj u lancu opskrbe.

AstraZeneca, koja je razvila svoje cjepivo zajedno sa Sveučilištem u Oxfordu, rekla je Europskoj uniji da ne može ispuniti dogovorene ciljeve isporuke do kraja ožujka. Pfizer je priopćio da će doći do privremenog usporavanja opskrbe od kraja siječnja do početka veljače.

“Europa je uložila milijarde kako bi pomogla razviti prva svjetska cjepiva protiv covida-19, kako bi stvorila istinsko globalno zajedničko dobro”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na virtualnom sastanku Svjetskog gospodarskog foruma (WEF).

Zemlje članice EU mogle bi izvesti AstraZenecu pred sud zbog kršenja ugovora o opskrbi ako ne bude poštovala plan isporuke, rekao je šef latvijske diplomacije Edgars Rinkevics.

“Ta se mogućnost treba razmotriti i koordinirati među članicama EU”, rekao je ministar Reutersu preko svog glasnogovornika.

Svaka država članica EU ima odvojeni ugovor o opskrbi s tvrtkom.

Njemački ministar zdravstva podržao je prijedloge EU o uvođenju ograničenja na izvoz cjepiva protiv covida-19, izjavivši da Europa treba imati svoj “pravedni udio”.

“Mogu shvatiti da ima problema u proizvodnji, ali to onda mora pogoditi sve jednako”, rekao je ministar zdravstva Jens Spahn televiziji ZDF.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu