Connect with us

Vijesti

FIJASKO CIJEPLJENJA Pfizerova priča s tvornicom je pokriće. U pitanju je nešto drugo?

Objavljeno

-

Kod nas se cijepilo otprilike 65.000 osoba, a umjesto da se broj cijepljenih povećava, brojka stagnira – doze koje stižu tek mogu poslužiti za procjepljivanje, a Pfizerovo cjepivo mora se davati dva puta u razmaku od 21 dana

Premda su mnogi cjepivo protiv koronavirusa vidjeli kao svjetlo na kraju tunela kada je u pitanju zauzdavanje epidemije i vraćanje normalnom životu, nastupili su problemi s isporukom cjepiva. Kako u Hrvatskoj, tako i u drugim državama.

Hrvatska trenutačno bilježi pad novozaraženih koronavirusom, no pitanje je do kada jer novi soj uzrokuje povećanje novih slučajeva u većini europskih zemalja. Mutirani virus širi se brže, a britanski premijer Boris Johnson poručio je svojoj naciji da bi novi soj mogao biti čak 30 posto smrtonosniji.

Kašnjenje Pfizerovog/BioNTechovog cjepiva stvara dodatne probleme. Kod nas se cijepilo otprilike 65.000 osoba, a umjesto da se broj cijepljenih povećava, brojka stagnira. Doze koje stižu tek mogu poslužiti za procjepljivanje, a Pfizerovo cjepivo mora se davati dva puta u razmaku od 21 dana. U tom slučaju je njegova učinkovitost 95 posto.

Nedostatak novih količina cjepiva natjerao je države da razviju taktiku prilagodbe. Primjerice, Velika Britanija, odgodila je cijepljenje drugom dozom jer pokušava povećati broj ljudi kojima će dati prvu dozu.

Tako svaki cijepljeni građanin ima zaštitu od 50 posto od Covida. Ugledni domaći znanstvenik Ivan Đikić mišljenja je da to nije dobro.

“To nije preporučljivo niti od proizvođača, niti Svjetske zdravstvene organizacije, niti od liječničke struke. Trebali bi se držati preporuka”, rekao je Đikić za 24sata.

Službene informacije kažu da Pfizer s dozama kasni jer šire proizvodne kapacitete te ulažu u tvornicu u SAD-u. Đikić misli da je puno bolje da to odrade na početku procjepljivanja, dok je prve doze primio manji broj osoba. Međutim, neslužbeno tumačenje kašnjenja cjepiva, iz pouzdanih političkih izvora, iznosi drugačiju teoriju.

“Priča s tvornicom je samo pokriće. Morate stvari gledati u širem političkom kontekstu. Kao prvo, Amerikanci gledaju da pokriju sebe, da procijepe svoje ljude, što je iznimno bitno novom predsjedniku Bidenu, osobito da se demonstrira u odnosu na Trumpa. No to nije politički korektno na glas reći pa smišljaju druga opravdanja. No kad procijepe Amerikance, onda će se stabilizirati dostava ostatku svijeta”, rekao je dobro upućen izvor za 24sata.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak naglašava kako je Hrvatska po pitanju primitka naručenih doza daleko od onoga o čemu je bilo riječi u dogovorima. S isporukom kazne i Pfizer i Moderna.

“I još nam se dodatno otežava situacija jer su nam na početku dali veće količine pa se sad smanjuje. Mi ćemo uspjeti cijepiti sve koji su dobili prvu dozu, ali morat ćemo obustaviti nova cjepiva Pfizera jer nemamo dovoljno. Smanjili su nam isporuku za 30 posto u sljedećih mjesec dana. Moderna je isto dala manju količinu i obavijestili nas da će kasniti s isporukom. Obećali su da će iza 1. veljače isporučiti sve, nešto više od 11 tisuća doza. Imamo naznake i da će nam nešto od donacija stići koje su nam obećane zbog potresa”, veli Capak.

Kada je u pitanju cjepivo AstraZenece, Capak kaže da i dalje vrijedi da će se vjerojatno 29. siječnja registrirati. Pitanje je koliko će tog cjepiva stići u Hrvatsku. Visoki europski dužnosnik je agenciji Reuters rekao da je AstraZeneca poručula dužnosnicima EU da će smanjit isporuke cjepiva protiv korone za 60 posto kada je EU u pitanju. Smanjenje znači 31 milijun doza u prvom tromjesječju 2021.

Navode da imaju problema s proizvodnjom. Upravo je cjepivo tvrtke AstraZeneca najvažnije Hrvatskoj jer smo ga naručili najviše – čak 2,7 milijuna doza.

I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, jučer se novinarima požalio na probleme s nabavkom cjepiva. Iako je njegova zemlja započela masovno cijepljenje, predsjednik ističe da doza imaju za još možda sedam ili osam dana:

“Srbija je četvrta u Evropi po stopi cijepljenja u odnosu na broj stanovnika, a deveta na svijetu. Ipak, u ovom trenutku gotovo je nemoguće doći do novih doza. Kao da se po nekoj zapovjedi sve događa, da dođe do nekog sukoba u svijetu. Ja ne znam o čemu se radi, ništa ne razumijem”, rekao je Vučić dodavši kako je i iz Rusije “stalo sve”.

 
Nastavi čitati
3 komentara

3 Comments

  1. covid 21

    24. siječnja 2021. at 15:34

    Biznis i cirkus na globalnoj razini.
    “Izmislim virus, ustrašim te, umrijeti ćeš ako ne kupiš Moje cjepivo a onda malo ti dam pa ne dam…”

    Dokaz: Tulum medicinskih radnika u bolnici Dubrava, kao virus nije opasan van radnog vremena. Ili ima zaraze ili nema? Po ponašanju osoblja NEMA.

    Osim toga, ako teško nastradaš u prometu, sa teškim ozljedama opasnim po život (slučaj nesreće kod naplatnih kućica), pa onda dospiješ u istu bolnicu, pozitivan si na C-19. Ako umreš, umro si od korone a ne od teških ozljeda.
    To je to!

     
    • GTJ

      25. siječnja 2021. at 8:12

      Potpisujem u cijelosti,a što se pak tiče tuluma medicinskih sestara,mene osobno zaboljela je KOLIČINA njihove radosti i sreće što jedna od njih NAPUŠTA našu zemlju i odlazi.. Istina je uvijek u očima promatrača,davno su rekli neki pametni ljudi….. Ugodan dan,gospodo!

       
  2. hehe..

    25. siječnja 2021. at 13:14

    Ludilo na globalnoj razini! Podijelit ću ih na dva načina razmišljanja: prvi potpuno negiraju postojanje ili opasnost i drugi koji smatraju da je virus ciljano proizveden kako bi se zaradilo na cjepivo! Mnogi iz navedenih skupina stvaraju zaključke po svom “intelektualnom kapacitetu”, na temelju navoda teoretičara urota, bez većeg praćenja izjava onih koji su stručnjaci u tom području. Naravno, pri tom ne mislim na disidente iz znanstvene struke, antivaksere i ostale prolupane tipove (Sladoljev i kompanija)…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu