Connect with us

Vijesti

Ivo Sanader poslao otvoreno pismo hrvatskoj javnosti

Objavljeno

-

Bivši premijer i šef HDZ-a Ivo Sanader je preko svojih odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković uputio pismo javnosti.

Ono je podijeljeno na 11 točaka te ga prenosimo u cijelosti.

U povodu nedavnih apsurdnih prvostupanjskih presuda Županijskog suda u Zagrebu u predmetima “Fimi media” i “INA-MOL”, kao i u povodu odbijanja naše ustavne tužbe na Ustavnom sudu u predmetu “Planinska”, više je političara zlurado i diletantski reagiralo koristeći ih u dnevnopolitičke svrhe, ne bi li se bolje pozicionirali. Zato želim podsjetiti javnost da je u mom slučaju posrijedi politički motiviran kazneni progon i proces koji je i po drugi put proveden, a da Državno odvjetništvo nije podastrlo nijedan materijalni dokaz.

1. Znam da će neupućeni sa skepsom prihvatiti navode da je kazneni progon protiv mene politički motiviran i iniciran i da ni u jednom postupku nisam imao pošteno suđenje.

Iz tih razloga moram odmah podsjetiti na činjenicu koja se u Hrvatskoj dirigirano prešućuje, a to je da je slučaj “INA-MOL” prošao test najviših međunarodnih pravnih autoriteta – članova Arbitražnog suda Ujedinjenih naroda (UNCITRAL) u Ženevi. Taj sud je jednoglasnom odlukom donio pravorijek: a) da nisam imao pošteno suđenje, b) da je sudac bio pristran, c) da je jedini svjedok optužbe Robert Ježić nevjerodostojan i d) da mita nije bilo.

2. Premijersku poziciju kao i mjesto predsjednika stranke prepustio sam, usprkos negodovanju svih najbližih suradnika u Vladi, kao i uglednih članova stranke, mojoj tadašnjoj zamjenici Jadranki Kosor.

Ta je odluka bila potpuno u skladu s mojim viđenjem uloge žena u društvu pa tako i u politici. Međutim, ona je odmah 2010., uz pomoć M. Bajića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika dala pokrenuti kazneni progon protiv mene. Uz pomoć potpuno lažnih i izmišljenih priča i optužbi koje su, u dogovoru i pomažući državnom odvjetništvu, svakodnevno ponavljali mediji, cijela je obitelj bila, i još uvijek je, izložena bestijalnom i u Europi neviđenom iživljavanju. Spomenut ću samo jedan primjer: proveo sam više tri godine u istražnom zatvoru samo u jednom predmetu, premda je hrvatski zakon dopuštao najviše godinu i osam mjeseci boravka u istražnom

zatvoru.

3. Državno odvjetništvo te je 2010., nakon potpune blokade imovine uže i šire obitelji, započelo potragu za materijalnim dokazima mojeg nezakonitog bogaćenja.

Kako nisu ništa pronašli, jer smo svoju imovinu legalno stekli davno prije mojeg stupanja na premijersku dužnost, okrenuli su se nalaženju svjedoka među mojim suradnicima. Protuzakonitom metodom ucjene priskrbili su lažna vjedočenja za čak pet kaznenih postupaka protiv mene. Svaki od tih postupaka ima samo po jednog svjedoka, niti u jednom postupku nema nikakvih materijalnih dokaza, a svi pokušaji mojih odvjetnika i niza svjedoka obrane u iznošenju istinitih činjenica i dokaza bili su tijekom suđenja

potpuno ignorirani.

4. Županijski sud u Zagrebu u četiri me je postupka osudio, a u jednom oslobodio, jer je preminuo onaj koji me je teretio.

Presude se nalaze u različitim pravnim statusima, a protiv svih osuđujućih presuda moji odvjetnici i ja poduzimamo zakonske pravne korake. To ćemo učiniti i u predmetima “Fimi media” i “Planinska”.

5. S punom odgovornošću i dokazima tvrdimo da u tim procesima nisam imao pošteno i nepristrano suđenje.

U svakome od njih kršene su, i dalje se krše, odredbe Ustava i Europske konvencije. Da je to tako u tri su slučaja dosad potvrdile više instance – Vrhovni sud i Ustavni sud, i to u predmetima “Fimi media”, “INA-MOL” i “Hypo”. Ukinuli su osuđujuće presude i vratili ih Županijskom sudu na ponovno suđenje. Nažalost ovih je dana u slučaju “Planinska” Ustavni sud popustio za javnost nevidljivom političkom pritisku s vrha vlasti pa smo prisiljeni obratiti se Europskom sudu za ljudska prava.

6. Županijski sud u Zagrebu u sva tri predmeta proveo je potom ponovni postupak i posve ignorirao obvezujuće odluke i upute viših nacionalnih instanci, osuđujući me ponovno bez dokaza na kaznu zatvora.

U predmetu “Fimi media” čak i bez konfrontiranja iskaza glavnog svjedoka, što je bio razlog da Vrhovni sud ukine i prvu osuđujuću presudu.

7. Postupci traju, a vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru.

Zašto to tvrdim? Zato što se u montiranim procesima, bez dokaza i s po samo jednim (lažnim i ucijenjenim) svjedokom, ovakve presude protiv jednog bivšeg predsjednika Vlade ili države u zemlji poput Hrvatske ne donose bez snažnog političkog zaleđa i diktata. Spominjući bivšu dužnost ne smatram da mi ona treba biti olakotna, ali ne smije biti ni otegotna okolnost. A jest.

8. Kao dokaz za tu tvrdnju navest ću samo neprofesionalne komentare na postupke protiv mene i posebno na ovaj nepravomoćni ishod slučaja “Fimi media”.

Uz još dvoje suoptuženika, opet sam proglašen krivim, a HDZ odgovornim. Prvostupanjska presuda opet se temelji na nekonfrontiranom iskazu glavnog svjedoka. Najavljena je doduše žalba stranke na presudu, ali istovremeno se stalno ponavlja kao mantra da je ovo danas novi HDZ, za razliku od onog starog koji je od 2000. do 2009. vodio Sanader. Izjave poput “ja nemam ništa s tim, to je bilo prije mene!” su podmetnuta kukavičja jaja. To nije ništa drugo nego priznavanje nepostojeće krivice, i moje i HDZ-a, jer je HDZ jedan isti, i prekjučer i jučer i danas i bit će sutra.

9. Pokušaj plasiranja priče o “onom” i “ovom” HDZ-u nije ništa drugo nego metafora bezakonja, to jest politike, koja daleko od očiju javnosti, iza kulisa, upravlja ovim apsurdnim kaznenim progonom.

U ovim montiranim procesima s konstruiranim optužbama, sudovima se diktira i visina kazne zatvora. Da je tome tako svjedoči i ona famozna odluka Vrhovnog suda donesena pred nedavne europske izbore da mi doda još godinu i pol kazne zatvora. Jer su četiri i pol godine zatvorske kazne bile premalo, za djelo za koje nisu našli niti jedan dokaz osim lažnog iskaza ucijenjenog suoptuženika. To je istodobno i opasno institucionaliziranje nedemokratskih praksi, preuzetih iz alatnice bivšeg režima i njegova totalitarnog aparata.

10. O aktualnoj praksi političkog utjecanja na sudove u Hrvatskoj nedavno je ugledni njemački tjednik Der Spiegel (br. 40, 2020) pitao u svom intervjuu i potpredsjednicu Europske komisije gđu. Veru Jourovu.

Ona je potvrdila da je nažalost u nekim zemljama, među kojima je i Hrvatska, “pravosuđe još uvijek vrlo laka meta politike!”.

11. Naša javnost nalazi se pred dilemom da svatko za sebe odluči što je istina u mom slučaju.

Je li istina ono uspješno vrijeme u kojem sam vodio zemlju od 2003. do 2009. ili ove sramotne presude od ukupno 22,5 godine zatvora, donesene bez dokaza, u montiranim procesima? Je li istina ono što je presudio UN ili ovo što je u istom predmetu presudio zagrebački Županijski sud? Promislite dobro. U svakom slučaju, ja sam na svoj rad u službi Hrvatske ponosan i za istinu o njemu, kao i za ugled sebe i svoje obitelji borit ću se i dalje.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Tenz

    22. siječnja 2021. at 16:28

    Smrade!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Potres od 3.5 po Richteru kod Siska

Objavljeno

-

By

Potres magnitude 3.5 stupnjeva po Richteru pogodio je u subotu ujutro u 4:55 područje oko Siska, izvijestio je u subotu Europski mediteranski centar za potrese (EMSC). Epicentar potresa bio je blizu Siska, udaljen 14 kilometara sjeveroistočno od toga grada, na dubini od 8 kilometara. Kratko je trajao, a osjetio se i u Zagrebu, udaljenom 49 kilometara od epicentra, prenio je Index.

Na stranicama EMSC-a ljudi prijavljuju da se oko Petrinje osjetio jak udar i da je dugo treslo.

“Bome jako se osjetio u Petrinji”, napisao je jedan čitatelj. “Upravo sada za dobro jutro buka i trešnja 3-4 sek. Petrinja, Sajmište.”, naveo je drugi.

Osjetio se i u Glini i Sisku. “Lijepo trese željezara Sisak”, napisao je netko iz Siska.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović detaljno pojasnio kako će se popuštati mjere

Objavljeno

-

By

 

U posljednja 24 sata zabilježen je 371 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2471, objavio je Nacionalni stožer. Među njima je 1007 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 91 pacijent. Preminulo je 19 osoba. Nacionalni stožer održao je press konferenciju.

Vera Katalinić Janković govori o stanju s koronavirusom u protekla 24 sata.

“Umrlo je 19 osoba. Prosjek godina je 77. Među preminulima su osobe s komorbiditetima, najmlađe su tri osobe u dobi od 56 godina s komorbiditedima malignih bolesti”, rekla je.

“Broj novootkrivenih dnevnih slučajeva je i dalje u padu. Danas manje nego prije tjedan dana i dva tjedna na isti dan. U Hrvatskoj je 14-dnevna stopa incidencije je od 40 do 200, prosjek je 135. Na petom smo mjestu u EU”, rekao je Kaić.

“Imamo prijavljeno 732 nuspojave na cjepivo. Na AstraZenecino cjepivo još nemamo prijavljene nuspojave jer je tek počelo cijepljenje”, dodao je.

Govori ministar zdravstva Vili Beroš.

“Jučer je hospitalizirano 82 ljudi, a 13 ih na respiratoru. Sve nas to upozorava da epidemija nije gotova. Nemojmo dozvoliti da cijepenje prije reda zasjeni sve ono dobro što smo napravili. Zato molim sve cijepitelje da se pridržavaju plana i programa cijepljenja”, rekao je Beroš.

“Ono što sam napravio, uputio sam dopis Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo da propiše protokol za cjepiva koja ostanu. Stoga je moj dopis jutros otišao prema Zavodu”, dodaje.

“Jučer je premijer dao naznaku za mjere. Vrijedit će do 28. veljače. To je proizvod svakodnevnog rada. Ovo nije trenutak u kojem bi popuštanje bilo sveobuhvatno. Moramo biti oprezni”, rekao je Božinović.

“Razmišljamo i imamo sliku onih mjera koje se dodatno mogu relaksirati ako trendovi ostanu ovakvi. Znamo da ćemo vrlo pozorno pratiti sve ono što se događa pogotovo veznano za nove varijante virusa”, kazao je Božinović i dodao kako se mjere postupno balansiraju.

Detaljno je pojasnio epidemiološki okvir za popuštanje mjera.

“Četiri kategorije se popuštaju. Prva je isporuke hrane, pića i slastica iz ugostiteljskih objekata. Izrađen je precizni epidemološki okvir. Onio koji preuzimaju hranu ili piće se ne smiju zadržavati, nije dozvoljen ulazak u objekt. Razmak mora biti 2 metra, maske su obavezne. Ne smije se puštati glazba, terase treba maknuti, onemogućiti korištenje stolice. Treba se istaknuti pravila.

Teretane – važno je voditi računa o broju koristnika, 1 osoba na 20 kvadrata. Vodi se briga o provjetravanju. Nakon svake uporabe sprava mora se dezinficirati. Samo vlastiti ručnici i prostirke. Izbjegavati bliski kontakt i zabrana korištenja zajedničkih tuševa. Vodi se popis korisnika. Maske pri dolasku i registraciji”, objašnjava.

U školama stranih jezika treba ograničiti grupe, obvezno je korištenje maski, a predavači trebaju održavati razmak ili se odvojiti pleksiglasom te mjeriti temperaturu.

U kladionicama je također obvezno nošenje maski i držane razmaka.

U automat klubovima može biti 1 korisnik na 7 kvadrata. Držanje razmaka od dva metra, ako postoje sjedeća mjesta razmak mora biti 1,5 metara, a između stolova 3 metra. Ugostiteljski dio mora biti zatvoren, on nije dozvoljen.

Upitan zašto automat klubovi i igraonice smiju raditi, a dvorane ne, Božinović je rekao da se ide redom.

“Donosimo prije svega mjere koje su u korist djece. Osnovno je zdravlje, a prednost ćemo dati djeci, školama i igraonicama jer njima je teško objasniti zašto ovako živimo”, rekao je Božinović.

Kaić kaže kako svaka aktivnost nosi rizik.

“Epidemiološki okvir može dati smjernice, mora se odrediti koje su prioritetne aktivnosti a koje se mogu dodatno odgoditi i ovo je rezultat tih pregovora. I dječje igraonice predstavljaju rizik. Kad bi se sve opustilo vratili bi se brzo velikom broju oboljelih”, rekao je Kaić.

“Kad govorimo o dvoranama to su velikim djelom školske dvorane, mi smo pustili nastavu i gleda se da se djeca što manje miješaju u istom objektu. Pokušavamo sve da se djeca ne druže i onda bi otvorili dvorane unutar tih škola i onda bi sve ovo palo u vodu”, pojašnjava dodatno Božinović.

Istarski stožer zatražio je regionalni pristup u donošenju mjera?

“Što se tiče njih, mi smo dnevno u kontaktu. Oni imaju najpovoljniju situaciju i skuladno odluci oni mogu donositi odluke koje su stože od onoga na nacionalnoj razini. Imali su neke druge prijedloga, ali nakon ovih odluka nemaju neke posebne mjere koje bi htjeli ublažiti. Sa svima je komunikacija stalna”, rekao je Božinović.

“Moram dematirati par stvari, na čelu skupa nije bila Markotić, to je bila misa, a ja ne mogu biti svećenik. Mediji su prenijeli da je Markotić bila bez maske i da je držala govor. Nisam držala govor, već na misi postoji nešto što se zove molitva vjernika. Vjernici čitaju poruke i tako sudjeluju u euharistijskom slavlju. Jedna rečenica ne može biti govor. Druga stvar, bilo je oko mene ljudi ali sam bila izdvojena i na metat i pol. Masku sam imala cijelo vrijeme. Masku sam skinula kada sam trebala čitati”, rekla je Markotić.

“Nisam primjetila kršenje mjera, padala je kiša i svi su bili razdvojeni zbog kišobrana i imali su maske. Tamo sam došla kao vjernik, da je bilo na zatvorenom ne bih došla”, dodala je.

Božinović se osvrnuo na okupljanje povodom prosvjeda Udruge Glas poduzetnika na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

“Udruga je danima pozivala ljudi, a prijavili su prosvjed od 25 osoba. Kad imate najavu javnog skupa, veći dio inspektora je bilo na terenu i nešto su utvrdili. Nikad ne tumačim što policija radi. Oni su donijeli zaključke i objavjestili odgovarajuća tijela”.

“Kad govorimo o misama to je jedno od najosjetljivijih pitanja, mise i vjerske službe nigdje nisu zatvorene nakon prvog vala. Imate dva pristupa danas u EU. Imate zemlje koje su ograničili broj ljudi koji mogu prisustvovati a neki su zatvorili a te odluke su pale na ustavnom sudu. Hrvatska je u dijalogu s crkvom. Da se ne zatvraju mise, da se zaštiti živote i zdravlja i da se izađe u susret vjernicima. Nisu svi uvijek bili zadovoljni. Uspjeli smo da se te vrednote koje su u Ustavu i međunarodnog karaktera su”.

“U Klinici Fran Mihaljević su se cijepili svi zdravstveni djelatnici Klinike. U trenutku kad je bilo nešto dodatnih doza cjepiva, cijepilo se nešto starijih ljudi i zdravstvenih djelatnika. Ti stariji ljudi su većina s nizom kroničnih bolesti i polovica njih s karcinomima i akutnim karcinomima. Dio njih s ozbiljnom anamnezom alergijskih reakcija na različite lijekove u prošlosti. Moja majka ima 84,5 godine, ona ima više kroničnih dijagnoza, od toga najmanje dvije koje su usko vezane za obzbiljen komplikacije od covida. Imala je nedavno iznimno tešku i opsežnu opreaciju i ne vidim zašto se ona ne bi smjela cijepiti iako je moja majka. Mi smo u Klinici dobili samo Pfizerovo cjepivo za sada i cijepili smo samo tim cjepivom”, kaže Markotić.

Istaknula je da u Klinici Fran Mihaljević imaju puno upita za cijepljenje.

“Bio je plan da se mi uključimo u cijepljenje i da cijepimo djelatnike koji su nekad radili kod nas. Mi isto tako možemo obavljati djelatnost cijepljenja i to radimo. Cijeli niz je upita, bilo je planirano da se ponudi i na neki način da naši djelatnici djelatnici također prema prioritetima cijepe članove svoje obitelji. Plan je ako se odobri da se cijepe naši imunokompromitirani bolesnici. Kontaktiraju nas i oni koji znamo i one koji ne znamo. Ukoliko bude mogućnosti da svim tim skupinama izađemo ususret, mi ćemo to napraviti”, rekla je.

Upitana kako to da se njena majke cijepila preko reda i smatra li da zbog toga treba podnijeti ostavku, odgovara: “To je vaša konstatacija da su se osobe cijepile preko reda i preko veza. Ne postoji osoba koja nije imala indikacije da se cijepila. Nigdje nije striktno, vidjeli ste sami da su se neki domovi prvi cijepili. Nigdje ne piše da se nijedna starija osoba koja je izvan domova nije cijepila. Vi tu sad na osnovi nekakvih poluinformacija donosite izjave i to je vaše pravo, ali moje je pravo da vam kažem da su sve osobe koje su se cijepile imale indikacije za cijepljenje”.

Plan cijepljenja i cijepljenje prije reda? Tko je nadležan za registar cijepljenje?

“Registar imaju mnoge zemlje. Ministarstvo zdravstva ga je pokrenulo prije dvije godine. Izvještaji su bili na licu mjesta, a ovaj registar će omogućiti da budu dostupni. Vlasnik je Ministarstvo zdravstva i može se vidjeti koliko ljudi je cijepljenjo protiv covida, odgovorio je Kaić.

“Ne bježimo od utvrđivanja bilo kakvih okolnosti. Gdje su se i kada cijepili, to će s vidjeti uvidom u registare. Taj koji ih je cijepio mora to unijeti u registar”, rekao je Beroš.

“Ja sam razgovarao s kolegama iz policije. Ovo je dosta kompleksno pitanje. Imate primjerice zakonsku obvezu cijepljenja djece, a s druge strane roditelji to nisu dopustili. Nije to tako jednostavna materija, ne mogu vam dati neki odgovor. Tko se bavi kaznenim pravom i prekršajima taj može”, rekao je Božinović.

Upitana kako to da se njena majka cijepila preko reda, Markotić odgovara:

“Nije donesen kriterij po kojem se moja majka može ili ne može cijepiti. Nekorektno je što sad nju razvlačite, ali to je vaše pravo. Dobila sam nebrojeno puno poruka ljudi koji su tražili usluge preko reda za svoje roditelje i svoje bližnjr. U kliniku su mogli doći vaši roditelji kao i majka”, odgovorila je Markotić.

“Barem jedno od vas koji sad tu sjedite se cijepilo prije reda, ali moje pravo je da ne iznosim imena. Odgovarat ću svojoj Klinici. Iznad mene postoje oni koji trebaju voditi računa o tome je li moja klinika u redu i njima ću odgovarati. Molim vas kad ovako javno radite linč koristeći nečijeg roditelja, morate znati kako to izgleda kad vam netko drugi uputi slično pitanje”, dodala je Markotić.”, rekla je Markotić.

Na upit tko je ta osoba, Markotić je odgovorila: “Moje pravo je da ne odajem ime te osobe”.

 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nizozemski veterani iz Srebrenice dobit će po 5000 eura naknade

Objavljeno

-

By

Nizozemski vojnici koji su kao dio mirovnih snaga UN-a bili raspoređeni u Srebrenici u ljeto 1995., kada su tamo srpske snage počinile genocid nad Bošnjacima, dobit će od svoje države po pet tisuća eura naknade za pretrpljene traume i priliku da još jednom posjete to područje.

Takvu odluku donijela je nizozemska ministrica obrane Ank Bijleveld-Schouten, a na temelju preporuka posebnog povjerenstva koje je imalo zadaću provjeriti stanje u kojemu se danas nalaze bivši pripadnici postrojbe poznate pod nazivom Duthcbat III, čija je zadaća u srpnju 1995. godine bila čuvati Srebrenicu kao zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

Odluka je od srijede dostupna na mrežnoj stranici nizozemskog ministarstva obrane. Naknada od po pet tisuća eura je neoporeziva, a u priopćenju se ističe da je ona simbolično priznanje svih poteškoća s kojima su se nizozemski vojnici suočili u Srebrenici u ljeto 1995. godine, ali i svega što je nakon toga uslijedilo kada su bili “izloženi kritici i nepravednoj negativnoj medijskoj pozornosti”.

Bivšim pripadnicima UNPROFOR-a koji to žele nizozemsko će ministarstvo od 2022. omogućiti zajedničke odlaske u Srebrenicu kako bi tamo još jednom vidjeli mjesto na kojemu su počinjeni masovni zločini te o tome razgovarali s mještanima.

Nizozemski vojnici iz sastava UNPROFOR-a na područje zaštićene zone Srebrenica raspoređeni su 1994., zamijenivši Kanađane koji su tu enklavu štititli od 1993., kada je ona i proglašena zonom pod zaštitom UN-a.

Srpske su snage od početka 1995. godine neprekidno vršile pritisak na Nizozemce ometajući rotaciju vojnika i ograničavajući im opskrbu. Malobrojni i slabo opremljeni Nizozemci u srpnju 1995. suočili su se s velikom ofenzivom vojske i policije bosanskih Srba. Ostali su bez očekivanih pojačanja i zračne potpore te su se 11. srpnja praktično predali.

Nakon toga uslijedio je najveći ratni zločin u Europi nakon 2. svjetskog rata, masakr u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok je preostalo bošnjačko stanovništvo protjerano.

Te su masovne likvidacije zarobljenika pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) okvalificirane kao zločin genocida, zbog kojega su na doživotne kazne zatvora osuđeni ratni politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Vrhovni sud Nizozemske je 2019. donio presudu po kojoj je ta država odgovorna za smrt 350 Bošnjaka koji su se u vrijeme pada srebreničke enklave zatekli u bazi Dutchbat-a u Potočarima, no ne i za ostale žrtve pokolja kojega su počinile srpske snage.

Odlukom Europskog parlamenta iz 2009. godine 11. srpnja proglašen je europskim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu