Connect with us

Vijesti

Evo koji lijekovi i sredstva pomažu protiv korone, a koji ne

Objavljeno

-

U posljednje vrijeme su neki lijekovi proglašavani provjerenim sredstvima u borbi protiv korone. Ali svi ti preparati nisu opravdali dobar glas koji ih prati, piše Deutsche Welle.

Sredstva koja pomažu protiv korone

Avigan

Japansko sredstvo protiv gripe Avigan sa sastojkom favilavir najprije je u Aziji, a potom širom svijeta izazvalo euforiju.Ovaj lijek se koristio protiv influence i navodno djeluje protiv različitih RNA-virusa. 2014. je uspješno korišten protiv ebole. 2016. ga je japanska vlada isporučila kao hitnu pomoć Gvineji u suzbijanju epidemije ebole.

Prema najnovijim saznanjima ovaj lijek može skratiti tok bolesti, ali ima jake nuspojave poput anafilaktičkog šoka i upale pluća.

Dexamethason (Dekstametazon)

Dexamethason je sredstvo koje sprečava upale i smanjuje smrtnost osoba koje su priključene na respirator i koje su bolesne duže od sedam dana. Institut Robert Koch (RKI) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuju korištenje ovog medikamenta kod takvih pacijenata. Dexamethason se ne bi trebao primjenjivati kod osoba sa slabim simptomima i ne treba se davati prerano. “Ako se da preuranjeno, on koči, a može i blokirati rad imunološkog sustava, što u nekim slučajevima dovodi do još težeg toka bolesti”, pojasnila je za NDR Sandra Ciesek, direktorica Instituta za medicinsku virologiju na Sveučilišnoj klinici Frankfurt.

Sredstva koja ne pomažu protiv korone

Hydroxychloroquin (Hidroksiklorokin)

Hydroxychloroquin, poznat kao lijek protiv malarije, je na početku pandemije za mnoge bio nada u borbi protiv korone i na početku je bio u upotrebi. U međuvremenu, Institut za lijekove i medicinske proizvode upozorava da se ovaj lijek ne bi trebao koristiti.

“Oboljele od covida-19, koji se liječe Hidroksiklorokinom, treba pažljivo nadzirati zbog ozbiljnih kontraindikacija koje se mogu javiti tijekom njegove upotrebe”, piše Institut za lijekove na svojoj web stranici. Uz to, nisu dokazani pozitivni učinci ovog preparata kod pacijenata oboljelih od korone.

 

Ovi lijekovi su sporni

Artemisinin (Artemizinin)

Na početku pandemije biljni napitak Covid Organics s Madagaskara izazvao je senzaciju: riječ je o aktivnom sastojku napravljenom od biljaka artemizije (pelina). Trenutno ne postoje pouzdane kliničke studije o učincima Covid Organics. Tim koji je vodio prof. Peter Seeberger, šef Odjela za biomolekularne sustave na Institutu Max Planck, uspio je u epruveti utvrditi jesu li ekstrakti artemizije učinkoviti protiv novog koronavirusa. Studija je do sada objavljena kao „preprint“ i još uvijek nije konačna. Druga faza ispitivanja (studije) trenutno je u toku u Meksiku, gdje se na 360 ljudi ispituje učinkovitost biljke artemisia annua kod oboljelih od covida-19. Rezultati još nisu objavljeni. Seeberger je u razgovoru za DW rekao kako postoji “dovoljno polazišta” da se znanstveno ispitaju učinci artemizinina u vezi s koronavirusom. Međutim, kategorično odbacuje “konzumaciju čajeva od artemizije i uvjerenje da će se njima spriječiti covid-19 ili izliječiti njime zaražena osoba” i ističe da “djelovanje artemizije još nije klinički dokazano”.

Tocilizumab i sarilumab

Učinak antitijela tocilizumaba i sarilumaba do sada je bio kontroverzan. Sastojci koji djeluju se obično koriste kod pacijenata oboljelih od reumatskog artritisa. Prema nedavnoj preprint-studiji to navodno značajno smanjuje smrtnost pacijenata zaraženih koronavirusom. Vlada Velike Britanije planira u budućnosti koristiti djelotvorne sastojke ovih antitijela protiv virusa korone. Jedna druga studija je međutim pokazala da sastojci ovih antitijela zapravo ne smanjuju smrtnost.

Ivermectin (Ivermektin)

Postoje oprečne izjave o lijeku Ivermektin. Iako ovaj preparat, koji se zapravo koristi protiv šuge i infekcije glistama, u Latinskoj Americi ima status “čudotvornog lijeka protiv korone”, Svjetska zdravstvena organizacija i američka FDA ne savjetuju njegovu primjenu. Potrebno je više studija i testiranja kako bi se utvrdilo bi li Ivermektin mogao biti koristan za prevenciju ili liječenje koronavirusa.

No Savez američkih liječnika zaposlenih na odjelima za intenzivnu njegu (“Front Line COVID-19 Critical Care Alliance”), nakon procjene dostupnih kliničkih podataka, dolazi do zaključka da aktivni sastojak može značajno smanjiti virusno opterećenje i ubrzati oporavak pacijenata s blagim ili umjerenim tijekom bolesti. U teškim slučajevima, kako se dalje navodi, lijek smanjuje potrebu za hospitalizacijom i smanjuje mortalitet.

Sredstva za ispiranje usta i sprejevi za nos

Njemačko društvo za bolničku higijenu preporučuje kao prevenciju korištenje tečnosti za ispiranje usta i grla. Ideja koja stoji iza toga: grgljanje ubija viruse u grlu. Ako su pacijenti zarazni, rizik od zaraze bi se mogao na kratko smanjiti. Glasnogovornik ove organizacije Peter Walger naglasio je u intervjuu za DW: “Naravno, da ne možete doći do virusa koji su u stanicama. Ali, ovdje se ne radi o uklanjanju infekcije, već samo o uklanjanju slobodnih virusa koji se – ako se iskašljaju ili izdahnu – mogu prenijeti na druge. ”

Isto se odnosi i na antivirusne sprejeve za nos. Do sada se, na primjer, raspravljalo o proizvodu Algovir. Konkretni razlog, kako je rekao Walger, bile su preporuke iz studije istraživačke grupe iz Bochuma, ali i drugih znanstvenika. U epruveti su uspjeli dokazati da su razne vode za ispiranje usta smanjile razinu virusa SARS-CoV-2.

Svjetska zdravstvena organizacija i njemačka stomatološka društva preporučuju od kolovoza prošle godine da pacijenti, prije nego krenu liječniku, ispiru usta i grlo odgovarajućim rastvorima. Međutim, strukovna udruženja naglasila su da još uvijek nije bilo kliničkih studija koje dokazuju da sredstvo za ispiranje usta pomaže i protiv SARS-CoV-2. Trenutno je kontroverzno stižu li ovi rastvori zaista tamo gdje se nalazi većina virusa, pokazalo je istraživanje redakcije Correctiv. Studija iz Njemačke, s 10 ispitanika pozitivnih na SARS-CoV-2, došla je do zaključka da ispiranje usta jednopostotnim rastvorom vodikovog peroksida nije smanjilo virusno opterećenje.

Remdesivir

Donald Trump je pio Remdesivir nakon što je doznao da se zarazio koronom, ali učinak Remdesivira protiv covida-19 vrlo je kontroverzan. Institut Robert Koch uvjetno preporučuje upotrebu, na primjer u SAD-u. Američka vlada oslanja se na studije koje pokazuju da aktivni sastojak skraćuje trajanje bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da nema dovoljno dokaza da bi se preporučila upotreba Remdesivira.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu