Connect with us

Vijesti

Briselska rezolucija o pomoći Baniji: EU Hrvatskoj donira dodatne doze cjepiva?

Objavljeno

-

Šesnaest država poslalo je i još šalje pomoć Hrvatskoj nakon potresa koji se dogodio u okolici Petrinje i to je pomoć u obliku kontejnera za privremeno stanovanje, šatora, električnih grijalica i sličnog.

Ta pomoć stiže u sklopu mehanizma EU za civilnu zaštitu, a nekoliko drugih država šalje svoju pomoć mimo toga, samostalno, od Srbije do Ukrajine, čija je vlada donijela odluku o isplati 574 tisuća eura pomoći Hrvatskoj nakon potresa na Banovini. I povrh svega toga, kako neslužbeno doznaje Večernji list, Hrvatska bi mogla očekivati pomoć u obliku jednog proizvoda koji je trenutačno među najcjenjenijim “valutama”, jer ga nema dovoljno i jer svaka država želi to malo, što ga ima, dobiti što prije za sebe i svoje građane.

To je pomoć u obliku dodatnih doza cjepiva protiv COVID-19, koje bi Hrvatskoj mogle prepustiti ostale države članice EU iz svojih rezervacija u prvim isporukama zajednički nabavljenog cjepiva za cijelu Europsku uniju.

Odluka o tome koliko bi dodatnih doza Hrvatska mogla dobiti, i “donacijom” kojih država članica, još nije donesena, no iz dva različita izvora u Bruxellesu Večernjem listu je potvrđeno da je Hrvatska zatražila takvo što i da se trenutačno radi na tome da se udovolji tom zahtjevu.

Stvar je osjetljiva jer su vlade u nekoliko zemalja, ponajprije u Njemačkoj, pod udarom kritika da nisu osigurale dovoljno doza i dovoljno brzu isporuku za svoje građane. A ovdje bi se praktički moglo dogoditi da, ako neke države odluče dio svojih prvih doza preusmjeriti u Hrvatsku za cijepljenje stradalih u potresu ili onih službi koje stradalima pomažu, te države praktički poručuju: zbog tog potresa, evo naše doze pa cijepite radije Hrvate nego naše građane.

Doze dvaju jedinih odobrenih cjepiva protiv COVID-19, onog koje je razvio njemački BioNTech (s Pfizerom) te onog koje je razvila američka Moderna, polako stižu u sve države članice EU, i to su dva najskuplja cjepiva, pogotovo u usporedbi s “oxfordskim” cjepivom AstraZeneca, čije se odobrenje uskoro očekuje i koje bi nakon toga moglo ubrzati čitavu vakcinacijsku kampanju. Ali sada ta kampanja cijepljenja ide dosta sporo, sporije nego u Izraelu, Americi ili Velikoj Britaniji, što izaziva frustracije i oštre političke rasprave u nekim europskim državama. Da bi se izbjegao dojam da neke države članice zakidaju svoje građane kako bi pomogle hrvatskim građanima nakon razornog potresa, navodno se sprema preusmjeravanje dijela doza cjepiva iz zajedničke kvote, koja je ionako bila predviđena za donacije.

Takva je, neslužbeno se doznaje od upućenih izvora, bila ideja Europske komisije, koja je u suradnji s državama članicama vodila zajedničku nabavu cjepiva protiv COVID-19. Iz Komisije nam nisu željeli govoriti o detaljima. Samo su, na naš upit, potvrdili da se “razgovara o tome kako osigurati da Hrvatska, nakon potresa, dobije veći broj doza cjepiva nego što je prvotno bilo zatraženo”. Riječ je o dozama BioNTech/ Pfizerova cjepiva, dodao je glasnogovornik Europske komisije u odgovoru na upit Večernjeg lista.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu