Connect with us

Vijesti

Što je s gripom? U Hrvatskoj nije zabilježen ni jedan slučaj

Objavljeno

-

U Hrvatskoj do sada nije prijavljen ni jedan slučaj gripe niti je u Nacionalnom laboratoriju WHO-a za gripu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ove sezone detektiran virus gripe.

“U Europskoj regiji WHO-a aktivnost gripe je na najnižoj razini”, rekao je za Index Bernard Kaić, voditelj službe za epidemiologiju HZJZ-a.

“Od 812.999 uzoraka koji su testirani, samo 415 uzoraka bilo je pozitivno na virus gripe. U uzorcima su detektirani virusi gripe A, podtipovi A(H1)pdm09 i A(H3) te virus gripe tip B. Od 31 zemlje i područja koji izvještavaju o intenzitetu cirkulacije virusa, 27 ih navodi baseline razinu, a četiri zemlje – Azerbajdžan, Estonija, Litva i Srbija – navode nizak intenzitet u tjednu 53/2020”, tumači Kaić.

Mada ova sezona gripe u Hrvatskoj i generalno na sjevernoj polutki još uvijek nije u punom zamahu, očekuje se da će biti značajno slabija nego što je bila prijašnjih godina.

Naime, takvi trendovi zabilježeni su i na južnoj hemisferi tijekom njihove sezone gripe od travnja do srpnja koja se ove godine podudarila sa širenjem covida-19. To vrlo jasno pokazuju podaci prikupljeni u zemljama južne polutke.

Osim toga, američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) posljednjih je mjeseci zabilježio povijesno niske razine cirkulacije gripe u međusezoni u SAD-u.

Za takav razvoj situacije postoji nekoliko logičnih tumačenja.

Prvo i najvažnije moglo bi se sažeti u tezu da suzbijanje zaraznijeg covida-19 pomoću strogih epidemioloških mjera istovremeno suzbija i manje zaraznu gripu.

Virusi gripe, baš kao i SARS-CoV-2, šire se prvenstveno kapljičnim putem. No virus sezonske gripe s R0 = 1.28 (što znači da jedna bolesna osoba u prosjeku zarazi 1.28 zdravih) manje je zarazan od virusa SARS-CoV-2 kojem je R0 = 2 – 3.5. Stoga su epidemiološke mjere koje su dovoljno stroge da obuzdaju širenje SARS-CoV-2 također dovoljne da se drastično smanji širenje gripe.

Prema CDC-u, u prilog tome govori činjenica da je u Sjedinjenim Državama, cirkulacija virusa gripe naglo pala u roku od dva tjedna od proglašenja hitne situacije zbog covida-19 i široke primjene epidemioloških mjera koje su, među ostalim, uključivale zatvaranje škola, socijalno distanciranje i nošenje maski.

Također treba imati na umu da je ove godine značajno pao i broj putovanja, kako unutar država tako i među državama.

Pad u cirkulaciji virusa gripe, koji je zabilježen u SAD-u, dogodio se i u drugim zemljama sjeverne hemisfere i u tropskim krajevima, a umjerena klimatska područja na južnoj hemisferi praktički je uopće nisu imala.

Iako se iz ovih ekoloških korelacija ne mogu izravno izvoditi zaključci o uzročnosti, dosljedni trendovi koji se očituju u vremenu i lokacijama uvjerljivi su i biološki vrlo vjerojatni, piše CDC.

Konačno, u mnogim zemljama svijeta, uključujući i Hrvatsku, ove se godine protiv gripe cijepilo više ljudi nego prijašnjih godina.

“U Hrvatskoj je ove sezone cijepljeno između 500.000 i 550.000 ljudi protiv gripe. Točan broj nemamo jer još nismo prikupili podatke s terena”, kaže Kaić.

No naš epidemiolog upozorava da covid-19 također ima negativan utjecaj na testiranje.

“Smatra se da je pandemija covida-19 utjecala na odlaske ljudi diljem svijeta liječnicima, na kapacitete testiranja te je to negativno utjecalo na izvještavanje i epidemioloških i viroloških podataka već u sezoni 2019./2020.”, kaže Kaić.

Goranka Petrović, voditeljica Odjela za respiratorne bolesti HZJZ-a, za Index je već upozorila da se gripa ne smije ispustiti iz vida.

“Generalno je sva pažnja usmjerena na covid-19, ne samo u Hrvatskoj, posvuda je u fokusu testiranje koje ima za cilj da se isključi covid-19”, kaže naša epidemiologinja.

“Mogućnost širenja virusa gripe značajno se smanjuje zbog strogih epidemioloških mjera. No ipak treba omogućiti dovoljno resursa da se dijagnosticira gripa. Na nju se ne smije zaboraviti. Na južnoj hemisferi, kada se tijekom njihove sezone gripe registriralo vrlo malo slučajeva, među stručnjacima se pojavila zabrinutost da bi nam cirkulacija gripe mogla promaknuti, što bi za posljedicu moglo imati probleme u određivanju odgovarajućeg sastava cjepiva za sljedeću sezonu. Naime, cjepiva za svaku sezonu rade se na temelju genskog i antigenog sekvenciranja sojeva virusa koji dominiraju u cirkulaciji. Stoga se u krugovima u kojima se prate respiratorne bolesti ističe važnost ulaganja dodatnih sredstava za praćenje gripe”, tumači Petrović.

 
Nastavi čitati
4 komentara

4 Comments

  1. Covid-19

    15. siječnja 2021. at 18:42

    Gripa se prešaltala na covid.

     
  2. hehe

    15. siječnja 2021. at 20:27

    A budale na tablete…

     
  3. Covid-19

    15. siječnja 2021. at 20:45

    Tuko, cijepi se, inače će te ćapati tučja gripa!

     
  4. Bumbishta

    16. siječnja 2021. at 12:36

    A je vas grubo cut di se karate… ja van govorin dok je u konobi bevande i salamure a visi i prsutic, netriba se bojat pokore. Falidu samo kumpanji za trishetu… evala

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj “povijesnoj” pogreški

Objavljeno

-

By

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Rusiju ne smije ponižavati kako bi se, kada prestanu borbe u Ukrajini, moglo pronaći diplomatsko rješenje, dodajući kako vjeruje da će upravo Pariz odigrati posredničku ulogu u okončanju sukoba.

Macron je nastojao održati dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka ruske invazije na u Ukrajinu u veljači. No njegov stav su više puta kritizirali neki istočni i baltički partneri u Europi jer to vide kao potkopavanje napora da se Putina pritisne da sjedne za pregovarački stol.

– Ne smijemo poniziti Rusiju kako bismo onog dana kada borbe prestanu mogli izgraditi izlaznu rampu diplomatskim putem. Uvjeren sam da je uloga Francuske da bude posrednička sila, rekao je Macron u intervjuu regionalnim novinama.

Macron je redovito razgovarao s Putinom od početka invazije u sklopu napora da se postigne prekid vatre i započnu vjerodostojni pregovori između Kijeva i Moskve.

– Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio povijesnu i najveću pogrešku prema svom narodu, prema sebi i prema povijesti – rekao je Macron.

Francuska je vojno i financijski podržala Ukrajinu, ali Macron do sada nije bio u Kijevu kako bi ponudio simboličnu političku potporu poput drugih čelnika EU-a, što je Ukrajina očekivala. Macron je rekao da nije isključio odlazak u Kijev.

Pariz Kijevu šalje ofenzivno oružje, uključujući haubice Caesar preuzete iz zaliha francuske vojske. Macron je rekao da je zamolio proizvođače oružja da ubrzaju proizvodnju.

 
Nastavi čitati

Svijet

Putin dao veliki intervju: Europljani nas nisu poslušali

Objavljeno

-

Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Putin, u kojem je procijenio situaciju u energetskom sektoru i govorio o uzrocima globalne prehrambene krize.

Narugao se SAD-u i Europi

Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”. 

“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.

“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”

Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.

Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.

Izvoz žitarica iz Ukrajine

Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.

“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin. 

Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.

“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.

Energetska kriza

Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.

“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je. 

Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Njemačka povećala minimalnu satnicu na 12 eura

Objavljeno

-

By

Njemački parlament Bundestag u petak je donio odluku o podizanju minimalne satnice na 12 eura od listopada ove godine.

Minimalna satnica koja trenutno iznosi 9,82 eura bruto bi prvo 1. srpnja trebala biti povećana na 10,45 eura te 1. listopada na 12 eura.

Zakonodavci polaze od toga da u Njemačkoj trenutno oko 6,2 milijuna zaposlenih primaju satnicu manju od 12 eura. Sljedeće povećanje minimalne satnice bi moglo uslijediti početkom 2024.

Povećanje minimalne satnice je bilo jedno od središnjih predizbornih obećanja vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD)

– Bez Olafa Scholza ne bi bilo ni povećanja satnice”, rekao je ministar rada Hubertus Heil u petak. On je dodao kako će povećanje minimalca onima koji zarađuju najmanje donijeti “osjetno više u novčanicima.

Zakon o povećanju minimalca podržale su stranke socijaldemokratsko-zeleno-liberalne koalicije i stranke Ljevice a zastupnici oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU i desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) suzdržali su se od glasanja.

Ljevica je podržala povećanje minimalca ali je ukazala na to da ono ne prati stopu inflacije.

Povećanje minimalca je kritizirala Udruga njemačkih poslodavaca (BDA) a pozdravili predstavnici sindikata.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu