Connect with us

Vijesti

Pupovac o poslijeratnoj obnovi: “Bilo je različitog tretmana po etničkoj osnovi”

Objavljeno

-

Predsjednik SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac gostovao je u Newsroomu gdje se osvrnuo na jezičnu raspravu vezanu uz potresom pogođeno područje. Pupovac je komentirao i loše izvedenu poslijeratnu obnovu, pri čemu je istaknuo da se svakako trebaju utvrditi odgovorne osobe.

Komentirao je raspravu oko toga je li ispravan naziv Banija i Banovina.

“To je zato što je kod nas jezik izrazito politizirano pitanje i zato što je pitanje pojedinih naziva, pojedinih tvorbenih morfema snažno politizirano s namjerom da se o toga gradi nacionalni hrvatski identitet. To nažalost često uzrokuje nesporazume, neslobodu kod govornika i često izaziva strahove i nesigurnost kako koristiti vlastiti jezik. Tako je i ovo pitanje Banije ili Banovine koje se pojavilo kao tema nakon sinoćnjega Predsjedništva HDZ-a i mogućnosti da je članica predsjedništva Šuica kazala da je Banija riječ koja je politički obilježena ili etnički obilježena. To naravno nije tako, kao što nije ni s riječju Knežija i na to je očito neki narodni stvaralac ili neki građanski stvaralac reagirao grafitom, napisavši ovdje u Zagrebu ‘Knežija nikad neće biti Kneževina’”, rekao je Pupovac i dodao:

“Jedan od naših kolega i ugledan član Instituta za jezik izvrsno je objasnio o čemu se radi. Radi se o mogućnosti da koristimo različite tvorbene morfeme uz različita imena i da to nije nešto što bismo smjeli ograničavati kada je posrijedi izbor ljudi, jednako je pravilno koristiti i Banija i Banovina. Jednako tako, Vojvodina nije hrvatska riječ jer ima nastavak kao Banovina, niti je Banija srpska riječ jer ima tu vrstu nastavka. Po tome se jezici ne razlikuju, to je rezultat politizacije.”

Pupovac je istaknuo da potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica takvo što nije smjela izgovoriti.

“Ako je to Šuica rekla, bez obzira je li to rekla iza zatvorenih ili otvorenih vrata, to je nešto što se nije smjelo dogoditi. To predstavlja elementarno kršenje razumijevanja međuetničkih odnosa u Hrvatskoj, slobode jezičnog stvaralaštva i slobode jezičnog izraza koje treba postojati u Hrvatskoj. ”

Pupovac se osvrnuo i na izjavu biskupa Vlade Košića koji je kazao da se protiv “potresa ne možemo boriti kao protiv Turaka, Srba i komunista.

“Neki ljudi nažalost imaju zarobljen um, a neki imaju i zagađen um. Neovisno o tome što su na tako prestižnoj i uglednoj poziciji, kao što je pozicija episkopa ili biskupa, jedne od najuglednijih religijskih zajednica u svijetu, izgovoriti takve stvari je izraz i posljedica činjenice ozbiljne zarobljenosti uma i ozbiljne zagađenosti uma”, smatra Pupovac.

Komentirao je i slabu suradnju i komunikaciju gradonačelnika Gline Stjepana Kostanjevića i Branke Bakšić Mitić, dogradonačelnice Gline.

“Što se tiče suradnje između zamjenika iz manjinskih redova i gradonačelnika, to je problem u nizu sredina, ne više tako brojnih sredina kao nekada, ali jeste problem u nizu sredina u kojima se zapostavljaju izabrani manjinski zastupnici. Ne radi se dovoljno s njima, bez obzira je li riječ o zamjenicima načelnika, gradonačelnika i župana. Što je konkretno posrijedi u Glini, nisam dovoljno upućen i ne znam tko je i kako tome doprinio. U svakom slučaju znam da svi radimo od 0 do 24, i u Glini, Petrinji, Sunji, Sisku i brojnim drugim mjestima. Rijetko tko spava onoliko koliko je spavao ranije i rijetko tko en radi od jutra do sutra”, rekao je Pupovac i dodao:

“Ovo su okolnosti u kojima svatko mora dati maksimalno sebe, u kojima mora zaboraviti na privatno vrijeme, u kojima mora zaboraviti vrijeme za odmor. Uskoro ćemo biti u Glini, razgovarat ćemo s načelnikom, uskoro ćemo biti u Petrinji i susret ćemo se s tamošnjim gradonačelnikom. Što se tiče razvijenosti i siromaštva, o tome smo više puta polemizirali s ljudima. Mi samo želimo da ljudi budu uključeni, a ne da budu isključeni kao ovih desetljeća.”

Dogradonačelnica Gline kritizirala je saborske zastupnike da ne čine dovoljno i ne doprinose boljem životu koliko bi mogli na tom području.

“Ja ću prihvatiti svaku kritiku, ali mi radimo maksimalno moguće da smanjimo siromaštvo na tom području. Mi smo doprinijeli da se tamo uspostavi struja do svake kuće, da ljudi mogu dobiti ono što im je potrebno, od štednjaka do popravaka kuće. A to što netko to ne vidi ili ne želi to cijeniti, pa to kad bi se kvantificiralo u milijunima ili desecima milijuna kuna, onda bi se pokazalo koji je razmjer između toga što mi činimo, a što netko čini donacijama koje dobije na osnovu rabljene odjeće ili nekoliko kila šećera koje dostavlja ljudima na način koji ima veze i s političkim ambicijama, onda bih ušao u područje u koje ne bih trebao ulaziti. Da smo imali više podrške i razumijevanja od opće javnosti, za probleme na koje upozoravamo kad su u pitanju Srbi, mnoge stvari bi bile bolje riješene. Ali, ono što vam mogu reći, nakon ovog potresa i u protekle dvije godine radeći s ovom vladom, stvari će se promijeniti iz temelja”, poručio je Pupovac.

Komentirao je i loše izvedenu poslijeratnu obnovu zbog čega oporba traži osnivanje Istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo tko je odgovoran.

“U toj obnovi doista je bilo svega, bilo je različitog tretmana po etničkoj osnovi, to možete vidjeti kad dođete na prostore Banije. Veći je problem to što se ugovor napravi s jednim izvođačem, a onda tek treći podizvođač bude taj koji će izvoditi radove. To znači da ako postoje četiri izvođača, a tri ništa ne rade, a dobiju svoj dio kolača, onda ostaje četvrti koji to izvodi. Na čiju štetu? Na štetu onoga što treba napraviti, onoga kojem treba napraviti. To je jedan problem. Drugi problem je nedovoljna osviještenost o seizmološkom stanju na tom području. Ima niz faktora koje je potrebno utvrditi i utvrditi koji su razmjeri odgovornosti i tko je sve u toj priči odgovoran. Tko će to uraditi? USKOK, saborsko povjerenstvo? Sjest ćemo razgovarati. Sve što je potrebno da se to razotkrije i da oni koji imaju dio odgovornosti, sasvim sigurno nećemo staviti nogu u vrata da to zatvorimo i da to ne bude riješeno”, kazao je Pupovac.

 

 

 
Nastavi čitati
6 komentara

6 Comments

  1. Plenki&Pupi

    13. siječnja 2021. at 19:55

    “Neki ljudi nažalost imaju zarobljen um, a neki imaju i zagađen um. Neovisno o tome što su na tako prestižnoj i uglednoj poziciji, kao …”

    U pravu si, taj si.

     
  2. Bumbishta

    13. siječnja 2021. at 20:05

    Bome srbi jemadu jak lobby u Rvackoj ka su ovega smrada u vladu ugurali… njega ovod u gradu nebi ni na pijacu pushtili

     
  3. Štef

    13. siječnja 2021. at 21:34

    Banovina nikada neće biti Banija!

     
    • Kacijola

      13. siječnja 2021. at 21:45

      Fšte,,,
      Banija je postojala puno prije Banovine.
      Zločinačka je nametnula izraz Banovina, a vi ravnozemljaši ispranih mozgova u ovu priču ubacujete srbe koji veze s vezom nemaju.
      Iako, oba izraza su naša.

      Visok!

       
  4. CRO

    13. siječnja 2021. at 22:16

    BANOVINA NIKADA BANIJA!!!!!

     
  5. Eh...@Ivek, Štef .CRO

    14. siječnja 2021. at 10:50

    Dvoglava ili troglava osoba, za Ugljan spremna! Jadničak, mama nije dala za sendvič pa mora pisati glupe komentare! (A jel ti daju bar malo parizera za učinjeno?)

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Hrvatska

Potres od 3.5 po Richteru kod Siska

Objavljeno

-

By

Potres magnitude 3.5 stupnjeva po Richteru pogodio je u subotu ujutro u 4:55 područje oko Siska, izvijestio je u subotu Europski mediteranski centar za potrese (EMSC). Epicentar potresa bio je blizu Siska, udaljen 14 kilometara sjeveroistočno od toga grada, na dubini od 8 kilometara. Kratko je trajao, a osjetio se i u Zagrebu, udaljenom 49 kilometara od epicentra, prenio je Index.

Na stranicama EMSC-a ljudi prijavljuju da se oko Petrinje osjetio jak udar i da je dugo treslo.

“Bome jako se osjetio u Petrinji”, napisao je jedan čitatelj. “Upravo sada za dobro jutro buka i trešnja 3-4 sek. Petrinja, Sajmište.”, naveo je drugi.

Osjetio se i u Glini i Sisku. “Lijepo trese željezara Sisak”, napisao je netko iz Siska.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović detaljno pojasnio kako će se popuštati mjere

Objavljeno

-

By

 

U posljednja 24 sata zabilježen je 371 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2471, objavio je Nacionalni stožer. Među njima je 1007 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 91 pacijent. Preminulo je 19 osoba. Nacionalni stožer održao je press konferenciju.

Vera Katalinić Janković govori o stanju s koronavirusom u protekla 24 sata.

“Umrlo je 19 osoba. Prosjek godina je 77. Među preminulima su osobe s komorbiditetima, najmlađe su tri osobe u dobi od 56 godina s komorbiditedima malignih bolesti”, rekla je.

“Broj novootkrivenih dnevnih slučajeva je i dalje u padu. Danas manje nego prije tjedan dana i dva tjedna na isti dan. U Hrvatskoj je 14-dnevna stopa incidencije je od 40 do 200, prosjek je 135. Na petom smo mjestu u EU”, rekao je Kaić.

“Imamo prijavljeno 732 nuspojave na cjepivo. Na AstraZenecino cjepivo još nemamo prijavljene nuspojave jer je tek počelo cijepljenje”, dodao je.

Govori ministar zdravstva Vili Beroš.

“Jučer je hospitalizirano 82 ljudi, a 13 ih na respiratoru. Sve nas to upozorava da epidemija nije gotova. Nemojmo dozvoliti da cijepenje prije reda zasjeni sve ono dobro što smo napravili. Zato molim sve cijepitelje da se pridržavaju plana i programa cijepljenja”, rekao je Beroš.

“Ono što sam napravio, uputio sam dopis Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo da propiše protokol za cjepiva koja ostanu. Stoga je moj dopis jutros otišao prema Zavodu”, dodaje.

“Jučer je premijer dao naznaku za mjere. Vrijedit će do 28. veljače. To je proizvod svakodnevnog rada. Ovo nije trenutak u kojem bi popuštanje bilo sveobuhvatno. Moramo biti oprezni”, rekao je Božinović.

“Razmišljamo i imamo sliku onih mjera koje se dodatno mogu relaksirati ako trendovi ostanu ovakvi. Znamo da ćemo vrlo pozorno pratiti sve ono što se događa pogotovo veznano za nove varijante virusa”, kazao je Božinović i dodao kako se mjere postupno balansiraju.

Detaljno je pojasnio epidemiološki okvir za popuštanje mjera.

“Četiri kategorije se popuštaju. Prva je isporuke hrane, pića i slastica iz ugostiteljskih objekata. Izrađen je precizni epidemološki okvir. Onio koji preuzimaju hranu ili piće se ne smiju zadržavati, nije dozvoljen ulazak u objekt. Razmak mora biti 2 metra, maske su obavezne. Ne smije se puštati glazba, terase treba maknuti, onemogućiti korištenje stolice. Treba se istaknuti pravila.

Teretane – važno je voditi računa o broju koristnika, 1 osoba na 20 kvadrata. Vodi se briga o provjetravanju. Nakon svake uporabe sprava mora se dezinficirati. Samo vlastiti ručnici i prostirke. Izbjegavati bliski kontakt i zabrana korištenja zajedničkih tuševa. Vodi se popis korisnika. Maske pri dolasku i registraciji”, objašnjava.

U školama stranih jezika treba ograničiti grupe, obvezno je korištenje maski, a predavači trebaju održavati razmak ili se odvojiti pleksiglasom te mjeriti temperaturu.

U kladionicama je također obvezno nošenje maski i držane razmaka.

U automat klubovima može biti 1 korisnik na 7 kvadrata. Držanje razmaka od dva metra, ako postoje sjedeća mjesta razmak mora biti 1,5 metara, a između stolova 3 metra. Ugostiteljski dio mora biti zatvoren, on nije dozvoljen.

Upitan zašto automat klubovi i igraonice smiju raditi, a dvorane ne, Božinović je rekao da se ide redom.

“Donosimo prije svega mjere koje su u korist djece. Osnovno je zdravlje, a prednost ćemo dati djeci, školama i igraonicama jer njima je teško objasniti zašto ovako živimo”, rekao je Božinović.

Kaić kaže kako svaka aktivnost nosi rizik.

“Epidemiološki okvir može dati smjernice, mora se odrediti koje su prioritetne aktivnosti a koje se mogu dodatno odgoditi i ovo je rezultat tih pregovora. I dječje igraonice predstavljaju rizik. Kad bi se sve opustilo vratili bi se brzo velikom broju oboljelih”, rekao je Kaić.

“Kad govorimo o dvoranama to su velikim djelom školske dvorane, mi smo pustili nastavu i gleda se da se djeca što manje miješaju u istom objektu. Pokušavamo sve da se djeca ne druže i onda bi otvorili dvorane unutar tih škola i onda bi sve ovo palo u vodu”, pojašnjava dodatno Božinović.

Istarski stožer zatražio je regionalni pristup u donošenju mjera?

“Što se tiče njih, mi smo dnevno u kontaktu. Oni imaju najpovoljniju situaciju i skuladno odluci oni mogu donositi odluke koje su stože od onoga na nacionalnoj razini. Imali su neke druge prijedloga, ali nakon ovih odluka nemaju neke posebne mjere koje bi htjeli ublažiti. Sa svima je komunikacija stalna”, rekao je Božinović.

“Moram dematirati par stvari, na čelu skupa nije bila Markotić, to je bila misa, a ja ne mogu biti svećenik. Mediji su prenijeli da je Markotić bila bez maske i da je držala govor. Nisam držala govor, već na misi postoji nešto što se zove molitva vjernika. Vjernici čitaju poruke i tako sudjeluju u euharistijskom slavlju. Jedna rečenica ne može biti govor. Druga stvar, bilo je oko mene ljudi ali sam bila izdvojena i na metat i pol. Masku sam imala cijelo vrijeme. Masku sam skinula kada sam trebala čitati”, rekla je Markotić.

“Nisam primjetila kršenje mjera, padala je kiša i svi su bili razdvojeni zbog kišobrana i imali su maske. Tamo sam došla kao vjernik, da je bilo na zatvorenom ne bih došla”, dodala je.

Božinović se osvrnuo na okupljanje povodom prosvjeda Udruge Glas poduzetnika na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

“Udruga je danima pozivala ljudi, a prijavili su prosvjed od 25 osoba. Kad imate najavu javnog skupa, veći dio inspektora je bilo na terenu i nešto su utvrdili. Nikad ne tumačim što policija radi. Oni su donijeli zaključke i objavjestili odgovarajuća tijela”.

“Kad govorimo o misama to je jedno od najosjetljivijih pitanja, mise i vjerske službe nigdje nisu zatvorene nakon prvog vala. Imate dva pristupa danas u EU. Imate zemlje koje su ograničili broj ljudi koji mogu prisustvovati a neki su zatvorili a te odluke su pale na ustavnom sudu. Hrvatska je u dijalogu s crkvom. Da se ne zatvraju mise, da se zaštiti živote i zdravlja i da se izađe u susret vjernicima. Nisu svi uvijek bili zadovoljni. Uspjeli smo da se te vrednote koje su u Ustavu i međunarodnog karaktera su”.

“U Klinici Fran Mihaljević su se cijepili svi zdravstveni djelatnici Klinike. U trenutku kad je bilo nešto dodatnih doza cjepiva, cijepilo se nešto starijih ljudi i zdravstvenih djelatnika. Ti stariji ljudi su većina s nizom kroničnih bolesti i polovica njih s karcinomima i akutnim karcinomima. Dio njih s ozbiljnom anamnezom alergijskih reakcija na različite lijekove u prošlosti. Moja majka ima 84,5 godine, ona ima više kroničnih dijagnoza, od toga najmanje dvije koje su usko vezane za obzbiljen komplikacije od covida. Imala je nedavno iznimno tešku i opsežnu opreaciju i ne vidim zašto se ona ne bi smjela cijepiti iako je moja majka. Mi smo u Klinici dobili samo Pfizerovo cjepivo za sada i cijepili smo samo tim cjepivom”, kaže Markotić.

Istaknula je da u Klinici Fran Mihaljević imaju puno upita za cijepljenje.

“Bio je plan da se mi uključimo u cijepljenje i da cijepimo djelatnike koji su nekad radili kod nas. Mi isto tako možemo obavljati djelatnost cijepljenja i to radimo. Cijeli niz je upita, bilo je planirano da se ponudi i na neki način da naši djelatnici djelatnici također prema prioritetima cijepe članove svoje obitelji. Plan je ako se odobri da se cijepe naši imunokompromitirani bolesnici. Kontaktiraju nas i oni koji znamo i one koji ne znamo. Ukoliko bude mogućnosti da svim tim skupinama izađemo ususret, mi ćemo to napraviti”, rekla je.

Upitana kako to da se njena majke cijepila preko reda i smatra li da zbog toga treba podnijeti ostavku, odgovara: “To je vaša konstatacija da su se osobe cijepile preko reda i preko veza. Ne postoji osoba koja nije imala indikacije da se cijepila. Nigdje nije striktno, vidjeli ste sami da su se neki domovi prvi cijepili. Nigdje ne piše da se nijedna starija osoba koja je izvan domova nije cijepila. Vi tu sad na osnovi nekakvih poluinformacija donosite izjave i to je vaše pravo, ali moje je pravo da vam kažem da su sve osobe koje su se cijepile imale indikacije za cijepljenje”.

Plan cijepljenja i cijepljenje prije reda? Tko je nadležan za registar cijepljenje?

“Registar imaju mnoge zemlje. Ministarstvo zdravstva ga je pokrenulo prije dvije godine. Izvještaji su bili na licu mjesta, a ovaj registar će omogućiti da budu dostupni. Vlasnik je Ministarstvo zdravstva i može se vidjeti koliko ljudi je cijepljenjo protiv covida, odgovorio je Kaić.

“Ne bježimo od utvrđivanja bilo kakvih okolnosti. Gdje su se i kada cijepili, to će s vidjeti uvidom u registare. Taj koji ih je cijepio mora to unijeti u registar”, rekao je Beroš.

“Ja sam razgovarao s kolegama iz policije. Ovo je dosta kompleksno pitanje. Imate primjerice zakonsku obvezu cijepljenja djece, a s druge strane roditelji to nisu dopustili. Nije to tako jednostavna materija, ne mogu vam dati neki odgovor. Tko se bavi kaznenim pravom i prekršajima taj može”, rekao je Božinović.

Upitana kako to da se njena majka cijepila preko reda, Markotić odgovara:

“Nije donesen kriterij po kojem se moja majka može ili ne može cijepiti. Nekorektno je što sad nju razvlačite, ali to je vaše pravo. Dobila sam nebrojeno puno poruka ljudi koji su tražili usluge preko reda za svoje roditelje i svoje bližnjr. U kliniku su mogli doći vaši roditelji kao i majka”, odgovorila je Markotić.

“Barem jedno od vas koji sad tu sjedite se cijepilo prije reda, ali moje pravo je da ne iznosim imena. Odgovarat ću svojoj Klinici. Iznad mene postoje oni koji trebaju voditi računa o tome je li moja klinika u redu i njima ću odgovarati. Molim vas kad ovako javno radite linč koristeći nečijeg roditelja, morate znati kako to izgleda kad vam netko drugi uputi slično pitanje”, dodala je Markotić.”, rekla je Markotić.

Na upit tko je ta osoba, Markotić je odgovorila: “Moje pravo je da ne odajem ime te osobe”.

 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nizozemski veterani iz Srebrenice dobit će po 5000 eura naknade

Objavljeno

-

By

Nizozemski vojnici koji su kao dio mirovnih snaga UN-a bili raspoređeni u Srebrenici u ljeto 1995., kada su tamo srpske snage počinile genocid nad Bošnjacima, dobit će od svoje države po pet tisuća eura naknade za pretrpljene traume i priliku da još jednom posjete to područje.

Takvu odluku donijela je nizozemska ministrica obrane Ank Bijleveld-Schouten, a na temelju preporuka posebnog povjerenstva koje je imalo zadaću provjeriti stanje u kojemu se danas nalaze bivši pripadnici postrojbe poznate pod nazivom Duthcbat III, čija je zadaća u srpnju 1995. godine bila čuvati Srebrenicu kao zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

Odluka je od srijede dostupna na mrežnoj stranici nizozemskog ministarstva obrane. Naknada od po pet tisuća eura je neoporeziva, a u priopćenju se ističe da je ona simbolično priznanje svih poteškoća s kojima su se nizozemski vojnici suočili u Srebrenici u ljeto 1995. godine, ali i svega što je nakon toga uslijedilo kada su bili “izloženi kritici i nepravednoj negativnoj medijskoj pozornosti”.

Bivšim pripadnicima UNPROFOR-a koji to žele nizozemsko će ministarstvo od 2022. omogućiti zajedničke odlaske u Srebrenicu kako bi tamo još jednom vidjeli mjesto na kojemu su počinjeni masovni zločini te o tome razgovarali s mještanima.

Nizozemski vojnici iz sastava UNPROFOR-a na područje zaštićene zone Srebrenica raspoređeni su 1994., zamijenivši Kanađane koji su tu enklavu štititli od 1993., kada je ona i proglašena zonom pod zaštitom UN-a.

Srpske su snage od početka 1995. godine neprekidno vršile pritisak na Nizozemce ometajući rotaciju vojnika i ograničavajući im opskrbu. Malobrojni i slabo opremljeni Nizozemci u srpnju 1995. suočili su se s velikom ofenzivom vojske i policije bosanskih Srba. Ostali su bez očekivanih pojačanja i zračne potpore te su se 11. srpnja praktično predali.

Nakon toga uslijedio je najveći ratni zločin u Europi nakon 2. svjetskog rata, masakr u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok je preostalo bošnjačko stanovništvo protjerano.

Te su masovne likvidacije zarobljenika pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) okvalificirane kao zločin genocida, zbog kojega su na doživotne kazne zatvora osuđeni ratni politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Vrhovni sud Nizozemske je 2019. donio presudu po kojoj je ta država odgovorna za smrt 350 Bošnjaka koji su se u vrijeme pada srebreničke enklave zatekli u bazi Dutchbat-a u Potočarima, no ne i za ostale žrtve pokolja kojega su počinile srpske snage.

Odlukom Europskog parlamenta iz 2009. godine 11. srpnja proglašen je europskim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu