Premijer Plenković održao je u utorak online sastanak s hrvatskim županima koji su izvijestili o problemima županija u borbi s epidemijom, iznijete su i nove informacije o stanju u školama po županijama, među kojima da je u Međimurskoj najviše Covid pozitivnih učenika.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na otvorenom djelu online sastanka sa županima podsjetio na odluke i protuepidemijske mjere koje je Vlada donosila u proteklo vrijeme, kao i na mjere pomoći gospodarstvu.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk istaknuo je kako očekuje da će nove mjere u iduća tri tjedna polučiti uspjeh i djelomice rasteretiti zdravstveni sustav. Iznio je i probleme koje župani imaju na terenu, a koje je potrebno razriješiti.

Istaknuo je da se pokrenutom izmjenom Zakona o porezu na dohodak općinama, gradovima i županijama nadoknađuje oko dvije milijarde kuna prihoda koje će izgubiti radi rasterećenja građanstva s porezima. Kontramjerama je predviđeno da izgubljene prihode nadoknade tako da se njihov udio u porezu na dohodak mijenja, na način da općine i gradovi umjesto 60, imaju 74 posto, a županije umjesto 17, imaju 20 posto.

“Naša analiza pokazuje da bi se time udio općina i gradova povećao za preko 23,3 posto, dok bi se županije zadržavale na rastu od 17,6 posto, što je poprilična razlika i sa sobom nosi veliku novčanu cifru. Smatramo da bi ta raspodjela trebala biti ravnomjerna, ravnopravna, u omjeru 20,8 za županije i 73,2 posto za gradove i općine”, rekao je Pauk.

Dodaje kako bi time bili izbalansirani u matematici dizanja sredstava na ove postotke.

Drugi problem je što se izmjenama zakona spominje da će se sredstva iz Fonda za izravnanje, koji “seli” iz dohotka u državni proračun, smatrati tekućim pomoćima iz državnog proračuna.

“To će kod jednog dijela županija izazvati problem jer će one time imati udio pomoći veći od 10 posto ukupnih prihoda poslovanja i samim time će temeljem zakonskih odredbi morati korigirati plaće i osnovice, što bi dodatno moglo otežati poslovanje tih županija i motivaciju djelatnika”, upozorio je župan Pauk.

Između ostalog, podsjetio je kako posljednje dvije godine zagovaraju izmjenu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u cilju pravednijeg ograničenja u masi plaća za županije, gradove i općine.

“Takvo ograničenje bi trebalo uzeti u obzir različitu strukturu i financiranja s jedne strane, ali i obim poslova koje smo prema propisima dužni obavljati. Drugim riječima, ograničenje od 20 posto jako dira županije i svi smo na toj granici”, naglasio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Pauk.

Predlaže da se ta decentralizirana sredstva ne tretiraju kako se sada tretiraju, već da se uključe u masu sredstava iz koje se utvrđuje ograničenje od 20 posto.

“Decentralizirana sredstva su sredstva koja osigurava i određuje država da bi obavili određene poslove koje nam je prepustila iz oblasti zdravstva, školstva i socijale te djelatnici koji tu rade definitivno zaslužuju da se njihova plaća tretira kako sam predložio”, poručio je Pauk.

Plenković je izrazio uvjerenje da će sve te teme na jednom od idućih sastanaka formalno staviti na dnevni red.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs iznio je nove informacije o stanju u školama po županijama, ocijenivši da bi zatvaranje škola za društvo bila najskuplja mjera.

“U Ministarstvu sigurno nemamo nikakvog interesa da ne pošaljemo ili pošaljemo škole na online varijantu, odnosno da ih zatvorimo. Jednako tako, isključivo imamo na umu da bez obzira na to što se čini da je zatvaranje škola najjeftinija i najlakša mjera, ona je dugoročno gledano najskuplja mjera za društvo u cjelini, koja se teško može kompenzirati”, istaknuo je na sastanku ministar Fuchs.

Iznio je najnovije podatke, prema kojima, s jučerašnjim danom, po modelu nastave A (u školi) radi 783 škola, odnosno 57,57 posto. Po mješovitom modelu B rade 72 škole, odnosno 5,3 posto, dok po modelu C (online) radi 116 škola, odnosno 8,53 posto.

“Dakle online nastava ili kompletno zatvaranje škola u Hrvatskoj funkcionira praktički od početka i sukladno situacijama u pojedinim županijama. U startu smo imali mali broj, ali se sad nešto povećava”, istaknuo je ministar.

U kombinaciji modela rade škole gdje se nastava izvodi licem u lice, ali zbog izolacije su određeni razredi na online nastavi. Tako po kombinaciji A i B modela radi 86 škola, odnosno 6,32 posto, po kombinaciji A i C radi 301 škola, što je 22,13 posto, dok po kombinaciji B i C rade dvije škole.

U ovom trenutku je 1886 Covid pozitivnih učenika, a u samoizolaciji ih je 11588. Djelatnika je pozitivno 765, a 628 ih je u samoizolaciji.

Ukupan broj zaraženih učenika po županijama pokazuje da su Međimurska (392 učenika, 3,02 posto), Varaždinska (494 učenika, 2,49 posto), Splitsko-dalmatinska (1098 učenika, 2,05 posto), Primorsko-goranska (566 učenika, 2 posto) te Grad Zagreb (1922 učenika, 1,95 posto) najpogođenije, što prati i odnos zaraze u populaciji po županijama, dodao je Fuchs.

Uočili su da broj pozitivnih slučajeva prema učenicima pada. Tako je u listopadu bilo pozitivnih 3,3 posto učenika osnovnih škola i 6,4 posto srednjih škola. U studenom je taj broj u učeničkoj populaciji pao na tri, odnosno na šest posto.

“Svi smo pod teškim pritiscima. Moramo izdržati pritiske – od medija do nekih skupina, koje se protive i najmanjim mjerama, pa do toga da bi netko uopće zatvorio sve škole na godinu dana”, naglasio je ministar Fuchs. “Da osobno vidim da je to dobro ili da postoje neke opasnosti, sigurno ne bih dozvolio da moji unuci idu u školu”, poručio je.

Izrazio je uvjerenje da dobro rade te pozvao župane da kontaktiraju i konzultiraju Ministarstvo u bilo koje vrijeme.

Online sastanku su nazočili i ministar zdravstva Vili Beroš, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak koji su iznijeli nove epidemiološke podatke.