Connect with us

Vijesti

Objavljena nova karta stanja u EU, Hrvatska je cijela u crvenoj zoni

Objavljeno

-

Na karti epidemiološkog stanja u Europi koju svakog tjedna priprema Europski centar za kontrolu i prevenciju kao preporuku za usklađivanje mjera kretanja među članicama EU, sve brojnijim zemljama u crvenoj zoni pridružile su se i Italija i Austrija.

Karta koju je izradio Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) obuhvaća 27 zemalja Europske unije, Veliku Britaniju i članice Europskog gospodarskog prostora poput Norveške i Islanda, ukupno tridesetak država.

“Stope zaraza, popunjenost bolnica, ali i smrtnost, povećavaju se u cijeloj Europi”, upozorila je u četvrtak direktorica ECDC-a Andrea Ammon u razgovoru za BBC i pozvala na pokretanje masovnih testiranja i praćenja kontakata.

Karta, o kojoj je početkom listopada odlučila EU, trebala bi omogućiti bolje usklađenje preporuka.

Ažurirana svakog četvrtka, karta ima dva glavna kriterija za klasificiranje zemalja: stopu novih slučajeva na 100.000 stanovnika tijekom posljednjih 14 dana i stopu pozitivnih testova, ovisno o tome jesu ili viši ili niži od 4 posto.

U novoj verziji od četvrtka samo jedna zemlja je većim dijelom zelena, a to je Norveška, ali bez regije Osla koja je u narančastoj zoni.

Finska i Grčka, većinom zelene prošlog tjedna, sada su uglavnom u narančastom, a isti status su zadržale Njemačka, Švedska, Danska, Cipar i tri baltičke zemlje.

Sve druge zemlje, među kojima i Francuska, Španjolska, Poljska, Rumunjska i Portugal, su u crvenoj zoni. Italija i Austrija, koje su do sada bile u narančastoj, prešle su u crvenu zonu.

Austrija je u četvrtak zabilježila rekordnih 2435 novozaraženih tijekom 24 sata.

Italija je u posljednja 24 sata imala 16.079 novih slučajeva zaraze koronavirusom, objavilo je u četvrtak ministarstvo zdravstva, što je novi rekord od početka epidemije

Belgija i Velika Britanija, do sada u crvenoj zoni, prešle su u sivu zbog nedostatnih ažuriranih podataka.

Kontinent je u četvrtak prešao 8 milijuna slučajeva i 256.000 umrlih, prema podacima agencije France presse.

Njemačka, koja ima blizu 9900 umrlih, zabilježila je u četvrtak gotovo 11.300 novih slučajeva u 24 sata, što je apsolutni rekord.

U Irskoj u želji da “propisno proslave Božić”, kako je rekao premijer Micheal Martin, u srijedu su na snagu stupile najstrože mjere u Europi. Cijelo stanovništvo je u karanteni šest tjedana, sve trgovine koje nisu nužne su zatvorene, ali škole su otvorene.

Wales je od petka u karanteni na dva tjedna. U Velikoj Britaniji, koja ima najviše umrlih, 44.158, ograničenjima je obuhvaćeno 28 milijuna Engleza, a pubovi i restorani su zatvoreni u Sjevernoj Irskoj.

U Francuskoj su dijagnosticirana 41.622 slučaja u 24 sata, 15.000 više nego u srijedu, što je novi rekord.

Vlada je u četvrtak proširila područje noćnog redarstvenog sata od 21 do 6 ujutro tako da od subote na šest tjedana zahvaća 46 milijuna ljudi, ili dvije trećine stanovništva, uključujući Pariz i ostale velike gradove.

Ministarstvo zdravstva u Češkoj objavilo je u četvrtak da je ta zemlja imala rekordnih 14.968 novih slučajeva u posljednja 24 sata.

Češka, koja ima najveći broj novih slučajeva i smrti na 100.000 stanovnika u posljednja dva tjedna, uvela je u četvrtak djelomičnu karantenu do 3. studenog, ograničenja kretanja i kontakata, zatvaranje svih dućana koji nisu nužni.

Poljsko ministarstvo zdravstva izvijestilo je o novih dnevnih 12.107 slučajeva i 168 smrti.

Belgija se odlučila za noćni redarstveni sat i zatvaranje kafića i restorana tijekom mjesec dana, a vlasti govore o puno gorem stanju nego u proljeće. Ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmès je na intenzivnoj njezi.

Na sjeveru Italije, Lombardija je odredila noćni redarstveni sat od četvrtka tijekom tri tjedna.

Atena i Solun, dva najveća grčka grada, od subote uvode noćni redarstveni sat.

Najsiromašnija zemlja EU, Bugarska, je u četvrtak odredila obvezu nošenja maske na otvorenom.

Ministar zdravstva Kostadin Anguelov je upozorio na stanje medicinskog osoblja i istaknuo da su svi umorni i velik dio ih je zaražen, bolestan, dok su neki na intenzivnoj njezi i dodao da im treba pomoć.

Stanje se i dalje pogoršava u Španjolskoj, koja je postala prva zemlja EU i šesta u svijetu s više od milijun slučajeva koronavirusa. U toj je zemlji od covida-19 umrlo 34.366 ljudi.

Vlasti su naredile nova ograničenja, djelomičnu karantenu u desetak novih gradova, među kojima u Zaragozi i u nekim regijama.

I druge zemlje su u četvrtak zabilježile rekorde: Danska sa 760 novih slučajeva na 6,8 milijuna stanovnika, Hrvatska s 1563, gdje vladu zabrinjavaju mikrožarišta, i Bosna s 999 novozaraženih.

Rekordan broj novozaraženih je i u Portugalu gdje tri općine sjevera, ili 150.000 ljudi, moraju u opću karantenu u petak, a kretanja među općinama su zabranjena u cijeloj zemlji za praznik Svih svetih, od 30. listopada do 3. studenoga.

U Sloveniji su u zadnja 24 sata potvrđena 1663 novozaražena koronavirusom, što je novi rekord dnevnih infekcija. Zemlja je u četvrtak najavila nova ograničenja od subote, trgovački centri, restorani i hoteli će biti zatvoreni i radit će samo trećina javnog prijevoza.

Pandemija je u svijetu od prosinca prošle godine odnijela najmanje 1.133.136 života, prema podacima AFP od četvrtka.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu