Connect with us

Vijesti

STIŽE NAM EURO, A HRVATI SU ZABRINUTI: Pogledajte što je istraživanje o uvođenju nove valute otkrilo: ‘Sigurno će nam cijene rasti!’

Objavljeno

-

MojPosao je istraživanje o mišljenju građana o uvođenju eura proveo putem servisa MojaPlaća na više od 3500 ispitanika

Građani najveću prednost uvođenja eura vide u izjednačavanju Hrvatske s ostatkom EU-a te u jednostavnijem plaćanju, dok su najveće bojazni povezane s rastom cijena te gubitkom “monetarnog suvereniteta”, pokazuje anketa portala MojPosao, čiji su rezultati objavljeni u srijedu.

MojPosao je istraživanje o mišljenju građana o uvođenju eura proveo putem servisa MojaPlaća na više od 3500 ispitanika, a ono je pokazalo da više od trećine anketiranih, njih 35 posto, niti podržava niti ne podržava uvođenje eura, odnosno nemaju jasno definiran stav pa su izuzeti iz daljnje obrade.

Od građana koji imaju mišljenje o toj temi, njih 54 posto podržava uvođenje eura, dok ih 46 posto ne podupire ulazak Hrvatske u eurozonu. Promjenu valute u većoj mjeri podržavaju stariji ispitanici, pa se tako oni stariji od 46 godina u 65 posto slučajeva pozitivno izjašnjavaju o toj temi, dok kod onih mlađih od 25 godina to iznosi značajno manje, 49 posto. Prema spolu, 64 posto anketiranih muškaraca podržava uvođenje eura, a 43 posto žena, podatci su koje portal MojPosao iznosi u priopćenju.

Također, istraživanje je pokazalo kako su za uvođenje eura oni s višim plaćama – za uvođenje eura je 74 posto onih s neto plaćom višom od 8500 kuna, dok je kod onih s primanjima nižima od 4500 kuna taj postotak 43 posto. Najveću prednost uvođenja eura polovica građana vidi u, kako tvrde, izjednačavanju Hrvatske s ostatkom EU-a te u jednostavnijem plaćanju.

Također, smatraju da će se napuštanjem kune ukloniti valutni rizik povezan s tečajem i istovremeno dobiti stabilnija valuta, dok dio građana procjenjuje kako će uvođenje eura pridonijeti padu kamatnih stopa na kredite i smanjenju troškova koji nastaju u mjenjačnicama prilikom zamjene kuna u euro.

Kad je o nedostacima riječ, ljudi se u prvom redu pribojavaju povećanja cijena te gubitka “monetarnog suvereniteta”. Svaki treći ispitanik dijeli mišljenje kako je prelazak na euro suviše kompliciran, a četvrtina građana ističe nemogućnost korištenja deviznog tečaja na povećanje konkurentnosti gospodarstva.

Ima i onih kojima će jednostavno nedostajati skupljanje “medeka”, odnosno kovanica od pet kuna, pokazala je anketa portala MojPosao. Na pitanje smatraju li da će promjena valute rezultirati rastom cijena, velika većina anketiranih, 85 posto, uvjerena je kako će do toga neminovno doći.

S druge strane, kad je riječ o primanjima, 40 posto ispitanika misli da neće biti većih promjena. Trećina se ipak nada da će primanja umjereno rasti, dok svaki četvrti ispitanik predviđa pad primanja građana. Prema nekim procjenama i trenutnim informacijama, Hrvatska bi euro mogla uvesti već 2023. godine. Istraživanje portala MojPosao pokazuje da podjednak broj ljudi smatra da je to sasvim dovoljno vremena za prilagodbu, odnosno kako predviđen rok nije dostatan za odrađivanje svih predradnji potrebnih za promjenu valute.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu