Connect with us

Vijesti

‘PITANJE JE KOLIKO ĆE HRVATA UMRIJETI TIJEKOM ZIME’; Lauc otkrio treba li razmišljati o oštrijim mjerama i priznao: ‘Neke su bile pogrešne…’

Objavljeno

-

‘Veći dio svijeta je odustao od drastičnih mjera i odlučio živjeti s virusom koji nije toliko strašan da zahtjeva zaustavljanje gospodarstva i života općenito’

Znanstvenik i član Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. Gordan Lauc rekao je za Lider da je optimističan u pogledu pandemije koronavirusa jer vjeruje da će se do proljeća virus toliko proširiti da će cijela priča biti gotova. Međutim, upozorio je da je zato pitanje koliko će ljudi umrijeti tijekom zime.

“Treba napomenuti da ne znamo koliko je ljudi u Hrvatskoj trenutno zaraženo. Nije nemoguće da je to jedan ili više posto populacije, što znači da će dio ljudi koji ionako umiru biti zaraženo koronom. U Hrvatskoj dnevno umire oko 150 ljudi, što statistički gledano, znači da uz zaraženost od jedan posto, jedan do dva čovjeka dnevno umru zaraženi virusom, ali bi ionako umrli. Ovi sadašnji brojevi su zapravo očekivani”, smatra Lauc.

Podsjetio je da je Italija u ožujku od nekoliko mrtvih došla do preko 500 mrtvih dnevno u roku od nekoliko tjedana. “Tada nitko nije znao hoće li tih 500 za tjedan dana biti tisuću ili 20 tisuća i tada je nastupila globalna panična reakcija koju se može razumjeti. Veći dio svijeta je odustao od drastičnih mjera i odlučio živjeti s virusom koji nije toliko strašan da zahtjeva zaustavljanje gospodarstva i života općenito. Ako se ponove brojke iz zime, to je onda problem i pitanje je treba li pričekati cjepivo, premda ono možda i ne dođe”, kaže.

Lauc je mišljenja je da trenutno ne treba razmišljati o oštrijim epidemiološkim mjerama. “U ovom trenutku apsolutno ne treba ništa pooštravati dok nam se značajno ne poveća broj zaraženih. Ako kod nas počne umirati 30 ili 50 ljudi dnevno, trebat će dobro razmisliti što napraviti. Neke od mjera iz ožujka su bile definitivno pogrešne, poput onih propusnica koje su jako komplicirale život građanima. Zabrane rada su isto uvijek vrlo osjetljive i ako će država to opet raditi morat će nekako kompenzirati gubitke zatvorenima.

Mi još uvijek ne znamo kako učinkovito zaustaviti širenje ovog virusa jer, kako sam rekao, Čile i uz vrlo restriktivan lockdown ima tisuće zaraženih tjednima. Trebat će nešto poduzeti ako se broj mrtvih osjetno poveća, ali ja se nadam da do toga neće doći zato što mislim da nas se dosta već zarazilo i da smo možda time odradili val koji bi nas udario ujesen. Danas zaista ima puno korone okolo i gotovo svi znaju nekoga tko je zaražen. Jesam protiv lockdowna, ali treba paziti, primjerice nošenjem maski čiji sam ja veliki pobornik. Zaista nije toliki problem staviti masku”, smatra Lauc.

Komentirao je i rad Nacionalnog stožera civilne zaštite rekavši da Stožer ima iznimno nezahvalnu ulogu zato što mora na temelju velikog broja nepouzdanih podataka donositi nekakve odluke i mjere te ispunjavati nerealna očekivanja.

“Kad vidimo kako neke druge stvari funkcioniraju u ovoj državi, Stožer funkcionira fantastično. Sigurno je bilo pogrešaka i nesnalaženja, sigurno se neke stvari moglo napraviti bolje, ali u kontekstu naše države mislim da je Stožer napravio solidan posao i da im se ne može puno prigovoriti. Na kraju krajeva, u prvom smo valu prošli bez većih problema, iako nam je susjed Italija, a imali smo i sezonu kakvu nitko nije očekivao, osim možda mene koji sam to najavio još u travnju, i sad trebamo vidjeti kako će ova sljedeća faza proći”, rekao je Lauc za Lider.

Upitan je li možda logičnije imati vladu koja izravno donosi pravila na temelju savjeta Znanstvenog savjeta koji uostalom postoji, Lauc je odgovorio kako je Stožer definiran zakonom i na njegovom čelu je ministar unutarnjih poslova, tako da je Stožer tijelo vlade. “On je vrlo jasno definiran kao političko tijelo. Mislim da pojam politike ne mora nužno biti negativan, iako kod nas jest, ako se politika odgovorno ponaša i brine da država funkcionira.”

“Mislim da je Stožer nešto što je definirano zakonom u situacijama epidemija. Sigurno da se to moglo i bez Stožera s drugačijim zakonom, pa bi imali vladu i neko operativno tijelo. Sjetimo se da su nam u ožujku članovi Stožera bili heroji koji su spasili državu od epidemije. Nije bilo puno mrtvih i svi su se počeli pitati zašto, tako da bi stožeru situacija valjda bila zahvalnija da smo došli na pet tisuća mrtvih. Toliko smo dobro zaustavili epidemiju da su se ljudi pitali postoji li uopće epidemija, ali situacija u Italiji i New Yorku je zaista bila strašna. Pretpostavljam da je razlog zima i oni su tada vjerojatno imali zaraženih 20, 30 posto populacije i počeli su se odjednom pojavljivati teško bolesni ljudi u velikim brojevima”, objasnio je Lauc.

Lauc upozorava da je lako sada gledati unazad i reći da se nešto moglo bolje. “Strašnije je u svemu tome što nitko u Europi nije priskočio Italiji u pomoć jer su se svi bojali da će njima nedostajati liječnika, lijekova i aparata. I sad to rade, države se zatvaraju i prebacuju odgovornost na druge. Nama su bili krivi Srbija i BiH, Austrijancima i Nijemcima mi, a svi smo u početku bježali od Kineza”, dodaje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu