Ako uđete u prostoriju u kojoj vam se zrak čini ustajalim, znači da nešto nije u redu s ventilacijom. Možda u prostoriju ne ulazi dovoljno svježeg zraka, što povećava izglede da se zarazite virusom

Već mjesecima slušamo savjete o tomu da moramo često prati ruke i održavati fizički razmak da bismo se zaštitili od zaraze koronavirusom, no znanstvenici i inženjeri upozoravaju da je u ovoj situaciji iznimno važna i dobra ventilacija te da bismo trebali razmisliti o zraku koji udišemo, osobito u trenutku kada su se djeca vratila u škole, a sve više odraslih se vraća u svoje urede, piše BBC.

Ako uđete u prostoriju u kojoj vam se zrak čini ustajalim, znači da nešto nije u redu s ventilacijom. Možda u prostoriju ne ulazi dovoljno svježeg zraka, što povećava izglede da se zarazite virusom, ističe se u preporukama.

Nedavna su istraživanja pokazala da u zatvorenim prostorima može doći do ‘prijenosa zaraze putem zraka’, preko aerosola, sitnih čestica koje sadrže virus i lebde zrakom. U skladu s pravilima koja se odnose na urede, a uvedena su u Velikoj Britaniji prije pandemije, svaka bi osoba svake sekunde trebala dobivati deset litara svježeg zraka, što je u aktualnim okolnostima važnije nego ikada prije.

Dakle, čini li vam se da je u nekoj prostoriji zagušljivo, samo se okrenite i izađite, savjetuje dr. Hywel Davies, tehnički direktor Ovlaštene Udruge inženjera koji brinu o prostorijama u zgradama. Ističe da je protok svježeg zraka od ključnog značaja u aktualnim okolnostima.

– Ako se u zgradi nalazi zaražena osoba, a vi u prostoriju puštate puno svježeg zraka izvana, na taj način ćete razblažiti bilo koje zarazne čestice te tako smanjujete rizik da će se zaraziti i ostali u prostoriji – objasnio je.

S time se slaže i mr. sig. Zlatko Perić, stručnjak za zaštitu na radu i viši predavač na Stručnom studiju sigurnosti na radu Veleučilišta u Rijeci, te dodaje da – koliko god pomalo naivno zvučalo – treba izbjegavati prostore u kojima zrak djeluje ustajalo, odnosno imamo osjećaj da nisu dobro prozračeni. To nam je prvi znak da prostorija nije dobro provjetrena.

– Nisam zdravstvene struke, pa ne mogu s preciznošću znati kako se korona virus ponaša u zraku, no možemo se prisjetiti činjenice da se slične upute o provjetravanju zatvorenih prostora uvijek daju u vrijeme sezone ‘obične’ gripe, koja se zapravo širi na sličan način. Pretpostavka je da veća količina vanjskog zraka pridonosi tome da se čestice sline koje su nositelji virusa raspršuju te da se tako koncentracija virusa razrjeđuje – kaže.

– Dakle, gdje god je to moguće, preporučljivo je da se osigura dotok vanjskog zraka kroz otvorene prozore, makar i povremeno, dok tamo gdje prozora nema treba koristiti klimatizaciju – kaže. No, dodaje kako ni svi klimatizacijski uređaji nisu isti, jer ne osiguravaju svi dotok vanjskog zraka.

– Sa stajališta sprečavanja širenja ovakve vrste zaraze uvijek su bolji sustavi koji osiguravaju dotok vanjskog zraka, no postoje i klimatizacijski sustavi kod kojih uređaj samo pročišćava postojeći zrak u prostoru. U tom slučaju radi veće sigurnosti preporučuje se savjetovanje sa stručnjakom zaštite na radu, koji može savjetovati postavljanje ionizatora i ovlaživača zraka u prostor, da bi se popravila njegova kvaliteta – pojašnjava sugovornik. Ionizatori se inače koriste za suzbijanje neugodnih mirisa, virusa i bakterija, pa u slučaju da prostor nije moguće fizički provjetriti, mogu povećati zaštitu, dodaje.

Od ureda do trgovina, za vrijeme vrućih dana klima uređaji olakšavaju posao, no svakako treba provjeriti kakva je vrsta unutarnje jedinice, savjetuju stručnjaci.

Najjednostavnija je uska bijela kutija postavljena na zidove ili stropove, poznata kao split klima uređaj, koji usisava zrak iz prostorije, rashlađuje ga, a potom ga ‘vraća’ natrag u prostoriju. Drugim riječima, takav uređaj recirkulira zrak, što ne predstavlja problem tijekom kratkog boravka u prostoriji, no mogao bi predstavljati opasnost ako u njoj boravite više sati.

Na temelju studije provedene u jednome restoranu u Kini ustanovljeno je da je ovakav tip klima uređaja bio odgovoran za širenje virusa.

Jedna je osoba bila “asimptomatska”, odnosno bila je zaražena, no to nije znala jer se kod nje još nisu razvili nikakvi simptomi.

Kineski znanstvenici pretpostavljaju da je osoba otpuštala virus dok je disala i govorila, a on se širio prostorijom komešanjem zračnih struja od jedinice klima uređaja na zidu. Posljedica – zaraženo je još devet osoba.

Dr. Davies ponovno ističe značaj dotoka svježeg zraka u prostoriju.

– Da je postojao dobar dotok zraka izvana, vjerojatno bi se zarazilo manje ljudi, a možda ne bi uopće bilo zaraženih – kaže.

Kako doći do svježeg zraka u modernim zgradama u kojima se prozori ne mogu otvoriti?

U ovom slučaju ovisite o ventilacijskom sustavu koji iz prostorije ‘izvlači’ ustajali zrak i cijevima ga prenosi u jedinicu za obradu zraka, koja se često nalazi na krovu zgrade. Ondje se svježi zrak može ‘povući’ izvana i pomiješati sa starim unutarnjim zrakom prije nego što se pošalje natrag u prostorije u zgradi.

Imajući na umu rizik od zaraze koronavirusom, profesionalni je savjet pojačati dotok svježeg zraka.

– Ako izvana stiže 100 posto svježeg zraka ili gotovo 100 posto, to je dobro. Što je više svježeg zraka, manja je opasnost da će virus recirkulirati u zatvorenoj prostoriji u zgradi – kaže profesorica Cath Noakes sa sveučilišta u Leedsu, voditeljica ekološkog panela vladinih savjetnika SAGE. O preciznoj mješavini zraka odlučuju upravitelji zgrade, koji mogu raditi za njezine vlasnike ili za stanare.

Manjkavost unosa 100 posto svježeg zraka je velik trošak, jer se zrak koji ulazi u zgradu zimi mora zagrijavati, a ljeti rashlađivati, što zahtijeva priličnu potrošnju energije.

Moderni ventilacijski sustavi imaju filtere, no ni oni nisu ‘bezgrešni’. U Sjedinjenim Državama su znanstvenici koji su istraživali cirkulaciju zraka u Oregonskoj sveučilišnoj bolnici ustanovili da se u filterima zadržao koronavirus, no da se jedan dio virusa nekako uspio probiti u bolničke prostorije.

Profesor Kevin van den Wymelenberg, koji je vodio projekt, smatra da se uzimanjem uzorka iz filtera može otkriti ima li u zgradi zaraženih osoba. Primjerice, u Južnoj Koreji je u call centru na 11. katu poslovne zgrade boravila jedna osoba, za koju se kasnije pokazalo da je zarazila više od 90 drugih radnika. Da su filteri češće provjeravani, prisutnost virusa možda bi se brže otkrila.

Profesor Van den Wymelenberg kaže da uzorci iz filtera mogu ukazati na to kako se ponašati za vrijeme borbe protiv pandemije.

Bilo koji stručnjak koji se bavi ovim problemom kazat će vam da je dotok svježeg zraka ključan, no jedan od specijalista za usmjeravanje kretanja zračnih struja tvrdi da i nije baš sve tako jednostavno.

Nick Wirth je nekoć dizajnirao trkaće automobile za Formulu 1, a sada savjetuje supermarkete i tvrtke za proizvodnju hrane na koji način upravljati protokom zraka u tako velikim prostorima, a da se pritom vodi računa o zdravlju i sigurnosti zaposlenih i klijenata.

On vodi računa o tomu može li netko tko sjedi blizu otvorenog prozora i pokaže se da je zarazan, prenijeti virus ostalima koji se nalaze na njegovoj putanji strujanja zraka.

– Otvorite li prozor, kamo ide strujanje zraka? Ne želimo da se ljudi nađu na izravnoj putanji tog protoka zraka. Općenito gledajući, više svježeg zraka u prostoriji puno je bolja varijanta, no zračna struja kreće se horizontalno i puna je virusa, zbog čega bi moglo doći do neželjenih posljedica – pojasnio je Wirth.

Problem je izložio profesorici Cat Nouchs, koja tvrdi da prednost obilja svježeg zraka koji razblažuje djelovanje virusa nadjačava sve ostale rizike.

Kod otvorenog prozora moglo bi se dogoditi da se virusom zarazi više ljudi, no u puno manjoj, odnosno manje opasnoj količini, smatra Nouchs. Nije neobično da se u ovome slučaju među stručnjacima lome koplja jer je još puno nepoznanica kada je u pitanju širenje koronavirusa.

U svakom slučaju zrak koji udišemo bez sumnje će biti sastavni dio svake inicijative čija je svrha učiniti sigurnima zgrade i radne prostore.