Connect with us

Vijesti

Beroš: “Novog lockdowna ne smije biti jer ga ekonomija ne bi preživjela”

Objavljeno

-

Ministar zdravstva Vili Beroš govorio je o novom širenju zaraze koronavirusom i o parlamentarnim izborima i pobjedi HDZ-a. Rekao je da smo se, unatoč paralizi života u jednom periodu, uspješno nosili s epidemijom koronavirusa, a to se nastavlja i dalje.

“Epidemija koronavirusa u jednom trenutku gotovo je paralizirala život u našoj zemlji, kao što je učinila i trećini svijeta ove zime i proljeća. Uspješno smo se s njom nosili do sada, ali i dalje nastavljamo bitku protiv širenja zaraze. Korona je promijenila dosadašnji način života i ponašanja u javnom prostoru, ali i natjerala sve nas da se prilagođavamo novonastalim uvjetima. HDZ bi, kao i sve stranke, pa i svi građani, potpuno drugačije živio i radio bez korone. Sada kada je tu, moramo se znati nositi s njom. Teže ili lakše, to je teško reći”, rekao je ministar Beroš u intervjuu za Novi list.

Beroš ističe da su u borbi protiv virusa glavni zdravstveni djelatnici i stručnjaci, a ne političari. Ipak, dodaje da je vlada znala kako se nositi s kriznom situacijom, a Stožer je vodio svakodnevne aktivnosti. Na pitanje je li HDZ zbog izbora ugrozio živote građana, Beroš kaže:

“Oporba je već prije godinu dana zazivala izbore, jedva čekala da se održe. Kada su raspisani, e onda opet nije bilo dobro. Epidemiolozi su ocijenili da je ovo ljetno razdoblje najpovoljnije sa zdravstvenog gledišta kao vrijeme u kojem bi se mogli organizirati izbori s najmanje rizika. Za raspuštanje sabora i održavanje izbora glasala je i oporba. Vidimo da predizborne aktivnosti i sami izbori nisu bitnije utjecali na epidemiološku situaciju u zemlji.”

Kada je riječ o budućnosti epidemije, Beroš se nada da će jesen biti epidemiološki bolja od proljeća, no to nitko ne može reći sa sigurnošću. Sve ovisi o ponašanju svih ljudi, kaže Beroš i ističe da neće biti novog zatvaranja.

“Pridržavanjem mjera samozaštite, izbjegavanjem izravnih fizičkih kontakata s nepoznatima, održavanje distance, higijenskih mjera osoba i prostora, nošenjem zaštitnih maski u javnom prometu… može se umanjiti opasnosti od prijenosa zaraze. Novog lockdowna ne bi smjelo niti trebalo biti, jer to ekonomija nijedne zemlje ne može preživjeti na duže vrijeme, ali ukoliko se pojave žarišta zaraze, njih bismo mogli uspješno lokalizirati.”

Govorio je i o mogućnosti zabrane okupljanja više od 100 ljudi u zatvorenom prostoru.

“Naši epidemiološki stručnjaci i HZJZ-a svakodnevno prate situaciju i preporučuju mjere kojima je cilj zaštititi zdravlje ljudi, a opet omogućiti, koliko god je to moguće u novonastalim okolnostima, održavati životne i radne aktivnosti stanovništva. Nije to lako izbalansirati. Ali, sve to ne može imati pravog rezultata ako se svatko od nas i svi zajedno ne pridržavamo pravila ponašanja kojima štitimo sebe i druge. Podsjetio bih kako su naši građani u prvim mjesecima epidemije svojim odgovornim ponašanjem doprinijeli sjajnim rezultatima, među najboljima od svih zemalja. Međutim, ohrabreni time, svi smo se malo više opustili nego što je situacija dozvoljavala pa se virus opet počeo širiti i povećao se broj zaraženih i oboljelih. Dakle, vratimo se onakvom ponašanju koje nam jamči koliko-toliko povoljnu situaciju kako bismo mogli živjeti i raditi.”

Zbog epidemije su dodatno povećane i liste čekanja u zdravstvu, a Beroš kaže da se sada vraćaju tom problemu i na njemu intenzivno rade.

“Sigurno je da ih se može skraćivati. Uključujemo sve raspoložive kapacitete kako bismo pacijentima omogućili da što prije dođu do potrebnih dijagnostičkih pregleda i medicinskih usluga. Uspostavit ćemo i stalni sustav informiranja pacijenata i javnosti o rezultatima koje ćemo postizati”, kaže Beroš.

Dodaje i da je Nacionalna dječja bolnica jedan od prioriteta ove vlade, a vjeruje da će se do kraja godine moći reći kada počinje realizacija tog projekta, uključujući i revitalizaciju Imunološkog zavoda.

“Ne govorim o željama, već o stvarnim i izglednim financijskim izvorima koji nisu oslonjeni na državni proračun”, kaže Beroš.

O stranačkim funkcijama ne razmišlja jer je potpuno angažiran u zdravstvu. Na pitanje bi li jednog dana preuzeo resor koji ne bi imao veze sa zdravstvom ili se kandidirao za gradonačelnika Zagreba, Beroš kaže:

“U aktivnu politiku sam ušao kao pomoćnik ministra zdravstva, a potom početkom godine preuzeo sam i dužnost ministra zdravstva. O promjeni smjera ili djelovanja odluku donosi predsjednik stranke Andrej Plenković. U politici, kao i u životu, valja ići korak po korak. Prošle nedjelje smo završili parlamentarne izbore, predstoji konstituiranje sabora, a potom i nove vlade. Kada dođe vrijeme lokalnih izbora, onda ćemo o tome razgovarati. O mogućnostima kandidiranja će odluku donijeti predsjednik stranke i stranačka tijela, ali sam siguran nakon izbornog uspjeha da će i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba biti pobjednik”, rekao je Beroš za Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu