Connect with us

Vijesti

O koronavirusu, kućnim ljubimcima i komarcima – što znamo dosad

Objavljeno

-

Od ožujka traje veliko, značajno i opsežno istraživanje na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Od početka pandemije započeto je s uvođenjem metoda dijagnostike Covida i istovremeno s prikupljanjem uzoraka od kućnih ljubimaca, životinja koji su u bliskom kontaktu s ljudima.

– U početku, s obzirom na mnoge nepoznanice, nismo smo odmah počeli s istraživanjem životinja, nego je ideja bila da osposobimo laboratorij da budemo na raspolaganju za dijagnostiku bolesti kod ljudi, pojasnio je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska prof.dr.sc. Ljubo Barbić, voditelj virološkog laboratorija Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Više od 800 životinja čine uzorak na kojemu je rađeno istraživanje. Ta je brojka sada već dovoljno reprezentativna da bi se moglo ići s preliminarnim rezultatima, kaže Barbić.

– Ono što je najvažnije, čak i kod onih s kliničkom slikom, pa i iz pojedinih kućanstava gdje su bili oboljeli od Covida, nije dokazano prisustvo virusa, međutim serološkim pretraživanjem nekoliko kućnih ljubimaca je bilo pozitivno. Znači da su bila dokazana protutijela kao kontakt s virusom, ali u značajno manjoj količini nego u oboljelih ljudi, što u prilog ide osnovnoj tezi, a to je da kućni ljubimci zasigurno nisu značajni u širenju ove epidemije po svim dosadašnjim spoznajama, poručuje Barbić.

Na pitanje mogu li kućni ljubimci uginuti od koronavirusa, kaže:

– U Hrvatskoj nismo potvrdili niti kliničko oboljenje od virusa, a uginuća su u svjetskim medijima potvrđivana u nekoliko slučajeva na farmama nerčeva u Nizozemskoj. S obzirom na to da je u Hrvatskoj zabranjeno držanje krznaša u intenzivnom uzgoju, mi takav problem srećom nemamo, rekao je dodavši da mačke i psi nisu u riziku ni oboljenja ni uginuća, niti su značajan čimbenik u prijenosu uzročnika.

Komentirao je i mogu li komarci prenijeti koronavirus.

– Kratko rečeno, ne. Koronavirus kao takav ne pripada skupini virusa koje bi prenosili komarci. Po pitanju Covida od njih ne moramo strahovati, rekao je.

Veterinarski fakultetu Zagrebu od samog je početka pandemije na raspolaganju i za dijagnostiku kod ljudi.

– Dijagnostičke metode su gotovo iste. S obzirom na dosadašnju suradnju s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo na drugim bolestima, primjerice zapadnog Nila, mi smo od početka surađivali i zajednički razvijali metode, rekao je.

Serološko istraživanje na životinjama dio je većeg projekta, gdje je bilo planirano pretražiti 10-ak tisuća ljudi i njihove kućne ljubimce i životinje koje drže.

– Uz to, nadali smo se da će biti financirano kroz namjenske projekte, za istraživanje Covida u Hrvatskoj, ali nažalost bez obzira na veliki broj institucija i vanjskih konzultanata, projekt je na tom natječaju ocijenjen kao preambiciozan, tako da ćemo sredstva izgleda morati tražiti u Europi na međunarodnim natječajima. Bez obzira na to, sigurno ćemo nastaviti raditi ovo što radimo, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”

Objavljeno

-

By

Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.

Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”

Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.

Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.

“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.

Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.

Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.

Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.

Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.

“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.

Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.

“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.

Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.

 
Nastavi čitati

Svijet

Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle

Objavljeno

-

NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.

Napad na Izrael i kamate

Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.

Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.

Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.

To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.

Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.

Oštar pad dionica Applea i Tesle

S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.

Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.

A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.

 
Nastavi čitati

Svijet

Rusi napali Harkiv

Objavljeno

-

Ruske snage ubile su dvije osobe i ranile još četiri kad su pogodile obrazovnu ustanovu u regiji Harkivu, rekao je njezin guverner. Ruska vojska ispalila je navođenu zračnu bombu na selo Lukiantsi blizu ruske granice, rekao je guverner regije Oleh Sinjehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Sinjehubov je dodao da su četiri osobe u napadu zadobile ozljede od eksplozija i rane od gelera te da su prevezene u bolnicu.

Kako je Rusija intenzivirala svoje napade u proljeće, regija Harkiv sve je više na udaru. Nedostaci protuzračne obrane Ukrajine i blizina istočne regije ruskoj granici učinili su je posebno ranjivom na udare na energetsku infrastrukturu, što je uzrokovalo velike redukcije struje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu