Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u Hrvatskoj u 2019. godini iznosila je 39,8 milijardi kuna, što predstavlja 10 posto bruto domaćeg proizvoda, a ta je vrijednost 23,7 posto veća u odnosu na 2018. godinu, istaknuto je u petak na stručnom skupu “Tržište nekretnina Republike Hrvatske”.

Skup su organizirali Ekonomski institut Zagreb i Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a na njemu je predstavljena publikacija “Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2019. godini”, u kojoj su analizirani glavni trendovi na tržištima stanova i apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih prostora, poljoprivrednog, građevinskog i šumskog zemljišta.

Analiza pokazuje da su lani na tržištu nekretnina ostvarene 111.673 transakcije, što je 6,5-postotni rast na godišnjoj razini. Pritom se najveći broj transakcija odnosi na poljoprivredno zemljište, 34,3 posto, s 23,7 posto ili gotovo 25 tisuća slijede stanovi odnosno apartmani. Građevinskih zemljišta je prodano 17,1 tisuću, a obiteljskih kuća 14 tisuća, što je 12,5 posto od ukupnog broja transakcija.

Kada je pak riječ o vrijednosti ugovorenih transakcija, najveći udio, 41,9 posto, odnosi se na stanove i apartmane.

Najveći rast vrijednosti prodanih nekretnina u 2019. zabilježen je kod poslovnih prostora, za 64 posto, slijede građevinska zemljišta s 38 posto, parkirna i garažna mjesta s 37 posto, obiteljske kuće za 32 posto i stanovi s 26 posto.

Prema broju kupoprodajnih transakcija izdvaja se Grad Zagreb, s njih više od 13,5 tisuća, a slijede Split s dvije tisuće, Zadar 1480, Rijeka s 1304 i Osijek, s 1775 transakcija.

U tim gradovima učestalije su transakcije stanova i apartmana, kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije su u priobalnom dijelu izvan većih naselja, dok transakcije poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ruralnim i nerazvijenijim dijelovima Hrvatske, poput Slavonije.

Voditeljica projekta izrade publikacije Ivana Rašić iz Ekonomskog instituta Zagreb ističe kako analiza pokazuje da je rast cijena nekretnina vezan uz intenzitet turističke aktivnosti, pa su ondje gdje ima više noćenja turista i cijene nekretnina, poglavito stanova, obiteljskih kuća i zemljišta, više.

U Dubrovniku je tako ostvarena najviša medijalna cijena stana odnosno apartmana po metru kvadratnom, oko 18 tisuća kuna.

Medijalna cijena između 10 i 15 tisuća kuna zabilježena je u 38 priobalnih i otočnih jedinica, u Zagrebu ona iznosi 9641 kunu, dok su medijalne cijene u stanova i apartmana do pet tisuća kuna evidentirane u 45 jedinica lokalne samouprave, mahom u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.

Najniža cijena stanova je zabilježena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 3577 kuna, a kako ističe Rašić, razlika u kupoprodajnoj cijeni kvadrata stana između Vukovarsko-srijemske i Dubrovačko-neretvanske iznosi 10.013 kuna, što znači da se za cijenu jednog kvadrata u najjužnijoj hrvatskoj županiji može kupiti 3,8 kvadrata u najistočnijoj.

Kada je riječ o obiteljskim kućama, one znatno više cijene prilikom prodaje postižu u gradovima i općinama jadranske Hrvatske, a s najvišim medijalnim cijenama, iznad 10 tisuća kuna, izdvajaju se Ston, s 15,5 tisuća kuna, Seget (12.090 kn) i Primošten (10.915 kn).

Medijalne cijene obiteljskih kuća od tisuću kuna i manje po kvadratnom metru ostvarene su u 225 jedinica lokalne samouprave, većinom u ruralnim kontinentalnim predjelima.

Poljoprivredno zemljište najskuplje je bilo u jadranskim jedinicama lokalne samouprave, a u 11 jedinica nadmašivalo je 100 kuna po metru kvadratnom.

S druge strane, u 443 jedinice medijalne cijene poljoprivrednih zemljišta iznosile su 50 kuna i manje. Na kontinentu najviša medijalna cijena, od 4,2 kune po metru kvadratno, ostvarena je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok se u ostalim županijama kretala od jedne kune u Sisačko-moslavačkoj, do 3,3 kune u Krapinsko-zagorskoj županiji.

U Zagrebu pak medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta iznosila je 21,7 kuna.

Očekivano, najskuplja građevinska zemljišta su na srednjem i južnom Jadranu, a 61 tamošnja lokalna jedinica bilježi medijalnu cijenu višu od 500 kuna po metru kvadratnom, dok ih je u 11 bila veća i od tisuću kuna.

Medijalne cijene građevinskog zemljišta ispod 10 kuna po kvadratu bilježe se u 13 jedinica, poput Slatine, Orahovice, Lekenika, Pakraca i Novske.

U analizi je izračunat i indeks priuštivosti stana u 2018. godini, koji očekivano pokazuje da su stambene nekretnine najmanje priuštive u priobalju, pa je tako u Hvaru, Dubrovniku i Slivnu potrebno izdvojiti više od 36 posto godišnjeg dohotka za jedan kvadrat stana ili apartmana.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek kaže da s pokazateljima o tržištu nekretnina u ovoj godini još ne raspolažu, no kako je za očekivati i da će koronakriza i recesija, u koju smo tek praktički ušli, usporiti trendove na tržištu nekretnina.

No koliko će se to brzo i intenzivno odraziti na cijene nekretnina, ostaje prilično neizvjesno, napominje Vizek, jer tržištu nekretnina treba značajno više vremena da se ono cjenovno prilagodi novonastaloj situaciji, u ovom slučaju recesiji.

“Prema tome, može se vrlo lako dogoditi da u 2020. još uvijek vidimo stagnaciju cijena, a da će početi padati tek u sljedećim godinama, pogotovo ako kriza i recesija potraju”, rekla je Vizek.

Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir kaže kako se primjećuje da cijene na tržištu nekretnina trenutno ne padaju, no smanjuje se promet. Ovisno i o turističkoj sezoni, Uhlir kaže da se može očekivati da će cijene na jesen početi padati.

Ističe da je potres u Zagrebu napravio dosta veliki pomak, koji se na tržištu još ne osjeća, ali će s vremenom doći do izražaja te će doći do korekcije cijena, no napominje i da ta korekcija ne mora biti bezuvjetno prema dolje, pri čemu navodi primjer novogradnje u centru grada kojoj je cijena porasla.