Svijet
11 stvari koje zbilja morate znati o klimatskim promjenama
Ovih dana nemoguće je otići na društvene mreže a da vas ne zaskoči najmanje jedna vijest o 16-godišnjoj Šveđanki Greti Thunberg, aktivistici koja putuje svijetom i sa svjetskim se moćnicima nateže oko njihove mlitave politike vezane za klimatske promjene.
I dok će neki reći da je pomalo bizarno da savjete za ovako velike probleme dobivamo od autistične tinejdžerice, drugi će reći da je upravo ova 16-godišnjakinja savršeno artikulirala inerciju starijih generacija koje su se jednostavno pomirile s činjenicom da ništa ne mogu učiniti za svijet koji u katastrofalnom stanju ostavljaju Greti i pripadnicima njezine generacije.
“Ovo neodgovorno ponašanje koje vlada, bez sumnje će biti upamćeno u povijesti kao jedna od najvećih grešaka ljudskog roda”, rekla je Thunberg u Britanskom parlamentu, dok je političarima u Ujedinjenim narodima u prosincu poručila: “Samo pričate o tome kako nastaviti s istim lošim idejama koje su nas dovele do ovog, čak i u situaciji kada je jedina razumna stvar povući ručnu kočnicu. Niste dovoljno zreli da budete iskreni. Čak ste i taj teret ostavili nama, djeci.”
Naše mišljenje o aktivistici na kraju dana je potpuno nebitno. Ono što je u kratkom vremenu postigla u najmanju je ruku impresivno. Pokrenula je štrajkove diljem svijeta, europske vođe pozivaju na agresivno ograničenje emisija ugljikovih plinova potaknute njezinim aktivizmom, a milijuni mladih u 150 zemalja diljem svijeta izaći će na ulice 27. rujna.
Naravno, Thunberg nije jedina, ali postala je zaštitno lice ove borbe. Saveznika je mnogo, druga strana vjerojatno nikada neće promijeniti svoj stav (možda zbog neznanja, a možda zbog interesa), ali puno je onih koji nisu sigurni koje je njihovo stajalište i upravo su oni ti kojima se isplati obratiti. James Baldwin je napisao: “Svaka stvar s kojom se suočimo ne može biti promijenjena, ali nijedna se stvar ne može promijeniti dok se s njom ne suočimo.”
Vox je sastavio listu pitanja koja se često postavljaju u vezi s klimatskim promjenama i na koja mnogi žele odgovore, a prečesto ih ne dobivaju.
1. Treba li hitno raspravljati o potencijalnom izumiranju ljudske vrste?
Istina je da nitko ne zna kako će sve ovo završiti, ali previše je dokaza koji potvrđuju da je trenutna klima opasno nestabilna, a ekstremni vremenski uvjeti postajat će sve opasniji i smrtonosniji za ljudsku vrstu.
“Naša je kuća u plamenu. Ne želim vašu nadu. Želim da paničarite. Želim da osjetite strah koji svakodnevno osjećam”, rekla je Thunberg.
Kao što autor knjige “The Uninhabitable Earth” David Wallace-Wells piše, trenutna emisija stakleničkih plinova izazvala je rast temperature od 1,1 Celzijev stupanj, a to se dogodilo tijekom samo jedne generacije. Svaki naš potez mogao bi dovesti do eskalacije patnje milijardi ljudi koji još nisu ni rođeni, a čak će i današnja djeca odrastati u klimi koju smo mi stvorili dobrim ili lošim odlukama.
2. Nije li već prekasno da spriječimo katastrofu?
Biosferu smo već nepovratno promijenili. Ipak, svaki dodatni porast temperature je bitan, što znači da je budućim generacijama bitno i sve što činimo vezano za emisiju stakleničkih plinova koja na porast te temperature utječe.
3. Je li cijela ova priča previše depresivna?
Sve je ovo, dakako, zastrašujuće, ali može vas i inspirirati. Svi mi imamo priliku i odgovornost da odigramo ulogu u spašavanju civilizacije. Ovo je najveća opasnost s kojom smo se ikad suočili.
Američka političarka Alexandria Ocasio-Cortez usporedila je ovo s mobilizacijom za Drugi svjetski rat i svi se mogu uključiti u borbu, i na domaćem. i na stranom frontu. A frontovi su doslovno bilo gdje. S druge strane, ne sudjelovati je dopustiti da se uništenje planeta neometano nastavi i ubrza.
4. Je li uopće moguće prestati koristiti fosilna goriva? Emisije će se nastaviti, a naftne kompanije su previše moćne
I dok je ovo narativ koji prevladava u Americi, ostale svjetske države postaju svjesne da je to itekako moguće. Njemačka je nedavno imala tjedan u kojem je 65% struje dolazilo iz obnovljivih izvora. Kostarika je na isti način dogurala do 300 dana. Više od 50 posto energije u Velikoj Britaniji dolazi iz čistih izvora.
I naravno da naftne kompanije imaju golem utjecaj, ali interesi velikih kompanija i prije su bili nadjačani. Povjesničarka Jill Lepore istaknula je da je sredinom 19. stoljeća jedan posto Amerikanaca držao robove, a njihov Građanski rat doveo je do toga da moralna većina pobijedi naoko nadmoćnu manjinu. “Moralna revolucija” je ono što je potrebno da nadjača “moralno sljepilo”, i to je ono što je potrebno i u ovom trenutku, piše Vox.
Plutokrati koji zarađuju na zagrijavanju biosfere ne smiju ugrožavati prave interese i uništiti budućnost naših potomaka. Ukratko, ono što je potrebno jest natjerati sve velike kompanije da se prilagode novoj moralnoj i materijalnoj stvarnosti.
5. Ja sam samo jedna osoba, ima li moj izbor bilo kakav značaj u svijetu sa sedam milijardi ljudi?
Ovo je prilično defetistički stav i mnogi mu se priklanjaju u nedostatku boljih odgovora. Dovoljno je situaciju usporediti s hrpom pijeska na vagi. Svako zrno može prevagnuti i bitno je. Vaš maleni doprinos, bio to izbor prijevoznog sredstva, isključivanje klime ili konzumacija manje mesa, uistinu čini razliku.
U suprotnom, svaki put kada izaberemo veću, a ne manju emisiju, ostavljamo trag i utječemo na to hoće li budućnost biti “samo malo mračna ili apokaliptična”, kao što je to napisao Wallace-Wells.
6. Zašto bih si uskraćivao meso i let avionom? U ljudskoj je prirodi tražiti kratkotrajni užitak
Ova je filozofija sveprisutna i lako ju je pobiti. Vaši su si roditelji uskraćivali kratkotrajne užitke kako bi vama osigurali bolju budućnost. Mogli su novac potrošiti na putovanje, ali uštedjeli su kako bi vama omogućili bolji život, bolje školovanje.
Mnoge kulture živjele su pazeći na budućnost i držale su do očuvanja prirode. Apstrakcije kao što su “rast” i “globalna ekonomija” odvlače pažnju od činjenice da činimo kolektivni suicid i ekocid.
7. Nije li to uglavnom problem bogatih i moćnih? Ja nisam ni jedno, ni drugo
Da, bogati su ti koji disproporcionalno čine veću štetu i oni su ti koji će se morati više prilagođavati (ne kupiti još jednu jahtu ili privatni avion).
No nismo ni mi drukčiji. Povijesno gledano, mi smo “bogati” jer standard života drastično se popravio i živimo bolje od 99 posto ljudi koji su ikad živjeli.
Manje konzumirati ne znači živjeti loše. Upravo suprotno, živjeti umjereno ujedno znači i brinuti se o budućnosti naše djece. Kao što je Genevieve Guether, osnivačica EndClimateSilencea nedavno napisala: “Ljudi koji imaju utjecaj ne mogu se izvlačiti na priču ‘ja sam samo jedan čovjek’. Oni su ti koji svojim ponašanjem mijenjaju politiku: novinari, slavni, profesori, političari, ulagači, influenceri i slični, svi oni imaju jedinstvenu obavezu.”
8. Postoji li nešto jednostavno što mogu učiniti?
Smanjiti osobni i politički ugljikov budžet ne može biti svedeno na jednu stvar i to nikad neće biti jednostavno.
Umjesto toga, gledajte na svoje odluke kao na doživotnu praksu koju primjenjujete na svim poljima. Bilo to smanjivanje vlastitog ugljikovog otiska, glasanja za one koji se brinu o klimatskim promjenama ili vršenje pritiska na institucije. To ne znači da se svega morate dohvatiti odjednom, ali morat ćete negdje početi.
9. Hoće li ova dekarbonizacija previše koštati i tako naštetiti globalnoj ekonomiji?
Kada bismo ovu logiku o prelasku na čiste izvore energije sveli na jednu rečenicu, ona bi glasila: “Ne možemo si priuštiti da ne spalimo svoju kuću.”
Kao što je to američki predsjednik Franklin D. Roosevelt rekao pričajući o Drugom svjetskom ratu: “Bilo bi jeftinije i manje štetno za ekonomiju dopustiti nacistima da pobijede.”
Najdugovječnije kulture su upravo one koje umjesto trenutne koristi biraju ono za što znaju da će im biti potrebno da prežive u budućnosti. Kakvu će vrijednost imati dionice u svijetu koji gori?
Štoviše, 34 posto centralnih bankara (najčešće najveći konzervativci u svijetu financija) upozorilo je upravo na ovaj problem rekavši da financijski sektor mora podržati tranziciju na ekonomiju s manjim ugljikovim otiskom kako bi se izbjegao iznenadni kolaps cijena imovine.
10. Činite li ono što ekonomisti nazivaju greškom “nulte sume”?
Iako neki tvrde drugačije, svi resursi na Zemlji su ograničeni, kao i mogućnost Zemljine biosfere da se prilagodi na naše neograničeno zagađivanje. To na konkretnom primjeru znači da kukuruz koji se koristi u bogatim zemljama kako bi se nahranila stoka, neće biti dostupan gladnim ljudima na drugom kraju svijeta.
Naša pretjerana konzumacija smanjuje buduću dostupnost resursa kao što su voda ili tlo. Kolumnist Guardiana George Monbiot tvrdi da se degradacija tla odvija toliko brzo da za 60 godina nećemo imati što žeti ako nastavimo raditi ovo što radimo.
Tvrdnja da naša konzumacija ne utječe na tuđu konzumaciju jednostavno ne stoji i svi se ne možemo okoristiti u ovoj raspodjeli. Anand Giridharadas, autor knjige “Winners Take All”, tvrdi da ovaj “win-win” rast skriva vrlo mračnu logiku. To u praksi znači da se siromaštvo može smanjiti samo ako bogati istovremeno od toga imaju koristi.
Moramo početi voditi brigu o tome da sve naše odluke nisu u interesu bogatih i moćnih.
11. Zašto da se uopće brinemo? Neki će genijalac danas-sutra sigurno smisliti nešto što će nas spasiti.
Samo zato što je nešto potrebno, ne znači da će to biti izumljeno. Tehnologije koje pridonose prelasku na čistu energiju svakako su nešto što je bitno, ali u isto vrijeme moramo smanjiti i potrošnju.
Čekati da netko izumi neko magično rješenje za postojeće probleme, suludo je i radi se o ruskom ruletu koji igramo sa svojim preživljavanjem.
U Španjolskoj je otkrivena banda krivotvoritelja kovanica eura. Osumnjičeni, redom Kinezi, puštali su kovanice u optjecaj diljem Europe. Evo kako prepoznati krivotvorene kovanice eura.
Novac kojim plaćamo samo je tiskani papir ili reljefni prešani metal. Ako plaćamo elektronski, što je sve češće, novac nije više od elektronskog podatka.
Prava vrijednost novca leži u povjerenju koje mu se ukazuje: svaka bi se osoba trebala moći pouzdati u činjenicu da papir ili metal koji drži u rukama ima točno onu vrijednost koja je na njemu otisnuta ili utisnuta.
Krivotvorenje sredstava plaćanja nanosi sveukupnu ekonomsku štetu koja pogađa sve.
Pogođeni su i oni koji su slučajno platili lažnim novcem ili ga dobiju kao sitniš: jer lažni novac se oduzima i nemate pravo na novčanu naknadu.
Država je vrlo ozbiljna kada je u pitanju krivotvorenje novca: krivotvorenje nije bagatelni prekršaj.
Velik uspjeh policije
Ovog tjedna novinske agencije su prenijele vijest kako je španjolska Policía Nacional razbila bandu krivotvoritelja za koje se tvrdi da su krivotvorene kovanice od dva eura stavljale u optjecaj diljem Europe, piše Deutsche Welle.
Uz pomoć nadnacionalne policijske organizacije EuropoI, uspjelo je razotkriti krivotvoriteljsku radionicu u glavnom gradu pokrajine Castilla-La Mancha Toledu, koja je, prema tvrdnjama policije, “najvažnije otkriće takve vrste u Europi u posljednjih deset godina”.
Banda je na europsko tržište pustila gotovo 500.000 krivotvorenih kovanica “visoke kvalitete”. Uhićeno je deset osoba, za koje se navodi da su svi kineski državljani.
Španjolska policija je priopćila kako ovaj slučaj istražuje već šest godina. Istraga je, kako navodi dpa, “bila iznimno teška i dugotrajna, ne samo zbog tajnosti unutar organizacije i zbog praktički nemogućeg praćenja krivotvorenog novca što je karakteristično za krivotvorene kovanice”.
Iako ekonomska šteta u ovom konkretnom slučaju možda i nije bila velika (pola milijuna krivotvorenih kovanica od dva eura ima samo protuvrijednost od oko milijun eura), uspjeh policije ne treba podcijeniti.
Svatko tko uspješno pušta krivotvorene kovanice u optjecaj kroz duže vremensko razdoblje, neometano, širi svoju djelatnost. Ovdje je prije svega važan psihološki aspekt mogućnosti uvjeravanja građana da je njihov novac siguran i da zadržava svoju vrijednost.
Kovanice su također relativno sigurne
Krivotvorene novčanice relativno je lako uočiti. Sigurnosne mjere koje su središnje banke poduzele su sofisticirane i one su relativno dobro poznate kako korisnicima tako i potencijalnim krivotvoriteljima.
Gotovo svi znaju za njihove “sigurnosne značajke” – sigurnosnu nit, integrirane holograme, pozadine koje se teško kopiraju, kvalitetu papira.
Ili barem misli da zna. Neki će sigurno precijeniti svoje sposobnosti. Stvari su drugačije s kovanicama jer nemaju holograme niti sigurnosne niti.
No postoje i detalji sa “sitnišem” koji krivotvoritelju često ne polazi za rukom i na koje vrijedi obratiti pozornost.
Kako prepoznati krivotvorene kovanice?
U Njemačkoj je Bundesbank odgovorna za njemačke kovanice eura. Na svojoj internetskoj stranici “Vodič za kovanice” pruža informacije o sigurnosti „sitnog novca”.
“Ne morate biti stručnjak za kovanice da biste mogli razlikovati krivotvorine od pravih kovanica”, navodi se.
Savezni bankari daju konkretne informacije o tome kako procijeniti kovanice. Za profesionalce to nije problem, jer postoji jedinstveni test za validatore kovanica u cijeloj Europi.
Naravno, laicima to ne pomaže, bankari preporučuju da se obrati pozornost na “prvi dojam”. Obično se slika novčića jasno ističe od ostatka površine novčića. Sve konture su jasno prepoznatljive.
Budite oprezni ako to nije slučaj: kod krivotvorina, slika novčića često se čini mutnom i mekom. Površina je rupičasta i ima točkice, linije ili udubljenja.
Postoji još jedna okolnost na koju svakako treba obratiti pozornost: zbog sigurnosti, ali i lakšeg prepoznavanja kovanica za slijepe osobe, rub kovanice je karakteristično zarezan.
Za razliku od krivotvorenih kovanica, na kojima je rubni natpis često samo nejasno utisnut i prekriven žljebovima na rubu kovanice, rubni natpis na pravim kovanicama od dva eura je jasno vidljiv.
Udaljenosti između pojedinačnih simbola i riječi se također razlikuju na krivotvorenim kovanicama često se razlikuju od onih na pravim kovanicama.
Trik s magnetom
No izgleda da u sjedištu Središnje banke polaze od toga da svatko sa sobom nosi magnet. Ako ste jedan od onih koji nose magnet u džepu, evo rješenja za provjeru kovanica.
Zbog posebnog sigurnosnog materijala središnji dio kovanica od jednog i dva eura je blago magnetičan, što znači da se kovanice malo privlače magnetom i padaju s magneta kada se lagano protresu.
Ali: “Vanjski prsten pravih kovanica od jednog i dva eura kao i pravih kovanica od 10, 20 i 50 centi nije magnetski”, kažu stručnjaci i dodaju: “Prave kovanice od jednog, dva i pet centi izrađene su od bakrom obloženog čelika i vrlo su magnetične.” No osim magneta, treba staviti i papirić na koji ćete zapisati sve fizikalne parametre. Tada nećete biti prevareni jer “krivotvorene kovanice od jednog i dva eura ili nisu magnetne ili su jako magnetne. Materijal prstena za kovanice često je također magnetičan”, poručuju u objašnjenju na stranici Njemačke središnje banke.
Borba protiv 190 kilograma ambalaže koju svaki građanin EU proizvede godišnje je teška i mukotrpna. Novi propis kojeg je prihvatio EP nešto mijenja, ali ne rješava sve probleme.
Želja Europskog parlamenta jest da te planine smeća kojeg stvaraju Europljani, u Njemačkoj je to čak 225 kilograma godišnje, smanji barem za 15 posto do godine 2040., piše Deutsche Welle.
Najprije su se okomili na sitnice u gastronomiji, ali i te sitnice se nakupe na više tona godišnje: zapravo besmisleno mini-pakiranje šećera, začina, ali i kečapa ili maslaca koje dobivamo u hotelima od 2030. više neće biti dopušteno ako nisu samo od čistog papira. Takvo pakiranje jest možda higijenski, ali ne samo da radi otpad, nego se i razbacuje hrana: mnogima je na primjer jedna pakirana kockica maslaca premalo, dvije previše i ostatak završi u smeću.
I u trgovinama više neće biti dozvoljeno pakiranje u plastiku voća i povrća sa sadržajem koji je manji od 1,5 kilogram. Tu su i tanke najlonske vrećice u koje se stavlja odabrana roba u trgovini, baš kao i folija kojom se omata prtljaga prije puta avionom treba postati prošlost.
Postoje iznimke
Načelno, EP želi korištenje samo obnovljive ambalaže, a eurozastupnica Delara Burkhard (SPD) je uvjerena kako će „novi europski propisi o smanjenju količine ambalaža dovesti da kanta kućnog smeća neće tako brzo biti puna“. No u ovoj teškoj borbi protiv smeća to isto tako znači da kante za mješani otpad možda neće, ali će onda biti pune kante gdje se odvaja otpad za recikliranje.
A tu je i problem čak i u slučaju neosporno ekološki prihvatljivih načina pakiranja: u Francuskoj su se digli na noge proizvođači sireva jer se ne radi samo o tradiciji, nego su uvjereni da će na primjer sir brie pravu svježinu zadržati jedino zamotan u papir – i u kutijici od drvenog furnira. Tako su ipak i u ovaj europski propis došle iznimke: drvo i vosak su izuzeti.
Još je veća neizvjesnost kod odluke Europskog parlamenta u svim članicama uvesti sustav kaucije na plastične boce. To je stara boljka u mnogim državama, jer makar potrošač plaća pristojbu za jednokratnu bocu, upravo zastrašujuća količina više nikad ne biva reciklirana, a pristojba ispada tek „kazna“ za kupljen napitak. Hoće li ikad funkcionirati sustav gdje će se za bocu kupljenu u Portugalu kaucija moći naplatiti u Rumunjskoj ili Estoniji – ostaje za vidjeti.
Kraj “vječitim kemikalijama”?
Ono što je svakako pohvalno jest odluka da se konačno reguliraju takozvane PFAS supstance, per i polifluorirani akrilni spojevi. Dugačko ime, ali maltene čarobni sastojak u tisućama varijanata ne samo prehrambene, nego i tekstilne i mnogih drugih industrija.
On čini vašu vjetrovku otpornu na kišu, stolnjak neosjetljiv na prljavštinu, vrećicu prženih krumpirića sposobnom zaustaviti mast. Nalazi se u šamponima, lakovima za nokte, kremi za brijanje, ruževima za usne, čak i „ekološke“ slamke za piće od papira ili bambusa se prepariraju PFAS-om da bi bile vodootporne.
Što je najgore, tu obitelj spojeva zovu „vječite kemikalije“ jer se izuzetno teško razgrađuju u prirodi. A isto tako je poznato kako neki od tih sastojaka imaju strukturu veoma sličnu ljudskim hormonima – i neosporno utječu na naše zdravlje: samo u Europi se 2019. procjenjuje kako je liječenje tih poremećaja koštalo najmanje šezdesetak milijardi eura.
U svakom slučaju, ovim propisom se ograničava upotreba tih spojeva: “Nove granične vrijednosti za štetne PFAS sastojke u ambalažama za hranu povećavaju i zdravstvenu zaštitu građana“, uvjerena je Burkhardt. Utoliko su svi ovi propisi „ne samo dobra vijest za okoliš, nego i za potrošače u Uniji.“
Portal Raskrinkavanje.ba objavio je više informacija o lažnoj vijesti koja se proširila u susjednoj BiH.
Institucije, mediji i korisnici/e društvenih mreža reagirali su na falsficirani dokument o zatvaranju granica i pozivu muškarcima da preuzmu oružje “za obranu domovine”. Ipak, širenje ovog falsifikata, čija jedina svrha je izazivanje straha, nije lako zaustaviti.
Na društvenim mrežama je 25.4.2024. godine počeo kružiti navodni dokument u kojem piše da će “zbog nemira” granice biti zatvorene i pozivaju se muškarci od 16. do 63. godine da preuzmu oružja za “obranu domovine”. Na slici dokumenta su vidljivi memorandum Parlamenta Federacije BiH i potpisi Predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i predsjednika stranke Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića, piše Raskrinkavanje.ba.
Slika ovog “poziva na oružje” dijelila se na Facebooku, Instagramu i TikToku od ranih jutarnjih sati 25. travnja. Trenutno nije moguće utvrditi tko je njen kreator ili izvor, a na Facebooku je objavljivana uz tvrdnje da se dijelila i putem privatnih kanala na Viberu.
Izazivanje straha
“Dokument” je očiti falsifikat – napisan je nečitko i prepun je pravopisnih, gramatičkih i činjeničnih grešaka, u mjeri u kojoj je razumno zaključiti da se ne radi o službenom dokumentu neke institucije. Osim toga, na njemu je memorandum entitetskog parlamenta, ali su ga “potpisali” Fahrudin Radončić, koji trenutno ne obnaša javnu funkciju, i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.
Sličnog dokumenta nema na web stranici Predsjedništva BiH, kao ni na web stranici Parlamenta FBiH.
O falsifikatu je pisalo i nekoliko domaćih medija, a na njega upozoravaju i mnogi korisnici/e društvenih mreža. Za portal Klix govorio je šef kabineta Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Alija Kožljak, potvrdivši da je riječ o lažiranom dokumentu.
On naglašava da se radi o neistini, dezinformaciji i lažnom pamfletu i da Predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović ozbiljno radi s domaćim i međunarodnim akterima da se poštuje Daytonski sporazum, da svi u skladu s mandatom osiguraju da mir, stabilnost i sigurnost ne budu ugroženi.
“Pozivam medije i građane da ne nasjedaju na ovakve pamflete, a sigurnosne i policijske organizacije će sigurno obaviti svoj dio posla i pronaći one koji uznemiravaju nedužne građane”, poručio je Kožljak.
Kako je objavio portal Avaz, Fahrudin Radončić je demantirao da je potpisao ovakav dokument, naglasio da je riječ o falsifikatu i pozvao nadležne institucije da otkriju ko su njegovi autori/ce.
Unatoč demantijima i upozorenjima medija i drugih korisnika/ca, slika se i dalje dijeli na društvenim mrežama. Budući da nije moguće utvrditi tko je prvi objavio falsificirani dokument i “poziv na oružje” kao autentičan, sliku na kojoj se vidi Raskrinkavanje.ba kao prenošenje lažnih vijesti.
VELIKI MJESEČNI HOROSKOP ZA SVIBANJ: Blizanci ostvaruju sve što zamisle, Rakovi napokon žive svoj san!
FOTOGALERIJA / Sunčana subotnja špica u Zadru
Pripazite na ove riječi: Ako ih pročitate u porukama, moguće da je u pitanju ozbiljna prevara
(FOTOGALERIJA) Svečano obilježen Dan Općine Povljana
Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj
Objavljena dugoročna prognoza za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas čeka
Večeras je ružičasti pun Mjesec: Kako će utjecati na svaki horoskopski znak?
Znate li za ovaj trik? Baterija mobitela može potrajati i do 72 sata!
Ove namirnice nikada nemojte naručivati, a evo i zašto
Horoskop za 24. travnja 2024.
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
TRANSFORMATIVNI GLAZBENIK / Ivan Grobenski večeras u Zadru predstavlja novi studijski album KINK
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
-
magazin1 dan prijeHoroskop za 26. travnja 2024.
-
Sport1 dan prijeSVETI JOSIP RADNIK / MNK Plovanija najavljuje turnir “4 strane Plovanije za Jednog Heroja Ulice”
-
magazin1 dan prijeLjudi koji žive 100 godina jedu ovih 10 namirnica
-
magazin1 dan prijeTRADICIJA / Plesna udruga Gesta organizira obilježavanje Svjetskog dana plesa u ponedjeljak na Trgu 5 bunara
Bumbishta
11. listopada 2019. at 13:06
Mala jako lose izgleda…prominite jon travu…nikako vise motat kamomilu