Connect with us

Svijet

11 stvari koje zbilja morate znati o klimatskim promjenama

Objavljeno

-

Ovih dana nemoguće je otići na društvene mreže a da vas ne zaskoči najmanje jedna vijest o 16-godišnjoj Šveđanki Greti Thunberg, aktivistici koja putuje svijetom i sa svjetskim se moćnicima nateže oko njihove mlitave politike vezane za klimatske promjene.

I dok će neki reći da je pomalo bizarno da savjete za ovako velike probleme dobivamo od autistične tinejdžerice, drugi će reći da je upravo ova 16-godišnjakinja savršeno artikulirala inerciju starijih generacija koje su se jednostavno pomirile s činjenicom da ništa ne mogu učiniti za svijet koji u katastrofalnom stanju ostavljaju Greti i pripadnicima njezine generacije.

“Ovo neodgovorno ponašanje koje vlada, bez sumnje će biti upamćeno u povijesti kao jedna od najvećih grešaka ljudskog roda”, rekla je Thunberg u Britanskom parlamentu, dok je političarima u Ujedinjenim narodima u prosincu poručila: “Samo pričate o tome kako nastaviti s istim lošim idejama koje su nas dovele do ovog, čak i u situaciji kada je jedina razumna stvar povući ručnu kočnicu. Niste dovoljno zreli da budete iskreni. Čak ste i taj teret ostavili nama, djeci.”

Naše mišljenje o aktivistici na kraju dana je potpuno nebitno. Ono što je u kratkom vremenu postigla u najmanju je ruku impresivno. Pokrenula je štrajkove diljem svijeta, europske vođe pozivaju na agresivno ograničenje emisija ugljikovih plinova potaknute njezinim aktivizmom, a milijuni mladih u 150 zemalja diljem svijeta izaći će na ulice 27. rujna.

Naravno, Thunberg nije jedina, ali postala je zaštitno lice ove borbe. Saveznika je mnogo, druga strana vjerojatno nikada neće promijeniti svoj stav (možda zbog neznanja, a možda zbog interesa), ali puno je onih koji nisu sigurni koje je njihovo stajalište i upravo su oni ti kojima se isplati obratiti. James Baldwin je napisao: “Svaka stvar s kojom se suočimo ne može biti promijenjena, ali nijedna se stvar ne može promijeniti dok se s njom ne suočimo.”

Vox je sastavio listu pitanja koja se često postavljaju u vezi s klimatskim promjenama i na koja mnogi žele odgovore, a prečesto ih ne dobivaju.

1. Treba li hitno raspravljati o potencijalnom izumiranju ljudske vrste?

Istina je da nitko ne zna kako će sve ovo završiti, ali previše je dokaza koji potvrđuju da je trenutna klima opasno nestabilna, a ekstremni vremenski uvjeti postajat će sve opasniji i smrtonosniji za ljudsku vrstu.

“Naša je kuća u plamenu. Ne želim vašu nadu. Želim da paničarite. Želim da osjetite strah koji svakodnevno osjećam”, rekla je Thunberg.

Kao što autor knjige “The Uninhabitable Earth” David Wallace-Wells piše, trenutna emisija stakleničkih plinova izazvala je rast temperature od 1,1 Celzijev stupanj, a to se dogodilo tijekom samo jedne generacije. Svaki naš potez mogao bi dovesti do eskalacije patnje milijardi ljudi koji još nisu ni rođeni, a čak će i današnja djeca odrastati u klimi koju smo mi stvorili dobrim ili lošim odlukama.

2. Nije li već prekasno da spriječimo katastrofu?

Biosferu smo već nepovratno promijenili. Ipak, svaki dodatni porast temperature je bitan, što znači da je budućim generacijama bitno i sve što činimo vezano za emisiju stakleničkih plinova koja na porast te temperature utječe.

3. Je li cijela ova priča previše depresivna?

Sve je ovo, dakako, zastrašujuće, ali može vas i inspirirati. Svi mi imamo priliku i odgovornost da odigramo ulogu u spašavanju civilizacije. Ovo je najveća opasnost s kojom smo se ikad suočili.

Američka političarka Alexandria Ocasio-Cortez usporedila je ovo s mobilizacijom za Drugi svjetski rat i svi se mogu uključiti u borbu, i na domaćem. i na stranom frontu. A frontovi su doslovno bilo gdje. S druge strane, ne sudjelovati je dopustiti da se uništenje planeta neometano nastavi i ubrza.

4. Je li uopće moguće prestati koristiti fosilna goriva? Emisije će se nastaviti, a naftne kompanije su previše moćne

I dok je ovo narativ koji prevladava u Americi, ostale svjetske države postaju svjesne da je to itekako moguće. Njemačka je nedavno imala tjedan u kojem je 65% struje dolazilo iz obnovljivih izvora. Kostarika je na isti način dogurala do 300 dana. Više od 50 posto energije u Velikoj Britaniji dolazi iz čistih izvora.

I naravno da naftne kompanije imaju golem utjecaj, ali interesi velikih kompanija i prije su bili nadjačani. Povjesničarka Jill Lepore istaknula je da je sredinom 19. stoljeća jedan posto Amerikanaca držao robove, a njihov Građanski rat doveo je do toga da moralna većina pobijedi naoko nadmoćnu manjinu. “Moralna revolucija” je ono što je potrebno da nadjača “moralno sljepilo”, i to je ono što je potrebno i u ovom trenutku, piše Vox.

Plutokrati koji zarađuju na zagrijavanju biosfere ne smiju ugrožavati prave interese i uništiti budućnost naših potomaka. Ukratko, ono što je potrebno jest natjerati sve velike kompanije da se prilagode novoj moralnoj i materijalnoj stvarnosti.

5. Ja sam samo jedna osoba, ima li moj izbor bilo kakav značaj u svijetu sa sedam milijardi ljudi?

Ovo je prilično defetistički stav i mnogi mu se priklanjaju u nedostatku boljih odgovora. Dovoljno je situaciju usporediti s hrpom pijeska na vagi. Svako zrno može prevagnuti i bitno je. Vaš maleni doprinos, bio to izbor prijevoznog sredstva, isključivanje klime ili konzumacija manje mesa, uistinu čini razliku.

U suprotnom, svaki put kada izaberemo veću, a ne manju emisiju, ostavljamo trag i utječemo na to hoće li budućnost biti “samo malo mračna ili apokaliptična”, kao što je to napisao Wallace-Wells.

6. Zašto bih si uskraćivao meso i let avionom? U ljudskoj je prirodi tražiti kratkotrajni užitak

Ova je filozofija sveprisutna i lako ju je pobiti. Vaši su si roditelji uskraćivali kratkotrajne užitke kako bi vama osigurali bolju budućnost. Mogli su novac potrošiti na putovanje, ali uštedjeli su kako bi vama omogućili bolji život, bolje školovanje.

Mnoge kulture živjele su pazeći na budućnost i držale su do očuvanja prirode. Apstrakcije kao što su “rast” i “globalna ekonomija” odvlače pažnju od činjenice da činimo kolektivni suicid i ekocid.

7. Nije li to uglavnom problem bogatih i moćnih? Ja nisam ni jedno, ni drugo

Da, bogati su ti koji disproporcionalno čine veću štetu i oni su ti koji će se morati više prilagođavati (ne kupiti još jednu jahtu ili privatni avion).

No nismo ni mi drukčiji. Povijesno gledano, mi smo “bogati” jer standard života drastično se popravio i živimo bolje od 99 posto ljudi koji su ikad živjeli.

Manje konzumirati ne znači živjeti loše. Upravo suprotno, živjeti umjereno ujedno znači i brinuti se o budućnosti naše djece. Kao što je Genevieve Guether, osnivačica EndClimateSilencea nedavno napisala: “Ljudi koji imaju utjecaj ne mogu se izvlačiti na priču ‘ja sam samo jedan čovjek’. Oni su ti koji svojim ponašanjem mijenjaju politiku: novinari, slavni, profesori, političari, ulagači, influenceri i slični, svi oni imaju jedinstvenu obavezu.”

8. Postoji li nešto jednostavno što mogu učiniti?

Smanjiti osobni i politički ugljikov budžet ne može biti svedeno na jednu stvar i to nikad neće biti jednostavno.

Umjesto toga, gledajte na svoje odluke kao na doživotnu praksu koju primjenjujete na svim poljima. Bilo to smanjivanje vlastitog ugljikovog otiska, glasanja za one koji se brinu o klimatskim promjenama ili vršenje pritiska na institucije. To ne znači da se svega morate dohvatiti odjednom, ali morat ćete negdje početi.

9. Hoće li ova dekarbonizacija previše koštati i tako naštetiti globalnoj ekonomiji?

Kada bismo ovu logiku o prelasku na čiste izvore energije sveli na jednu rečenicu, ona bi glasila: “Ne možemo si priuštiti da ne spalimo svoju kuću.”

Kao što je to američki predsjednik Franklin D. Roosevelt rekao pričajući o Drugom svjetskom ratu: “Bilo bi jeftinije i manje štetno za ekonomiju dopustiti nacistima da pobijede.”

Najdugovječnije kulture su upravo one koje umjesto trenutne koristi biraju ono za što znaju da će im biti potrebno da prežive u budućnosti. Kakvu će vrijednost imati dionice u svijetu koji gori?

Štoviše, 34 posto centralnih bankara (najčešće najveći konzervativci u svijetu financija) upozorilo je upravo na ovaj problem rekavši da financijski sektor mora podržati tranziciju na ekonomiju s manjim ugljikovim otiskom kako bi se izbjegao iznenadni kolaps cijena imovine.

10. Činite li ono što ekonomisti nazivaju greškom “nulte sume”?

Iako neki tvrde drugačije, svi resursi na Zemlji su ograničeni, kao i mogućnost Zemljine biosfere da se prilagodi na naše neograničeno zagađivanje. To na konkretnom primjeru znači da kukuruz koji se koristi u bogatim zemljama kako bi se nahranila stoka, neće biti dostupan gladnim ljudima na drugom kraju svijeta.

Naša pretjerana konzumacija smanjuje buduću dostupnost resursa kao što su voda ili tlo. Kolumnist Guardiana George Monbiot tvrdi da se degradacija tla odvija toliko brzo da za 60 godina nećemo imati što žeti ako nastavimo raditi ovo što radimo.

Tvrdnja da naša konzumacija ne utječe na tuđu konzumaciju jednostavno ne stoji i svi se ne možemo okoristiti u ovoj raspodjeli. Anand Giridharadas, autor knjige “Winners Take All”, tvrdi da ovaj “win-win” rast skriva vrlo mračnu logiku. To u praksi znači da se siromaštvo može smanjiti samo ako bogati istovremeno od toga imaju koristi.

Moramo početi voditi brigu o tome da sve naše odluke nisu u interesu bogatih i moćnih.

11. Zašto da se uopće brinemo? Neki će genijalac danas-sutra sigurno smisliti nešto što će nas spasiti.

Samo zato što je nešto potrebno, ne znači da će to biti izumljeno. Tehnologije koje pridonose prelasku na čistu energiju svakako su nešto što je bitno, ali u isto vrijeme moramo smanjiti i potrošnju.

Čekati da netko izumi neko magično rješenje za postojeće probleme, suludo je i radi se o ruskom ruletu koji igramo sa svojim preživljavanjem.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. Bumbishta

    11. listopada 2019. at 13:06

    Mala jako lose izgleda…prominite jon travu…nikako vise motat kamomilu

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

NITAZEN / Nova opasna droga na tržištu: “To je najstrašnije što sam ikada doživio”

Objavljeno

-

By

Nakon što je američka vlada pokušala smanjiti opskrbu fentanilom – jednom od najsmrtonosnijih droga koja se velikom brzinom proširila svijetom – na tržištu se pojavio – nitazen. Riječ je o opioidu koji se na crnom tržištu često pojavljuje s drugim drogama. O jačini te supstancije govori činjenica da mu je teško odrediti minimalnu, sigurnu dozu.

Broj hospitaliziranih zbog trovanja opioidima znatno je porastao u Danskoj. Polovina smrtnih slučajeva kod mladih povezana je s drogom.

– Posebno nas zabrinjava povećana dostupnost opioida. Mogu se kupiti online ili na kioscima, kaže Niels Sandoe iz Nacionalnog odbora za zdravstvo Danske.

Opioidi spadaju u skupinu lijekova protiv bolova koji otupljuju središnji živčani sustav. Najpoznatiji su morfin, metadon, fentanil i tramadol.

– Da, u gradu ima mnogo onih koji ih uzimaju, kaže Kristoffer Madvig.

– Tramadol, kortizon, opioide nalazimo u autobusima, oko stražnjih sjedala. S time se nismo susretali prije ove zime, kaže vozač autobusa Brian Plagborg.

Među konzumentima je i sve više mlađih maloljetnika. 

– Vidim to kao velik problem u Danskoj, posebno ovdje u Esbjergu, kaže student Omar Damić.

No nije Danska iznimka. Više od 100 smrtnih slučajeva u proteklih devet mjeseci prijavljeno je u Velikoj Britaniji i to od uzimanja opioida zvanih nitazen. Lijek je toliko jak da mu je teško odrediti čak i minimalnu sigurnu dozu. U prosjeku svaka tri tjedna nitazen odnese jedan mladi život. Nudi se na raznim društvenim platformama. Liječnici smatraju da vlada presporo reagira na brzo širenje tih opojnih lijekova. 

– Agencija za kriminal kaže da se proizvodi u ilegalnim kineskim laboratorijima odakle stiže u Ujedinjeno Kraljevstvo. Mislim da je stanje gore nego što to pokazuju brojevi, kaže dr. Judith Yates.

Nitazeni su se pojavili kada je vlada pokušavala smanjiti opskrbu fentanilom, koji je izazvao veliki problem u SAD-u. Na tržište nerijetko dolazi pomiješan s drugim drogama.

– 23. kolovoza uzeo sam nitazen… To je najstrašnije što sam ikada doživio, s čim sam se suočio. Ne bih to poželio – ni najgorem neprijatelju. Dilere nije briga za vas. Žele vaš novac. Nemojte im ga dati. Vaš život vrijedi više od vrećice koju plaćate £10 funti, kaže bivši ovisnik Matt Perry.

Jedna od posljedica te nove droge može se vidjeti na ulicama koje su prepune ovisnika, kao što je to bio slučaj i kod fentanila.

– Neke rane idu duboko, sve do kostiju. Ponekad ima i crva i sličnog. Kada si toliko ovisan ne znaš da je to na tebi. Nisi svjestan što se događa s tvojim tijelom, kaže Colleen iz udruge za pomoć ovisnicima “Savage Sisters”.

Proizvodnja opioida je jeftina i jednostavna i lako se transportira u SAD. Američki državni tajnik Antony Blinken ovaj je tjedan u Kini pokušao s kineskim ministrom javne sigurnosti dogovoriti zajedničke mjera kojima bi se zaustavio izvoz narkotika u SAD.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nova cijena maslinova ulja šokirala i veterane industrije: “Ovo nije normalno”

Objavljeno

-

By

Nestašica tekućeg zlata – maslinova ulja – podigla je njegovu cijenu na rekordnu razinu, potaknula val kriminala i gurnula cijelu industriju u krizu.

Nagli porast cijena maslinova ulja posljednjih mjeseci zaprepastio je potrošače, ali i veterane u toj industriji. Ekstremni vremenski uvjeti kumovali su padu proizvodnje maslinova ulja u južnoj Europi posljednjih godina, posebice u mediteranskim zemljama poput Španjolske, Italije i Grčke.

Španjolska, koja proizvodi više od 40 posto svjetskog maslinova ulja obično proizvede između 1,3 i 1,5 milijuna tona od svake žetve. Međutim, u 2022./2023. uspjela je uzgojiti samo 666 tisuća tona. Neki tržišni igrači očekuju da je Španjolska u sezoni 2023./2024. proizvesti između 830 i 850 tisuća tona ulja, prenosi tportal.hr.

Cijena ekstradjevičanskog maslinova ulja u španjolskoj Andaluziji od 19. travnja iznosi 7,8 eura po kilogramu (Mintecov referentni indeks), što je mali pad u odnosu na ožujak kad je cijena iznosila nešto više od osam eura. Rekordno visoka cijena zabilježena je pak u siječnju – 9,2 eura – otkad iz mjeseca u mjesec polako pada.

Cijene moraju ići gore

Kiša u ožujku i travnju dala je malo optimizma u proizvodnji španjolskih maslina, ali analitičari kažu da će sve manje rezerve maslinova ulja tržišta vjerojatno držati na rubu zbog iznenadnih skokova cijena u nadolazećim mjesecima.

‘Najviše nas brine ukupna ponuda. Cijene trenutačno padaju, ali na kraju će ljudi morati početi kupovati. A kad kupujete u vremenima smanjene ponude, cijene moraju ići gore’, rekao je analitičar Kyle Holland iz Minteca za CNBC.

Vito Matielli iz Rabobanka pak kaže da u 20 godina praćenja sektora maslinova ulja nije vidio ništa ni blizu recentne volatilnosti cijena. “Ovo nije normalno. No da bismo imali jasniju sliku, trebamo pričekati do kraja lipnja. Ipak, kiša u ožujku bila je pozitivan signal”, rekao je.

Helena Bennett, voditeljica klimatskih politika u nezavisnom think tanku Green Alliance UK, nedvosmisleno je pripisala rekordni skok cijena maslinova ulja klimatskim promjenama.

I drugi usjevi u problemu

“Najveći svjetski izvoznik maslinova ulja, Španjolska, prepolovila je svoju proizvodnju zbog suše i ekstremnih vrućina, povećavajući njegovu cijenu (na njezinu ishodištu!) za 112 posto od 2022.”, rekla je Bennett na X-u.

“To se događa i s drugim usjevima. Maslinovo ulje danas, sve ostalo uskoro”, dodala je.

A s rastom cijena maslinova ulja, Španjolsku je zapljusnuo i val krađa tekućeg zlata.

Supermarketi u Španjolskoj početkom ožujka objavili su da u većinskom dijelu zemlje najčešće krade maslinovo ulje, piše The Financial Times. Glavni krivci su navodno kriminalne skupine koje ciljaju na glavni prehrambeni artikl za preprodaju na crnom tržištu.

U kolovozu prošle godine približno 50.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja ukradeno je iz jedne od španjolskih uljara u regiji Cordoba, prema izvješćima lokalnih medija. Ukradeno maslinovo ulje tada je procijenjeno na više od 420 tisuća eura.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ptičja gripa izbila kod krava. Objavljeno koje grupe ljudi su u najvećem riziku od infekcije

Objavljeno

-

By

unsplash

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena u srijedu je priopćila da radi na jačanju federalnih smjernica za testiranje odgovora javnog zdravstva u slučaju da se epidemija ptičje gripe kod krava proširi i među ljudima.

Državni zdravstveni laboratoriji poslali su “oko 25” ljudskih uzoraka CDC-u na referentno testiranje usred trenutačne epidemije. Prati se više od 100 radnika na farmama krava. Dužnosnici su odbili odgovoriti na pitanja o tome gdje se nalaze nadzirani radnici, rekavši samo da dužnosnici “slijede stado” zaraženih krava, prenosi Politico.

“Rizik da od jednog ili dva sporadična slučaja postane nešto od međunarodnog značaja nije beznačajan”, rekao je Nirav Shah, glavni zamjenik direktora CDC-a, na događaju Vijeća za vanjske odnose u srijedu. “Svi smo vidjeli kako se virus može proširiti svijetom prije nego što je javno zdravstvo uopće imalo priliku pokrenuti se. To je rizik i moramo ga imati na umu.”

Savezni dužnosnici rekli su da agencije rade na podizanju “široke svijesti” o trenutnim rizicima za ljude, koji su i dalje “niski” usred epidemije među kravama i pticama. “Ali postoje određene skupine ljudi koje su u većem riziku od infekcije i koje bi trebale poduzeti mjere opreza”, rekao je Demetre Daskalakis, ravnatelj CDC-ovog Nacionalnog centra za imunizaciju i respiratorne bolesti.

Te skupine uključuju proizvođače mlijeka i radnike na mliječnim farmama, osobito zbog zabrinutosti da se virus asimptomatski širi među kravama.

No i dalje su veliki izazovi testiranja ljudi, uključujući poljoprivrednike koji su bili u kontaktu sa zaraženom stokom.

Federalni režim testiranja do sada je kasnio, nakon što je virus među mliječnim kravama identificiran prije više od mjesec dana i vjerojatno se širio mjesecima prije toga.

Daskalakis je rekao da CDC vrši nadzor i prati simptome primijećene kod pacijenata diljem zemlje te da nije pronašao nikakve neuobičajene trendove ili aktivnosti koje bi sugerirale da se ptičja gripa proširila na ljude. Potvrđeno je da se jedna osoba zarazila ptičjom gripom – teksaška mljekarka koja je pokazala simptome konjunktivitisa i koja se u međuvremenu oporavila.

CDC je objavio privremene preporuke za ljude koji su izloženi riziku od izlaganja, uključujući radnike na farmama i u klaonicama, kao i preporuke za državne i lokalne zdravstvene službenike o tome kako spriječiti izlaganje i uočiti simptome.

Izbijanje epidemije

Vjeruje se da su divlje ptice bile prvi izvor zaraze. Međudržavno kretanje krava od tada je proširilo virus među 36 poznatih stada goveda u devet saveznih američkih država. Dužnosnici Bidenove administracije žure kako bi osigurali da se epidemija ne pretvori u još jednu pandemiju, dok pokušavaju ograničiti ekonomski udarac američkom mliječnom sektoru.

Savezni dužnosnici također su u srijedu rekli da je FDA provela daljnje testiranje na 201 uzorku mlijeka koji su u početku bili pozitivni na čestice ptičje gripe, uključujući u pasteriziranim maloprodajnim mliječnim proizvodima poput svježeg sira i kiselog vrhnja. FDA nije pronašla nove fragmente živog virusa, rekli su dužnosnici, potvrđujući svoju procjenu da je zaliha pasteriziranog mlijeka u SAD-u sigurna. Ponovili su prethodna upozorenja o rizicima pijenja sirovog mlijeka.

USDA je testirala najmanje 2000 potencijalno zaraženih goveda i očekuje povećanje broja testiranja jer provodi saveznu naredbu koja zahtijeva testiranje mliječnih goveda prije njihovog međudržavnog prijevoza.

Zabrinutost oko sigurnosti zaliha govedine u SAD-u mogla bi brzo izazvati komplikacije u trgovini. Kolumbija je već ograničila uvoz američke govedine, navodeći kao razlog širenje ptičje gripe u mliječnim stadima. No trgovačke skupine poput National Cattlemen’s Beef Association pripisale su taj potez politici, ističući da SAD trenutno ne dopušta uvoz kolumbijske govedine.

Službenici USDA-e nastojali su umiriti trgovinske partnere, napominjući “robusni sustav nadzora” za bolesti životinja koji pomaže u održavanju sigurne opskrbe hranom za “domaća i međunarodna tržišta”, rekao je glasnogovornik Allan Rodriguez u izjavi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu