Connect with us

Svijet

Asteroid koji bi mogao uništiti ljudsku rasu na putu je prema Zemlji

Objavljeno

-

Znanstvenici su sve bliže pronalaženju načina da zaustave asteroid koji prijeti životu na Zemlji. Naime, asteroid 1950 DA ima takvu putanju da ima relativno veliku šansu da udari u Zemlju 2880. godine.

U članku objavljenom u časopisu Nature, znanstvenici sa Sveučilišta u Tennesseeju navode da bi pokušaj da se asteroid raznese eksplozivom (kao primjerice u filmu Armagedon) mogli imati još gori učinak jer bi umjesto jednog udara uzrokovali više njih.

Umjesto toga, oni tvrde da bi se malim promjenama na površini tog asteroida moglo uzrokovati njegovo raspadanje u svemiru.

Naime, asteroid se tako brzo okreće da praktično ima “negativnu gravitaciju”, odnosno objekt na njemu bi bio lansiran u svemir, a na okupu ga drže kohezivne sile, tzv. van der Waalsove sile, privlačne sile između molekula, što nikad ranije nije uočeno na jednom asteroidu.

Najizgledniji sudar od svih za sada otkrivenih asteroida koji putuju Sunčevim sustavom

Proučavajući putanju asteroida 1950 DA, znanstvenici su došli do zaključka da postoji 1: 300 šanse da udari u Zemlju 16. ožujka 2880. Iako to ne zvuči puno, to je ipak najizgledniji sudar od svih za sada otkrivenih asteroida koji putuju Sunčevim sustavom.

“Nakon što je asteroid udario u Rusiji, 2013. godine, ponovno je porastao interes za istraživanjem nalaženjem načina kako se nositi sa opasnosti od udara drugih tijela u Zemlju”, kazao je za časopis Nature istraživač dr. Ben Rozitis.

Eksplozija, tsunamiji i globalna promjena klime

Asteroid 1950 DA kreće se brzinom od 15 kilometara u sekundi u odnosu na Zemlju. Izračunali su da bi mogao udariti u Zemlju brzinom od 61.000 kilometara na sat. Udar bi imao snagu bombe od 44.800 megatona, a uzrokovao bi ogromnu eksploziju, tsunamije i globalnu promjenu klime, te ugrozio život na Zemlji. Njegov bi udar ipak bio manji od onoga koji je uništio dinosaure..

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. nema veze

    16. kolovoza 2014. at 0:43

    Odoh ja u Njemačku!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Novi val covida prijeti Europi, kampanja docjepljivanja spora

Objavljeno

-

By

Čini se da bi novi val covida-19 mogao stići u Europu s pojavom hladnijeg vremena, dok stručnjaci za javno zdravstvo kažu da će zamor od cjepiva i zbunjenost oko vrsta dostupnih cjepiva vjerojatno ograničiti doseg docjepljivanja.

Na podvarijante omikrona BA.4/5 koje su dominirale ovog ljeta još uvijek otpada većina infekcija, ali novije podvarijante također uzimaju maha.

Znanstvenici prate stotine novih oblika omikrona, rekli su ovaj tjedan dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Podaci WHO-a objavljeni kasno u srijedu pokazali su da u Europskoj uniji (EU) ima 1,5 milijuna slučajeva, to je osam posto više u odnosu na prethodni tjedan, unatoč velikom smanjenju testiranja.

Globalno, broj slučajeva nastavlja opadati.

Broj hospitalizacija u mnogim zemljama Unije, kao i u Velikoj Britaniji, porastao je posljednjih tjedana.

Prošloga tjedna je broj hospitaliziranih sa simptomima bolesti covid-19 porastao za gotovo 32 posto u Italiji, dok je broj hospitaliziranih na intenzivnoj njezi porastao za 21 posto u usporedbi s prethodnim tjednom, prema podacima koje je prikupila neovisna znanstvena zaklada Gimbe.

U istom tjednu, broj hospitalizacija zaraženih covidom u Britaniji povećao se za 45 posto u odnosu na tjedan ranije.

Cjepiva prilagođena omikronu dostupna su u Europi od rujna. Postoje dvije vrste cjepiva za podvarijante BA.1 kao i BA.4/5 koje su dostupne uz postojeća cjepiva prve generacije.

U Velikoj Britaniji su samo cjepiva prilagođena podvarijanti BA.1 dobila zeleno svjetlo.

Europski i britanski dužnosnici odobrili su najnovija docjepljivanja samo za odabrane skupine ljudi, uključujući starije osobe i osobe kompromitiranog imunološkog sustava.

Stručnjaci za javno zdravstvo kažu da situaciju dodatno komplicira “izbor” cjepiva za docjepljivanje, što bi moglo dodatno zbuniti potencijalno zainteresirane, navodi Reuters.

Ali spremnost za primanje nove doze cjepiva, koja nekima može biti četvrta ili peta, slabi.

“Za one koji su možda manje zabrinuti poruka da je sve gotovo u kombinaciji s nedostatkom bilo kakve veće reklamne kampanje vjerojatno će smanjiti docjepljivanje”, rekao je Martin McKee, profesor europskog javnog zdravlja na London School of Hygiene and Tropical Medicine.

Dakle, sve u svemu, bojim se da će obuhvat biti prilično manji”, dodao je.

“Još jedna zbunjujuća činjenica je da je prilično velik udio populacije možda imao i epizodu s covidom-19 posljednjih mjeseci”, rekla je Penny Ward, gostujuća profesorica londonskom King’s Collegeu.

Neki mogu pogrešno zaključiti da će nakon primarnog cijepljenja i preboljenja covida-19 ostati imuni, dodaje Ward.

Od 5. rujna, kada su u EU uvedena nova cjepiva, oko 40 milijuna doza cjepiva proizvođača Pfizer-BioNTech i Moderna isporučeno je zemljama članicama, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Međutim, tjedno se u Europskoj uniji u rujnu cijepilo između 1 i 1,4 milijuna ljudi, u usporedbi sa 6-10 milijuna tjedno prije godinu dana, pokazuju podaci ECDC-a.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijepljeni ste i preboljeli ste covid? Evo što očekivati ako se ponovno zarazite

Objavljeno

-

By

Velik broj ljudi jedanput je već prebolio covid, neki čak i dvaput, no postavlja se pitanje što će se dogoditi ako se ponovno inficiramo koronavirusom. Hoće li tzv. stanični imunitet ublažiti simptome prilikom reinfekcije ili postoji mogućnost da ćemo imati još teže simptome?

Kako će proći reinfekcija, ovisi o više čimbenika. Stručnjaci kažu da je ključno to koliko je vremena prošlo otkako ste zadnji put oboljeli od covida, koliki je rizik od obolijevanja od teških bolesti i koliko je vremena prošlo od zadnjeg cijepljenja, odnosno jeste li se uopće cijepili.

“Reinfekcijom je moguć svaki scenarij. U većini slučajeva to su blaži simptomi, ali nema garancije”, rekao je dr. Gabe Kelen sa Sveučilišta John Hopkins, piše CNBC.

Ako ste preboljeli covid, razvit ćete antitijela koja vas čuvaju od nove infekcije. Neće sva antitijela uspjeti spriječiti novu zarazu, ali mogu ublažiti simptome. Na sličan način pomaže i redovito cijepljenje. Dakle ni jedno ni drugo vam ne garantira da se nećete ponovno zaraziti, niti vam može jamčiti blage simptome ako se razbolite.

Niti jedno cjepivo, kao ni prirodni imunitet, nije 100 posto učinkovito, a svi ovi boosteri imuniteta traju tri do četiri mjeseca prije nego što optimalna zaštita počne jenjavati, prenosi tportal.

Drugim riječima, ako je prošlo već neko vrijeme otkako ste se zadnji put cijepili ili preboljeli covid, vaš imunološki obrambeni sustav možda neće moći odgovoriti na novu zarazu.

Kako stvari stoje, omikron i njegove podvarijante uzrokuju blaže simptome od prethodnih sojeva koronavirusa. Stručnjaci smatraju da bi to dijelom moglo biti i zbog činjenice da je velik broj ljudi već prebolio covid, ali i zbog velikog broja cijepljenih ljudi. Dakle, ako ste se prvi put zarazili prije pojave omikrona, reinfekcija bi mogla proći lakše, što je pokazalo manje istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

No blaga infekcija omikronom isto nije mačji kašalj, čak ni kod ljudi koji su dobrog zdravstvenog stanja i k tome još cijepljeni. Grlobolja, glavobolja, opći umor, kašalj, začepljenost nosa i bolovi u mišićima simptomi su ovog soja koronavirusa te mogu danima trajati. Kako navodi CDC, ako ste pak u poznim godinama, imate slab imunitet ili određene komorbiditete, ti simptomi mogu biti puno gori unatoč tome što je riječ o soju koji nominalno ima lakši tijek bolesti.

Stručnjakinja za zarazne bolesti na Sveučilištu San Diego Health Lucy Horton za povećanje zaštite od reinfekcije predlaže cijepljenje booster dozom prilagođenom varijanti omikron, kao i izbjegavanje zatvorenih prostora s puno ljudi.

 
Nastavi čitati

Svijet

Otkrivena nova, rijetka krvna grupa. Mogla bi značajno utjecati na liječenje

Objavljeno

-

By

Izvor: Karolina Grabowska from Pexels / Ilustracija

Strašan gubitak para novorođenčadi znanstvenicima je pružio važne uvide u rijetke krvne grupe koje su prvi put uočene kod ljudi prije 40 godina. Razotkrivanjem molekularnog identiteta relativno nove krvne grupe poznate kao sustav Er, nova bi studija mogla spriječiti takve tragedije u budućnosti.

“Ovaj rad pokazuje da nas čak i nakon svih dosadašnjih istraživanja jednostavna crvena krvna zrnca još uvijek mogu iznenaditi”, rekao je stanični biolog Ash Toye sa Sveučilišta u Bristolu.

Određivanje krvne grupe opisuje prisutnost i odsutnost kombinacija proteina i šećera koji oblažu površine naših crvenih krvnih stanica. Iako mogu poslužiti u različite svrhe, naše tijelo općenito koristi te antigene na površini stanice kao identifikacijske markere pomoću kojih se može odvojiti od potencijalno štetnih napadača.

Najviše smo upoznati sa sustavima krvnih grupa ABO i rezus faktora (to je plus ili minus), uglavnom zahvaljujući njihovoj primarnoj važnosti u usklađivanju transfuzija krvi. Ali zapravo postoji mnogo različitih sustava krvnih grupa koji se temelje na velikom broju antigena na površini stanice i njihovih varijanti.

Većina glavnih krvnih grupa identificirana je početkom 20. stoljeća, a Er se na radaru pojavio tek 1982. godine i predstavlja temelj za 44. krvnu grupu. Šest godina kasnije identificirana je verzija nazvana Er b. Šifra Er3 korištena je za opisivanje odsutnosti Er a i Er b.

Iako je već desetljećima jasno da ti antigeni krvnih stanica postoje, premalo se zna o njihovom kliničkom učinku.

Kada se krvna stanica pojavi s antigenom koji naše tijelo nije klasificiralo kao jedan od naših, naš imunološki sustav se aktivira, šaljući antitijela da označi sumnjive stanice koje nose antigen za uništenje. U nekim slučajevima nepodudarnost između krvne grupe nerođenog djeteta i njegove majke može uzrokovati probleme ako majčin imunološki sustav postane osjetljiv na strane antigene. Protutijela stvorena kao odgovor mogu zatim proći kroz placentu, što dovodi do hemolitičke bolesti kod nerođenog djeteta.

Srećom, danas postoji nekoliko metoda sprječavanja ili čak liječenja hemolitičke bolesti kod novorođenčadi, uključujući injekcije za trudnice i transfuzije krvi za bebe.

Nažalost, u jednom od slučajeva spomenutih u studiji, transfuzija krvi nakon porođaja carskim rezom nije uspjela spasiti djetetov život, što sugerira da je liječnicima i istraživačima nešto promaknulo.

“Radimo na rijetkim slučajevima”, rekla je za Wired serologinja Nicole Thornton iz britanske Nacionalne zdravstvene službe za krv i transplantaciju (NHSBT). “Počinje s pacijentom s problemom koji pokušavamo riješiti.”

Naznake ovih rijetkih antitijela pojavljivale su se i ranije tijekom godina, ali zbog njihove rijetkosti razumijevanje do sada nije bilo moguće.

Stoga su Thornton i kolege predvođeni serologinjom NHSBT-a Vanjom Karamatic Crew analizirali krv 13 pacijenata sa sumnjivim antigenima. Identificirali su pet varijacija Er antigena: poznate varijante Er a, Er b, Er3 i dvije nove Er4 i Er5.

Sekvenciranjem genetskih kodova pacijenata, Crew i tim uspjeli su odrediti gen koji kodira proteine ​​na površini stanice. Iznenađujuće, to je bio gen već poznat medicinskoj znanosti: PIEZO1.

“Proteini piezo su mehanosenzorni proteini koje crvena krvna zrnca koriste da osjete kada ih se stisne”, objašnjava Toye.

Gen je već povezan s nekoliko poznatih bolesti. Miševi bez ovog gena umiru prije rođenja, a oni kojima je gen izbrisan samo u crvenim krvnim stanicama završavaju s prehidriranim i krhkim krvnim stanicama.

Posada i tim potvrdili su svoja otkrića brisanjem PIEZO1 u staničnoj liniji eritroblasta, prekursora crvenih krvnih stanica, i testiranjem na antigene. Naravno, PIEZO1 je potreban da bi antigen Er bio dodan na površinu stanice.

Kako su otkrili visoku prevalenciju varijante Er5 u afričkoj populaciji, istraživači sumnjaju da bi ova varijanta mogla prenijeti neku vrstu prednosti protiv malarije, poput nekih drugih rijetkih krvnih grupa koje se tamo nalaze.

“Protein je prisutan u samo nekoliko stotina kopija u membrani svake stanice”, objašnjava Toye. “Ova studija doista naglašava potencijalnu antigenost čak i vrlo nisko izraženih proteina i njihovu važnost za transfuzijsku medicinu”, dodaje.

Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Blood.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu