Tech
Zagrijavanje će pokrenuti potrese, vulkane i cunamije!
U svojoj novoj knjizi ‘Buđenje giganta’, koja bi se u prodaji trebala naći u travnju ove godine, ugledni stručnjak za vulkane Bill McGuire tvrdi da će globalno zagrijavanje kojem svjedočimo posljednjih desetljeća izazvati otapanje velikih ledenjaka i ledenih površina u polarnim područjima te otjecanje njihovih voda u oceane što će utjecati na Zemljinu koru i pokrenuti vulkanske i seizmičke aktivnosti, klizanje tla i cunamije.
Na samom početku knjige britanski znanstvenik ističe da se slična stvar već dogodila u prošlosti – nakon završetka posljednjeg ledenog doba prije više od 20 tisuća godina, geološke aktivnosti Zemlje naglo su porasle. Ovu promjenu uzrokovala je redistribucija vodene i ledene mase na površini našeg planeta.
– To može zvučati ludo, međutim, imamo puno dokaza koji govore u prilog takvoj tezi, rekao je u nedavnom intervjuu za Guardian Bill McGuire.
– Od ledenog doba prije 20-ak tisuća godina u kojem su veliki dijelovi sjeverne hemisfere bili prekriveni ledom do današnje situacije u kojoj ondje gotovo uopće nema leda, došlo je do velike promjene u klimi, a razine mora narasle su za 130 metara. Kada analiziramo ovo razdoblje, vidimo da je otapanje leda napunilo oceanske bazene i izazvalo reakcije u Zemljinoj kori. Količina leda na polovima se smanjila, voda se prelila u oceane pa su se pritisci na Zemlju promijenili što je izazvalo reakcije u kori – povećao se broj vulkanskih erupcija, potresa, klizanja zemljišta i sličnih stvari’, rekao je Bill McGuire i dodao: ‘Prije 20.000 godina više od 54 milijuna četvornih kilometara vode premjestilo se s polova u oceanske bazene. To je golema masa… Na višim geografskim širinama nestao je ledeni pokrov debeo nekoliko kilometara pa se kora ponovno uzdigla što je pokrenulo potrese. Voda koja je napunila oceane potisnula je koru prema dolje što je također pokrenulo vulkane i seizmičke aktivnosti. Dakle, tu je na djelu bilo veliko premještanje mase – rasterećivanje na jednom i opterećivanje na drugom dijelu Zemlje.
Bill McGuire ističe da postoje dokazi koji potvrđuju da su se ovi procesi uistinu odvijali. ‘Jedan dobar primjer je Skandinavija. Norveška, Švedska i Laponija inače nisu mjesta koja se obično povezuju s velikim potresima. One su prije 20.000 godina bile prekrivene s tri kilometra leda. Kada se led otopio, Zemljina kora se uzdigla za 300-tinjak metara što je pokrenulo velike potrese. U Laponiji su dosezali magnitudu 8. Ondje se i danas vide velike napukline u sedimentima glečera. Postoje odlični dokazi koji to potvrđuju. Ako pogledate primjer Islanda koji je bio potpuno prekriven ledom debelim više kilometara. Nakon ledenog doba u tom su području vulkanske aktivnosti povećane 50-ak puta jer je golema masa nestala s vulkana koji su prije bili zarobljeni pod ledom. Magma je mogla lakše izlaziti van. Osim toga, kako se smanjio pritisak, pod korom se moglo stvarati više magme. Nad mnogim se vulkanima još i danas nalazi dosta leda. Kada se on otopi, ponovno će se povećati vulkanske aktivnosti. Takve stvari su se događale u prošlosti pa nas očekuju i u budućnosti’, rekao je Bill McGuire i dodao da zbivanja u Skandinaviji također utječu na procese na sjeveru Atlantika. Vulkanske i seizmičke aktivnosti te stvaranje novih sedimenata moglo bi pokrenuti i velika klizanja zemljišta te cunamije.
Prema britanskom vulkanologu, preraspoređivanje golemih masa moglo bi utjecati i na brzinu rotacije Zemlje te duljinu trajanja dana. ‘To se može usporediti s klizačima koji skupljaju ruke kako bi se brže okretali na ledu ili ih šire kako bi usporili’, objasnio je Bill McGuire.
Na primjedbu voditelja da je situacija danas ipak drukčija nego što je bila nakon prošlog ledenog doba kada su veliki dijelovi Zemlje bili prekriveni kilometarskim slojevima leda, Bill McGuire je odgovorio: ‘Mada danas u Skandinaviji ili sjevernoj Kanadi nema tri kilometra ledenog pokrova, ima ga na Grenlandu i na zapadnoj Antarktici. Led je još uvijek tu. Razine mora neće porasti 120 metara, međutim, brzina njihova dizanja može se u najmanju ruku usporediti s brzinom nakon ledenog doba. Imamo priliku vidjeti da se ove stvari već zbivaju. Grenland se već počeo uzdizati. Težina leda na Grenlandu toliko je velika da je njegov srednji dio trenutačno ispod razine mora. Kada bi se sav taj led otopio, Grenland bi izgledao kao atol s morem u sredini. Međutim, kada led nestane, kora će se ondje ponovno uzdići. To se neće dogoditi u ovom stoljeću, no s vremenom ipak hoće. U narednim desetljećima već bismo mogli vidjeti neke seizmičke reakcije i klizanja zemljišta na Grenlandu’, objasnio je.
Bill McGuire kaže da sada nije moguće znati kada ćemo početi bilježiti ozbiljne reakcije niti koliki će njihovi razmjeri biti, no ističe primjer Aljaske koja je već izgubila kilometre ledenog pokrova u posljednjih stotinjak godina. ‘Ondje smo već zabilježili porast seizmičkih aktivnosti, a moguće je da će uskoro uslijediti i veći potresi magnitude 7. Na Aljasci se povećao i broj klizanja zemljišta.’
Bill McGuire priznaje da je teško predvidjeti kada će uslijediti veliki potresi i velike erupcije vulkana, no ističe da će to u najvećoj mjeri ovisiti o tome što ćemo poduzeti da zaustavimo globalno zagrijavanje. ‘Nakon zaključaka konferencije u Durbanu prema kojima nećemo puno uspjeti napraviti u narednih desetak godina, ja sam prilično pesimističan… Ne vidim kako možemo izbjeći opasan porast temperature od dva stupnja Celzijusa. Neki modeli čak predviđaju porast od četiri stupnja do 2060. ili 2070. To na višim geografskim širinama znači porast od 15 stupnjeva. Ledeni pokrivač na Grenlandu neće izdržati porast od 15 stupnjeva… Htio sam upozoriti ljude da je Zemlja sustav koji je puno složeniji nego što smo mislili te da klimatske promjene neće djelovati samo na oceane i atmosferu, već i na samu Zemlju što će dovesti do neočekivanih posljedica’, upozorio je autor knjige Buđenje giganta.
My Smart City Hackathon održava se još od 2018. godine u organizaciji Grada Zadra
Grad Zadar, zajedno s projektnim partnerima Sveučilištem u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla organizirao je 7. po redu hackathon „My Smart City 2025.“ koji se održao od 02. do 03. prosinca 2025. godine u Providurovojpalači u Zadru.
Hackathon predstavlja koncept natjecanja timova koji rade na inovativnim rješenjima prema zadanoj temi, bilo u obliku mobilnih aplikacija, programskih rješenja ili u obliku razvoja inovativnog koncepta.
Ovogodišnji hackathon “My Smart City 2025”, namijenjen učenicima srednjih škola i studentima, okupio je čak 15 timova Hrvatske, Bosne I Hercegovine i Crne Gore.
Prvog dana hackatona mentori su timovima predstavili ovogodišnju temu “Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo koje potiču inovacije, kolaboraciju i tehnološki napredak i poduzetničke vještine mladih”, na temelju koje su timovi razvijali svoje ideje i rješenja. Također, tijekom prvog dana timovi su imali priliku poslušati i zanimljiva predavanja mentora na zadanu temu.
Tijekom drugog dana timovi su prezentirali svoja razvijena rješenja stručnom žiriju koji su činili renomirani zadarski IT stručnjaci Lovro Valčić, Igor Lončar i Josip Kalebić. Žiri je nakon prezentacija, u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima, odabrao najkvalitetnija rješenja koja su osvojila nagrade.
Prvo mjesto osvojio je tim Dabrovi iz Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru s projektom SimBEEoza. Riječ je o inovativnoj aplikaciji i razvoju “pametne košnice” namijenjenepraćenju stanja pčelinjih zajednica, unaprjeđenju razvoja pčelarstva i očuvanju pčela kao ključnih prirodnih oprašivača. Projekt je osmišljen tako da se može primijeniti u urbanim i lokalnim sredinama.
Drugo mjesto osvojio je tim PT iz Prirodoslovno-grafičke škole Zadar sa projektom SkillBridge koji predstavlja platformu za edukaciju i profesionalno usmjeravanje mladih kroz učenje o financijama i samo-promociji, uz preporuke za nastavak studija ili karijere.
Treće mjesto osvojio je tim WINX iz Strukovne škole Vice Vlatković Zadar sa projektom GRAD+ koji predstavlja platformu za unos, praćenje i rješavanje aktualnih problema lokalne zajednice uz validiranje prijedloga pomoću umjetne inteligencije.
Timovi koji su sudjelovali na hackatonu i ove godine su pokazalizavidnu raznu znanja, kreativnosti i inovativnosti iz kojih su se izrodile kvalitetne ideje. Koncept hackatona izvrstan je način da potakne mlade na kreativno razmišljanje i razvoj novih inovativnih rješenja s ciljem poboljšanja kvalitete života u lokalnim sredinama.
Hackathon je organiziran u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Tech
FOTOGALERIJA IZ PROVIDUROVE / Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo – na ovogodišnjem Hackathonu natječe se 16 timova
U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima
Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga.
Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić.
– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.
Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.
Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura.
U Providurovoj palači otvoren je Hackathon koji je okupio 70ak sudionika, a namijenjen je učenicima srednjih škola i studentima
Opći cilj projekta je doprinijeti razvoju i poboljšanju inovacijskih kapaciteta i usvajanju naprednih tehnologija kroz potporu inovacijskim procesima u prekograničnom području kao i poboljšanjem usluga poslovne podrške za postojeće i nove MSP-ove i poduzetnike kako bi im se omogućio razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga.
Tema ovogodišnjeg Hackathon natjecanja “Max Smarty Cutyt 2025” je – Digitalne inovacije i pametno poduzetništvo, a sudionike je pozdravio gradonačelnik Šime Erlić.
– Sedmi je ovo po redu Hackathon, koji je postao tradicija u Zadru. Kao Grad želimo bit grad koji ulaže u inovacije, i vjerujemo u vas mlade, i vaše ideje i projekte. Bit će uistinu zanimljivo vidjeti pobjednička rješenja, poručio je mladima gradonačelnik Erlić.
Hackathon se organizira u sklopu projekta „Cooperation for Development of Cross Border Business EnvironmentStrengthened – CODES“, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Interreg VI-A IPA Program Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
Uz Grad Zadar, partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, INTERA Tehnološki Park Mostar, Inovacionopreduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića i BIT Centar Tuzla.
Proglašenje pobjednika bit će sutra, a timu koji osvoji prvo mjesto pripast će i nagrada od 1000 eura, dok će drugo, odnosno treće mjesto biti nagrađeno 800, odnosno 600 eura.
Tech
DANAS U CENTRU ZA MLADE / Popularno – znanstveno predavanje zadarskog fizičara Roka Bašića – “Kako fotografirati crnu rupu”
Zajednica tehničke kulture Zadarske županije i Astronomska udruga Zadar pozivaju medije na popularno-znanstveno predavanje “Kako fotografirati crnu rupu”, koje će se održati u ponedjeljak, 24. studenoga 2025. u 17:00 sati u Centru za mlade Zadar.
Predavanje će održati mladi zadarski fizičar i popularizator znanosti Roko Bašić, koji će publici približiti priču o Event Horizon Teleskopu i metodama koje su omogućile prvu sliku crne rupe.
Program donosi jasan i zanimljiv uvid u rad radioteleskopa, interferometriju te izazove snimanja „sjene” crne rupe u galaksiji M87.
Ulaz je slobodan.
PRIJAVE DO 12. PROSINCA / Dječji vrtić Radost raspisao javne natječaje za sedam radnih mjesta
VEČERAS NA ADVENTU: Na Zoraniću Kuzma & Shaka Zulu; na Tržnici DJ Boris i DJ Papa Gogo a.k.a. Stari Jarac
SPORTSKI VIKEND / Na Višnjiku taekwondo, košarka i nogomet…
FOTOGALERIJA / Nastup Jure Brkljače na Adventu u Zadru
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
FOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
MJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
FOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
VUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VIDEO / Otkriveno potopljeno neolitičko nalazište kod Neviđana
VIDEO / Zadarski bend Kriptidi predstavlja novi videospot za pjesmu „Lobotomija“!
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…