Connect with us

Hrvatska

Više od pola Hrvata u posljednjih godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu

Objavljeno

-

Istraživanje čitanosti knjiga, koje se kontinuirano godinama provodi za netom otvorenu Noć knjige, pokazuje da broj ljubitelja knjiga u Hrvatskoj posljednjih godina postupno opada.

Istraživanje provedeno na uzorku od tisuću sudionika reprezentativnih po dobi, spolu i regiji u razdoblju od 1. do 18. ožujka 2022. godine metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, pokazalo je da je posljednju godinu dana samo 42 posto građana starijih od 16 godina pročitalo barem jednu knjigu.

Rezultati su nešto niži nego prošle godine, kad je na isto pitanje pozitivno odgovorilo 45 posto sudionika, što nije velika razlika i može ostati u okviru statističke pogreške, ali je pad uočljiv kad se podaci usporede s onima iz 2020., kada je najmanje jednu knjigu pročitalo 49 posto građana.

To pokazuje lagani pad u čitanosti knjige, kazala je Tamara Kraus iz Agencije Kvaka koja je provela istraživanje.

Među osobama koje čitaju, najviše je onih koje pročitaju dvije knjige godišnje, a među čitačima i dalje su najviše visokoobrazovane osobe (70 posto), osobe čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna (61 posto), oni koji žive u Zagrebu i okolici (52 posto) te ženske osobe (48 posto).

Za objašnjenje pada čitanosti Tamara Kraus poziva se na odgovore iz istraživanja provedenog 2019. godine, prema kojem ispitanici tri stvari smatraju ključnim za čitanje. To su potreban angažman, tj. da netko odluči nabaviti knjigu i odvojiti za čitanje svoje vrijeme, te i disciplina i koncentracija.

Pandemija nije pomogla

Pandemijska godina nije omogućila uvjete za čitanje knjiga jer su izvanredne prilike dovele do povećanog stresa i anksioznosti kod građana te je izgubljeno vrijeme. To može biti jedan od razloga, objašnjava Tamara Kraus.

Uzmemo li u obzir s jedne strane stres, a s druge činjenicu da su djeca bila mahom kod kuće i imala online nastavu te da su odrasli također radili od kuće, jednostavno je nestalo vremena i prostora za čitanje knjiga, kaže.

Međutim, bivši predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, pokretača manifestacije Noć knjige, Mišo Nejašmić smatra da je pad čitanosti posljedica neprovođenja Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Koliko su strategije i politike koje se vode uspješne najbolje govore podaci da 58 posto naših sugrađana nije u posljednjih godinu dana uzelo knjigu u ruku. Velik broj podataka govori da se taj loš trend nastavlja, kaže.

On smatra da “sama strategija, kao tekst, nije problem”, nego da su “razumijevanje i provođenje strategije bili loši, pogrešni i neefikasni”.

Politika prema knjizi trebala je biti financijski konkretna, a taj sustav ozbiljno je nastradao 2008. zbog velikih štednji u vrijeme krize, a onda i 2013. s uvođenjem knjige u sustav PDV-a te zamrzavanjem sredstava koje država izdvaja za knjigu koje traje do danas, ističe Nejašmić.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl ističe da je Ministarstvo imalo ulaganja u kulturnu infrastrukturu koja su kreativnim industrijama zadnjih godina osigurala ravnomjeran razvoj.

Naveo je da su otvorene nove knjižare u Bjelovaru, Zadru, Koprivnici, Slavonskom Brodu i Karlovcu te antikvarijati u Rijeci, Osijeku, Sisku i drugim gradovima. Pokrenut je i Mediteranski festival knjige koji je zaživio punim plućima, a najavio je i pokretanje festivala knjige u Osijeku i Slavoniji.

Putem nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je 250 milijuna kuna za kulturni kreativni sektor, a Partl kaže kako je siguran da će upravo nakladnici i knjižari odgovoriti tome izazovu i napraviti dobre projekte u korist vjerne publike.

Knjige se i dalje posuđuju

Na pitanje gdje nabavljaju knjige koje čitaju, najviše čitatelja reklo je da ih posuđuje u knjižnicama, 43 posto. Oko 36 posto građana kupuje knjigu, 29 posto ih posuđuje od prijatelja, 21 posto kaže da ju je dobilo na poklon, a devet posto je ili fotokopiralo ili preuzelo knjigu s interneta.

Najviše osoba čita beletristiku, 65 posto, publicistiku 30 posto i stručne knjige 27 posto, dok su na začelju čitanosti priručnici s 22 posto, dječje knjige, 13 posto, umjetnost devet posto i strip sedam posto.

Osobito je vidljiv pad kupovine knjiga. Svaki peti građanin odnosno 20 posto njih kupilo je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca. 2017. i 2018. knjigu je kupila četvrtina građana (25 posto), a 2005. gotovo trećina ispitanika (32 posto).

 

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio prognozu za zimu. Evo što nam slijedi…

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je kratku sezonsku prognozu. Prenosimo je u cijelosti:

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu zima 2022./23. bit će još jedna u nizu toplijih od višegodišnjeg prosjeka ili najmanje prosječno topla (hladna) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga. Uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru, ali će zimu najvjerojatnije u cjelini obilježiti iznadprosječna toplina.

Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja. Za ovu zimu predviđa se količina oborine oko prosjeka ili veća od njega uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji signal za više oborine od mjesečnog srednjaka. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg.

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica)”, donosi DHMZ u sezonskoj prognozi.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!

Objavljeno

-

By

Izvor: HNB

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.

Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.

Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.

Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu