Connect with us

Nekategorizirano

Raspad

Objavljeno

-


Hrvatska se raspada po šavovima. Nema niti jednog segmenta koji se ne urušava. Industrija je svedena na rane pedesete. Poljoprivreda na šezdesete. Usluge na kasne osamdesete. Tehnologija… tehnologija, što je to? Sveučilište, koje bi trebalo biti ključni pokretač, postalo je, uslijed nepotizma, veza i podvezica, gotovo obiteljski biznis. Instituti u pravilu daju toliki doprinos znanosti kao da su ekspoziture zavoda za zapošljavanje. Jedino što se u njima manje čeka. Znanstveni članci su brojni kao i gospodarski i vanjskopolitički uspjesi Vlade Jadranke Kosor. Tvornice su dodijeljene podobnima, a oni su s njima postupili kao tsunami s nuklerkama u Funushimi. Još se utvrđuje gdje je šteta veća.
U Hrvatskoj se već kao vic pripovijeda da imamo tri vrste studija: redovni, izvanredni i prometni. Koliko je to istina, utvrđivao je i sud u kojem su, gle slučajnosti, i suci izabrani po moralno-političko-obiteljskoj podobnosti. Ili možda nisu?  U vrtićima ista priča: od čistačice preko odgojteljice do ravnateljice – sve po zakonu. To je izgleda usud Hrvatske – sve se zna i svi se uredno prave da ništa ne znaju. Kritizira se kad se netko drugi ubaci preko veze, ali ne zato što je to bilo preko veze, nego zbog ljubomore i valstitog neuspjeha (slabije veze!).
Kapilarna korumpiranost je bolest od koje se Hrvatska ne može izlječiti, niti je itko može izliječiti. Čak kad bi se i našao netko tko bi to pokušao, zaustavili bi ga njegovi najbliži, jer ne treba talasati i biti nezahvalan prema onima koji su nam dosad pomagali. Najgore se događa kad se oktroirani počinu ponašati kao da su na toj poziciji zato što nešto znaju. A upravo su došli tamo jer ništa ne znaju! Kako je ono izabran premijer u Hrvatskoj? Pardon, premijerka? Kad su bili ti izbori?!
Netko u Hrvatskoj slučajno i može završiti u zatvoru, ali samo kao stari isluženi kadar. Pritom, naravno dokazi i nisu baš neki uvijet za presudu. Dovoljno je da postoji politički konsenzus o eliminaciji i utamničenju i „odrani“, koji po difoltu ionako nije nevin, guli zatvorsku kaznu po političkoj odluci, a ne zbog dokazane kaznene odgovornosti. Takva praksa pokazuje da je Hrvatska, stvarno,  pravna država. Po tom pravu Jadranka Kosor je pazarila i stan. Tito bi rekao da se ne moramo baš držati zakona kao pijan plota! Pogotovo kad je plot već odavno „privatiziran“.
Hrvatska – zemlja koja je rekonstituirana početkom novog milenija kao zemlja trećeg svijeta? Većina političara, sveučilišnih profesora, a i mnogi drugi, obijaju bilo kakvu pomisao o potrebi osmišljavanja hrvatske sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga oni se dodvoravaju i uspostavljaju novi moralno-politički kurs zvan – „europejstvo“. To je upravo mjerilo svih mjerila. Ukoliko se netko od tih europejaca uspije ukrcati u Europski parlament ili neku drugu birokratsku strukturu – eto ti životnog uspjeha!
To što je Hrvatska poharana dvadesetogodišnjom kohabitacijom HDZ-a, SDP-a, HNS-a, IDS-a, HSS i ostalih trabanata bes smisla i ideje – nikome nije važno. O pljački što je prethodila pretvaranju Hrvatske u klaoku – nikom ništa. Najvažnije je da imamo medije koji sustavno dezinformiraju javnost i hrabre novinare koji pišu o svemu i svačemu samo ne o kriminalu vlastitih poslodavaca. A ti su poslodavci uglavno to poslali nakon temeljite pljačeke svega i svačega, pjevajući – Ustani bane Hrvatska te zove!
E, a taj “bane” danas bi trebao imati veliki pendrek i jedan veliki zatvor kako bi pozatvarao te hrvatine koji su do kosti opljačkali hrvatski narod. Ali kao to nije dovoljno, guraju se – ne kao guske u magli – nego kao bezglave guske u Europu. Bez ikakve ozbiljne analize, bez rasprave o koristima i štetama, plusu i minusu. I koliko god sadašnja ili buduća garnitura bude gurala u Europu – Hrvatska neće u Europu kada to Hrvati budu htjeli, nego kad o tome odluče London i Amsterdam. Toliko o suverenosti!
Kako stvari danas stoje, izgleda da je Josip Broz zvani Tito ipak bio u pravu kad je rekao: prije će Sava poteći uzvodno nego li će Hrvatska postati suverena država. Navodno, Sava još uvijek teče nizvodno, zagrijana koji stupanj više, zahvaljujući hlađenju NE Krško. Usput, koliko su elektrana hrvatske vlade sagradile od 1990.?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Ana

    8. travnja 2011. at 10:58

    Bravo, svaka čast.

     
  2. HDZLOVESDSS

    8. travnja 2011. at 20:38

    kaliniću nadmašio si sam sebe, seciranje raspada hrvatske, odlčan tekst

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Župan Bilaver: Uređenje Draženice prioritetni projekt Županije

Objavljeno

-

By

Župan Zadarske županije Josip Bilaver i njegov zamjenik Robertino Dujela održali su radni sastanak s voditeljem područne konzervatorske službe u Zadru Igorom Miletićem i ravnateljem Županijske lučke uprave Zadar Davorom Škibolom na temu uređenja uvale Draženica i Maestral.

Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata Županije koji uključuje izgradnju novih komunalnih vezova, uređenje plaže, proširenje prometnice te pješačko-biciklističke staze i zelene površine.

Na sastanku je dogovorena daljnja suradnja Konzervatorskog odjela i Županijske lučke uprave u svim fazama pripreme i realizacije projekta, kako bi uređenje uvale Draženica bilo provedeno u skladu s relevantnim smjernicama i standardima.

Župan Bilaver istaknuo je kako projekt Draženica predstavlja prioritet Županije i da će donijeti značajnu dugoročnu korist građanima i razvoju zadarske obale.

 
Nastavi čitati

magazin

(FOTO) “I JA PUTUJEM” / Zadarska županija i Zadar ponovno uz ljetne radosti potrebitih obitelji

Objavljeno

-

By

Foto: Iva Perinčić

I ovog ljeta more nije ostalo samo san! U sklopu emotivnog i društveno važnog projekta „I ja putujem“, Zaklada „Hrvatska za djecu“ osmu godinu zaredom omogućuje potrebitim obiteljima iz cijele Hrvatske zajedničko ljetovanje, darujući im ono što se često uzima zdravo za gotovo, bezbrižno zajedničko vrijeme, sunce, more i uspomene koje ostaju zauvijek.

Ove godine, korisnici projekta su dvije udomiteljske obitelji, pet velikih šesteročlanih obitelji, kao i obitelji s djecom s teškoćama u rastu i razvoju. Dvije samohrane majke, svaka s troje djece ljetovale su na otoku Murteru, u kampu Rehut i u Golden Haven Campingu. Posebno mjesto među ovogodišnjim korisnicima zauzima obitelj Belančić iz Zagreba, koja po prvi put sudjeluje u projektu. Ova topla obitelj sa četvero djece ljetuje u prekrasnom Falkensteiner Premium Camping Zadar. Hotelski lanac i Zaklada „Hrvatska za djecu“ omogućili su im toliko željeno zajedničko vrijeme, daleko od svakodnevnih izazova, u okruženju gdje je ljubav najjača valuta.

„Mnogo ljudi prolazi kroz naše živote. Puno njih uzme od nas što im je potrebno, a manji dio daje i dijeli nesebično. “Zaklada” je taj jedan mali, ali najveći dio. Ovakve akcije su nešto posebno, nešto što pokazuje kako mi ljudi na kraju najviše brinemo jedni o drugima, dokazuje da je empatija ljubav, a ljubav se nesebično daje i nema definicije ni cijene. Teško je riječima opisati koliko ovako nešto znači djeci, obiteljima. Meni kao roditelju znači SVE jer znam koliko vrijedi, znam koliko se trudim i pokušavam cijelu godinu privrediti svima da im ništa ne fali, ali da nije bilo “Zaklade” i fantastičnih donatora Falkensteinera moja djeca ne bi bila u mogućnosti ovakvo ljetovanje doživjeti. Mir, priroda, luksuz, toplo more, predivni ljudi oko nas koji brinu o svakoj stavci, divno je kad netko brine o vama. Hvala svima na ovolikoj dozi uzbuđenosti i veselja od moje male velike obitelji, zaslužili ste sve pozitivno, pa i moje suze radosnice.“ – istaknula je Jasmina Belančić.

Za obitelj Belančić, ovo je prvo pravo obiteljsko ljetovanje. Dani ispunjeni smijehom, igrom na plaži, šetnjama uz zalazak sunca i što je najvažnije, istinskim povezivanjem. U trenucima kada su Mateo učio sestru Leonu plivati, dok je Elena čitala bajke maloj Emili pod borovima, jasno je da je svaka minuta ovog ljetovanja dragocjena.

Od prve godine kada me je gospođa Ozrenka kontaktirala i upoznala sa zakladom hrvatska za djecu, bez razmišljanja sam u ime tvrtke prihvatio ovu ideju i potvrdio sudjelovanje našeg kampa u istoj. U ova današnja vremena visokih cijena, luksuza i medijskog pritiska, više nego drago nam je da možemo sudjelovati i osigurati makar jednoj obitelji godišnje boravak u našem kampu koji u razgovoru s njima, svima znači najviše na svijetu. U svakom slučaju stavljamo se na raspolaganje i u budućnosti za sudjelovanje i ovaj mali doprinos zakladi i dajemo punu podršku nastavku akcije.” – istaknuo je Ante Lacić, voditelj Falkensteiner Premium Camping Zadar dok je upraviteljica Zaklade „Hrvatska za djecu“  Renata Gubić zaključila: “Svako dijete ima pravo na bezbrižne uspomene iz djetinjstva i ovim projektom želimo osnažiti obitelji, dati im podršku i osjećaj dostojanstva. Misija Zaklade „Hrvatska za djecu“ kao zaklade Vlade Republike Hrvatske ostaje jasna – biti uz djecu u potrebi i stvoriti uvjete da svako dijete osjeti da je važno i voljeno.“

Projekt „I ja putujem“ ovim je ljudima prilika za stvaranje osjećaja pripadnosti, sigurnosti i prihvaćenosti. U proteklih osam godina, od početka projekta do danas, više od 100 obitelji s ukupno 350 djece osjetilo je radost putovanja zahvaljujući ovoj plemenitoj inicijativi Zaklade koja i ovog ljeta pokazuje svima nama da iza svakog osmijeha stoji priča, borba, ali i nada. Bez velike pompe, ali s puno srca, ova priča vraća vjeru u dobrotu i važnost zajedništva.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Objavljeno

-

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu