Connect with us

Nekategorizirano

Raspad

Objavljeno

-


Hrvatska se raspada po šavovima. Nema niti jednog segmenta koji se ne urušava. Industrija je svedena na rane pedesete. Poljoprivreda na šezdesete. Usluge na kasne osamdesete. Tehnologija… tehnologija, što je to? Sveučilište, koje bi trebalo biti ključni pokretač, postalo je, uslijed nepotizma, veza i podvezica, gotovo obiteljski biznis. Instituti u pravilu daju toliki doprinos znanosti kao da su ekspoziture zavoda za zapošljavanje. Jedino što se u njima manje čeka. Znanstveni članci su brojni kao i gospodarski i vanjskopolitički uspjesi Vlade Jadranke Kosor. Tvornice su dodijeljene podobnima, a oni su s njima postupili kao tsunami s nuklerkama u Funushimi. Još se utvrđuje gdje je šteta veća.
U Hrvatskoj se već kao vic pripovijeda da imamo tri vrste studija: redovni, izvanredni i prometni. Koliko je to istina, utvrđivao je i sud u kojem su, gle slučajnosti, i suci izabrani po moralno-političko-obiteljskoj podobnosti. Ili možda nisu?  U vrtićima ista priča: od čistačice preko odgojteljice do ravnateljice – sve po zakonu. To je izgleda usud Hrvatske – sve se zna i svi se uredno prave da ništa ne znaju. Kritizira se kad se netko drugi ubaci preko veze, ali ne zato što je to bilo preko veze, nego zbog ljubomore i valstitog neuspjeha (slabije veze!).
Kapilarna korumpiranost je bolest od koje se Hrvatska ne može izlječiti, niti je itko može izliječiti. Čak kad bi se i našao netko tko bi to pokušao, zaustavili bi ga njegovi najbliži, jer ne treba talasati i biti nezahvalan prema onima koji su nam dosad pomagali. Najgore se događa kad se oktroirani počinu ponašati kao da su na toj poziciji zato što nešto znaju. A upravo su došli tamo jer ništa ne znaju! Kako je ono izabran premijer u Hrvatskoj? Pardon, premijerka? Kad su bili ti izbori?!
Netko u Hrvatskoj slučajno i može završiti u zatvoru, ali samo kao stari isluženi kadar. Pritom, naravno dokazi i nisu baš neki uvijet za presudu. Dovoljno je da postoji politički konsenzus o eliminaciji i utamničenju i „odrani“, koji po difoltu ionako nije nevin, guli zatvorsku kaznu po političkoj odluci, a ne zbog dokazane kaznene odgovornosti. Takva praksa pokazuje da je Hrvatska, stvarno,  pravna država. Po tom pravu Jadranka Kosor je pazarila i stan. Tito bi rekao da se ne moramo baš držati zakona kao pijan plota! Pogotovo kad je plot već odavno „privatiziran“.
Hrvatska – zemlja koja je rekonstituirana početkom novog milenija kao zemlja trećeg svijeta? Većina političara, sveučilišnih profesora, a i mnogi drugi, obijaju bilo kakvu pomisao o potrebi osmišljavanja hrvatske sadašnjosti i budućnosti. Umjesto toga oni se dodvoravaju i uspostavljaju novi moralno-politički kurs zvan – „europejstvo“. To je upravo mjerilo svih mjerila. Ukoliko se netko od tih europejaca uspije ukrcati u Europski parlament ili neku drugu birokratsku strukturu – eto ti životnog uspjeha!
To što je Hrvatska poharana dvadesetogodišnjom kohabitacijom HDZ-a, SDP-a, HNS-a, IDS-a, HSS i ostalih trabanata bes smisla i ideje – nikome nije važno. O pljački što je prethodila pretvaranju Hrvatske u klaoku – nikom ništa. Najvažnije je da imamo medije koji sustavno dezinformiraju javnost i hrabre novinare koji pišu o svemu i svačemu samo ne o kriminalu vlastitih poslodavaca. A ti su poslodavci uglavno to poslali nakon temeljite pljačeke svega i svačega, pjevajući – Ustani bane Hrvatska te zove!
E, a taj “bane” danas bi trebao imati veliki pendrek i jedan veliki zatvor kako bi pozatvarao te hrvatine koji su do kosti opljačkali hrvatski narod. Ali kao to nije dovoljno, guraju se – ne kao guske u magli – nego kao bezglave guske u Europu. Bez ikakve ozbiljne analize, bez rasprave o koristima i štetama, plusu i minusu. I koliko god sadašnja ili buduća garnitura bude gurala u Europu – Hrvatska neće u Europu kada to Hrvati budu htjeli, nego kad o tome odluče London i Amsterdam. Toliko o suverenosti!
Kako stvari danas stoje, izgleda da je Josip Broz zvani Tito ipak bio u pravu kad je rekao: prije će Sava poteći uzvodno nego li će Hrvatska postati suverena država. Navodno, Sava još uvijek teče nizvodno, zagrijana koji stupanj više, zahvaljujući hlađenju NE Krško. Usput, koliko su elektrana hrvatske vlade sagradile od 1990.?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Ana

    8. travnja 2011. at 10:58

    Bravo, svaka čast.

     
  2. HDZLOVESDSS

    8. travnja 2011. at 20:38

    kaliniću nadmašio si sam sebe, seciranje raspada hrvatske, odlčan tekst

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

-

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu