Connect with us

Hrvatska

Zadrani za prosvjede, protiv nasilja

Objavljeno

-


Za Z NET poznati Zadrani komentiraju svakodnenvne prosvjede po Hrvatskoj kojima smo svjedoci. Pitali smo ih – kako objašnjavaju činjenicu da se Zadar nije priključio prosvjedima, znaju li uopće koji su zahtjevi prosvjednika, te podržavaju li prosvjede i sami. Evo odgovora…
Nikola Bašić (Foto: Ivan Katalinić)
Nikola Bašić, arhitekt: “Prosvjede podržavam, ali destrukciju ne
– Nemam pojma je li se Zadar priključio prosvjedima ili nije. Totalno sam neupućen, pošto nisam bio u Zadru. Dvije su vrste prosvjednika – braniteljske udruge i Facebookovci. Njihovi su zahtjevi nejednaki. Smatram apsurdnim i neodrživim situaciju koja jest, to da se našim braniteljima sudi u zemlji koja je izvršila agresiju na nas!? Druga grupa prosvjednika izražava nezadovoljstvo sa trenutnim stanjem u zemlji, samo što su metode tog izražavanja neprihvatljive jer se destrukcijom ne može ništa postići. Jesam za konstruktivne prosvjede, to je demokratsko pravo svakog pojedinca, ali sam protiv bilo kakve destrukcije.

Mirko Miočić: “Što traže prosvjednici? To je pitanje za milijun dolara!
– Mislim da je pitanje trenutka kada će se i Zadar priključiti ostalim gradovima u prosvjedima. Nije se poklopio trenutak da se Zadar nađe u tome i nema organizatora, ali i drugi gradovi su se priključili kasnije od Zagreba. Što traže prosvjednici? To je pitanje za milijun dolara. Jasnije je ono s čime nisu zadovoljni nego njihov glavni zahtjev koji se svodi na ostavku Vlade. Nisu dobro artikulirali svoje zahtjeve. Podržavam naravno svačije pravo na prosvjede, ali ne odobravam nasilne metode tih prosvjeda jer tako nanose štetu svrsi samog prosvjedovanja. Možda bi trebali biti malo artikuliraniji, pa da kažu za što se zalažu jer nasilni prosvjedi mogu vrlo lako izmaknuti kontroli. Čak i onima koji su ih organizirali.
Zvonko Šupe (Foto: Žeminea Čotrić)
Zvonko Šupe, direktor Turističke zajednice Grada Zadra:  “Šačica šarlatana!
– Nema razloga da se Zadar priključi prosvjedima. Ovo je grad dobrih perspektiva, vjere i nade. Mi idemo dalje. Situacija je svima jasna. Pitanje je u što se troši energija? Mislim da prosvjednici jedini ne znaju što traže. Normalno je i u prirodi čovjeka da hoće bolje. Ne moramo misliti da smo obećani narod jer to nismo. Bilo je takvih, pa znamo kako su završili. Nikada ne bih podržao prosvjede na ovaj način. Imamo šačicu šarlatana koji prosvjeduju protiv stvari koje su svima nama jasne. Mislim da im se pridaje prevelika važnost.
Đani Bunja (Foto: Ivan Katalinić)
Đani Bunja, dožupan (HSP): “Mirne prosvjede mogu podržati, ali sukobi sa policijom su neprihvatljivi
– Obzirom na to da su prosvjedi bili nasilni, meni je drago da su u Zadru nisu dogodili. Mislim da se nasiljem ne može ništa riješiti. Braniteljski prosvjedi se mogu podržati jer su bili dostojanstveni. Osim promjene Vlade ne traže ništa. Ili ono što traže ne znaju reći. Meni je jasno da traže smjenu Vlade i ništa mi više nije jasno. Braniteljske prosvjede sam podržao, neke i pomogao. Ove prosvjede facebookovaca ne mogu podržati. To da se ide namjerno izazvati sukob sa policijom – to je neprihvatljivo. Mogu razumjeti uvrede, parole, pa i transparente, ali izazivanje sukoba sa policijom je neprihvatljivo. Nadam se da su se, kako se kod nas kaže, dozvali pameti.
Ingrid Antičević Marinović (Foto: Ivan Katalinić)
Ingrid Antičević Marinović, SDP: “Prosvjede podržavam, ali nasilje žestoko osuđujem
– Bili su prosvjedi u svim većim gradovima. Ne mogu prognozirati hoće li se prosvjedi dogoditi u Zadru, ali činjenica je da prosječan građanin vrlo teško živi. Pitanje je organizacije, ali jednako misle i oni koji su prosvjedovali i oni koji nisu. Njihov najjasniji zahtjev je ostavka Vlade. Očito je da su građani opravdano nezadovoljni. Kada je SDP bio na vlasti, HDZ je bio organizator prosvjeda, a sada je uzrok. Prosvjede kao elementarno ljudsko pravo podržavam. Potrebno je da se građani nauče da javno manifestiraju s čime se ne slažu, ali žestoko osuđujem nasilje jer to nasilje onda iskorištavaju treći koji su gori nego nasilnici.
Ivo Grbić (Foto: Ivan Katalinić)
Ivo Grbić, saborski zastupnik (HDZ): Vozi!
– Ne mogu pričati, vozim. Evo sam točno prije tunela, vitar je veliki. Drugi put.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. trener

    1. ožujka 2011. at 16:28

    pitali ste one građane koji žive kao bubreg u loju i koji su sigurno izgubili suosjećaj sa ovim našim narodom. Sramota je to da gospodin Šupe tvrdi da smo grad perspektive…sigurno jesmo ako pod tim smatra da se može zardit 10-15 tisuća kuna mjesečno, u 15.30 bit doma i svaki vikend slobodno…ali tko nam je kriv kad nismo kao oni i neznamo se snaći…Ako smo mi grad perspektive kako li je tek onima u drugim gradovima???

     
  2. U remetinec s njima

    1. ožujka 2011. at 22:58

    a kako se to prosvjeduje hdz-.kenjare, naučite nas još to kada nas već niste naučili krasti da imamo malo i mi, razbojnici besšćutni
    bezsšutno, nečujno, na prstima, da vas ne ometamo u vašim projektima kako sve prodati, izdati, uništiti ….
    huligani ste vi a ne narod, huligani da ne možete biti huliganastiji a ne demokrati za koje se prodajete
    demokrati ha ha sve lipo demokratski popljačkali, demoralizirali , isfrustrirali…
    sudit će vam narod vi ološi hypo.kradeze partije

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pravoslavci danas slave Uskrs

Objavljeno

-

By

Pravoslavni kršćanski vjernici danas proslavljaju najveći blagdan – Uskrs. Kršćanske crkve širom svijeta Uskrs slave u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i grijehom, a danas Uskrs slave srpska, ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima na Aljasci i pravoslavni vjernici u Egiptu.

Pravoslavci Uskrs slave prvu nedjelju punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, ali obvezno nakon židovske Pashe.

Ovaj blagdan ne slavi se uvijek istog datuma, može se slaviti u razmaku od čak 35 dana. Prema julijanskom kalendaru najranije se može slaviti 4. travnja, a najkasnije 8. svibnja, dok je najraniji datum za obilježavanje Uskrsa po gregorijanskom kalendaru 22. ožujka, a najkasniji 25. travnja.

Pravoslavci Uskrs slave tri dana. Za ovaj blagdan vezuje se običaj poklanjanja jaja. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i simbolizira Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.

Prvo obojeno naziva se čuvarkuća i u pravilu je crvene boje. Crvena boja simbolizira krv koju je Isus prolio na Golgoti, ali je i boja uskrsnuća. Ovo jaje čuva se sve do sljedećeg Uskrsa i ima poseban značaj. Prema predaji, Marija Magdalena je rimskom caru Tiberiju, koji nije vjerovao u Kristovo uskrsnuće, dala crveno jaje i pozdravila ga riječima „Hristos Vaskrse“.

Danas je običaj da uskršnje slavlje počinje nakon jutarnje službe, nakon čega se vjernici pozdravljaju rečima „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu