Connect with us

Hrvatska

Zadrani za prosvjede, protiv nasilja

Objavljeno

-


Za Z NET poznati Zadrani komentiraju svakodnenvne prosvjede po Hrvatskoj kojima smo svjedoci. Pitali smo ih – kako objašnjavaju činjenicu da se Zadar nije priključio prosvjedima, znaju li uopće koji su zahtjevi prosvjednika, te podržavaju li prosvjede i sami. Evo odgovora…
Nikola Bašić (Foto: Ivan Katalinić)
Nikola Bašić, arhitekt: “Prosvjede podržavam, ali destrukciju ne
– Nemam pojma je li se Zadar priključio prosvjedima ili nije. Totalno sam neupućen, pošto nisam bio u Zadru. Dvije su vrste prosvjednika – braniteljske udruge i Facebookovci. Njihovi su zahtjevi nejednaki. Smatram apsurdnim i neodrživim situaciju koja jest, to da se našim braniteljima sudi u zemlji koja je izvršila agresiju na nas!? Druga grupa prosvjednika izražava nezadovoljstvo sa trenutnim stanjem u zemlji, samo što su metode tog izražavanja neprihvatljive jer se destrukcijom ne može ništa postići. Jesam za konstruktivne prosvjede, to je demokratsko pravo svakog pojedinca, ali sam protiv bilo kakve destrukcije.

Mirko Miočić: “Što traže prosvjednici? To je pitanje za milijun dolara!
– Mislim da je pitanje trenutka kada će se i Zadar priključiti ostalim gradovima u prosvjedima. Nije se poklopio trenutak da se Zadar nađe u tome i nema organizatora, ali i drugi gradovi su se priključili kasnije od Zagreba. Što traže prosvjednici? To je pitanje za milijun dolara. Jasnije je ono s čime nisu zadovoljni nego njihov glavni zahtjev koji se svodi na ostavku Vlade. Nisu dobro artikulirali svoje zahtjeve. Podržavam naravno svačije pravo na prosvjede, ali ne odobravam nasilne metode tih prosvjeda jer tako nanose štetu svrsi samog prosvjedovanja. Možda bi trebali biti malo artikuliraniji, pa da kažu za što se zalažu jer nasilni prosvjedi mogu vrlo lako izmaknuti kontroli. Čak i onima koji su ih organizirali.
Zvonko Šupe (Foto: Žeminea Čotrić)
Zvonko Šupe, direktor Turističke zajednice Grada Zadra:  “Šačica šarlatana!
– Nema razloga da se Zadar priključi prosvjedima. Ovo je grad dobrih perspektiva, vjere i nade. Mi idemo dalje. Situacija je svima jasna. Pitanje je u što se troši energija? Mislim da prosvjednici jedini ne znaju što traže. Normalno je i u prirodi čovjeka da hoće bolje. Ne moramo misliti da smo obećani narod jer to nismo. Bilo je takvih, pa znamo kako su završili. Nikada ne bih podržao prosvjede na ovaj način. Imamo šačicu šarlatana koji prosvjeduju protiv stvari koje su svima nama jasne. Mislim da im se pridaje prevelika važnost.
Đani Bunja (Foto: Ivan Katalinić)
Đani Bunja, dožupan (HSP): “Mirne prosvjede mogu podržati, ali sukobi sa policijom su neprihvatljivi
– Obzirom na to da su prosvjedi bili nasilni, meni je drago da su u Zadru nisu dogodili. Mislim da se nasiljem ne može ništa riješiti. Braniteljski prosvjedi se mogu podržati jer su bili dostojanstveni. Osim promjene Vlade ne traže ništa. Ili ono što traže ne znaju reći. Meni je jasno da traže smjenu Vlade i ništa mi više nije jasno. Braniteljske prosvjede sam podržao, neke i pomogao. Ove prosvjede facebookovaca ne mogu podržati. To da se ide namjerno izazvati sukob sa policijom – to je neprihvatljivo. Mogu razumjeti uvrede, parole, pa i transparente, ali izazivanje sukoba sa policijom je neprihvatljivo. Nadam se da su se, kako se kod nas kaže, dozvali pameti.
Ingrid Antičević Marinović (Foto: Ivan Katalinić)
Ingrid Antičević Marinović, SDP: “Prosvjede podržavam, ali nasilje žestoko osuđujem
– Bili su prosvjedi u svim većim gradovima. Ne mogu prognozirati hoće li se prosvjedi dogoditi u Zadru, ali činjenica je da prosječan građanin vrlo teško živi. Pitanje je organizacije, ali jednako misle i oni koji su prosvjedovali i oni koji nisu. Njihov najjasniji zahtjev je ostavka Vlade. Očito je da su građani opravdano nezadovoljni. Kada je SDP bio na vlasti, HDZ je bio organizator prosvjeda, a sada je uzrok. Prosvjede kao elementarno ljudsko pravo podržavam. Potrebno je da se građani nauče da javno manifestiraju s čime se ne slažu, ali žestoko osuđujem nasilje jer to nasilje onda iskorištavaju treći koji su gori nego nasilnici.
Ivo Grbić (Foto: Ivan Katalinić)
Ivo Grbić, saborski zastupnik (HDZ): Vozi!
– Ne mogu pričati, vozim. Evo sam točno prije tunela, vitar je veliki. Drugi put.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. trener

    1. ožujka 2011. at 16:28

    pitali ste one građane koji žive kao bubreg u loju i koji su sigurno izgubili suosjećaj sa ovim našim narodom. Sramota je to da gospodin Šupe tvrdi da smo grad perspektive…sigurno jesmo ako pod tim smatra da se može zardit 10-15 tisuća kuna mjesečno, u 15.30 bit doma i svaki vikend slobodno…ali tko nam je kriv kad nismo kao oni i neznamo se snaći…Ako smo mi grad perspektive kako li je tek onima u drugim gradovima???

     
  2. U remetinec s njima

    1. ožujka 2011. at 22:58

    a kako se to prosvjeduje hdz-.kenjare, naučite nas još to kada nas već niste naučili krasti da imamo malo i mi, razbojnici besšćutni
    bezsšutno, nečujno, na prstima, da vas ne ometamo u vašim projektima kako sve prodati, izdati, uništiti ….
    huligani ste vi a ne narod, huligani da ne možete biti huliganastiji a ne demokrati za koje se prodajete
    demokrati ha ha sve lipo demokratski popljačkali, demoralizirali , isfrustrirali…
    sudit će vam narod vi ološi hypo.kradeze partije

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu