Connect with us

Nekategorizirano

JASTREBOVI SU LOVCI, A NE LEŠINARI

Objavljeno

-


Jastrebovi su ptice grabljivice i koliko god tragali za podatkom da mogu biti i lešinari nećemo uspjeti. Doduše, postoji tek jedna rijetka potporodica, Milvus migrans, koja grabi otpatke s kopna i vode u punom letu (Ptice, Thomas Giliard, kustos američkog prirodoslovnog muzeja, Mladinska knjiga 1968.).Posebnost jastrebova leži u činjenici da je, u pravilu, ženka bitno krupnija od mužjaka i da vide, pojednostavljeno rečeno, kao čovjek koji gleda kroz kvalitetan dalekozor.
Hrvatski enciklopedijski riječnik dodaje da je ime Jastreb karakteristično i za osobito agresivnog političara ekstrtemnih uvjerenja i nastupa.
Mi, umjereni ljubitelji ptica ( i sve manji ljubitelji političara), a strastveni ljubitelji preživljavanja, ime Jastreb vezujemo prvenstveno za vođe obrane grada Vukovara, a tek potom za razne političke ekstrtemiste, koji , iskustvo nas uči, ipak lešinare. Kućne nimfe sve češće uvjeravamo da će živjeti duže, ako jedu manje. Tješimo se da razumiju ako ponekad govore i uglavnom tu završava naš odnos s pticama.
Nije poznato tko je ljudima, zapovjednicima obrane grada Vukovara, za vrijeme Domovinskog rata nadjenuo imena Jastreb i Mladi Jastreb, ali svjedočimo kako ta imena nose bespogovorno sad već skoro dvadeset godina. Uostalom, u ratu su to uobičajene pojave, a to ratničko ime smo već negdje čuli. No, koliko je ispunjena uobičajena želja kumova da usklade imena s karakterom njihovih nositelja, drugo je pitanje. Rijetki predvide da se mijenjaju ljudi, vremena i običaji.
Nismo pozvani da ocjenjujemo bilo čiji doprinos u ratu, jer je za objektivnost potrebna, između ostalog, i povijesna distanca, ali u miru, na temelju svih dostupnih izvora saznanja, imamo pravo na mišljenje o onima koji ulaze u naše živote, a to su i Jastrebovi iz Vukovara. Ne kao ratni, već kao mirnodopski Jastrebovi i to u vrijeme i na mjestu gdje su poželjni golubovi. Na gradskom trgu. Ornitonim je bitan, jer određuje suštinu.
Istup Mladog Jastreba na nedavnom protestnom skupu u Vukovaru, gotovo sam siguran, potpisalo bi devedeset posto građana Hrvatske i još bi, svatko iz svog kuta, dodao niz kritika na račun aktualne vlasti, jer se u tome ne može pretjerati. Naime, iskustvo uči da i najveći pesimisti bivaju iznenađeni pojavama za koja se mislilo da su iz drugih vremena i dalekih kontinenata. Onima što im nije jasno tko i kako „upravlja“ ovom zemljom više i nije potrebno govoriti. Ili onima koji se, poput tvorova u kriznim situacijama, brane smradom, jedinim preostalim oružjem u obrani neobranjivog.
Ono što je iz sukoba Mladog Jastreba i vrha hrvatske vlasti još vrijedno braniti jest njegovo „ime i djelo“(i kao predstavnika vrste) i ne na način nekritičke obrane, koja je dijelom doprinijela sukobu koji pomalo plaši, već objektivno, koristeći spomenute izvore saznanja, a oni vape za hitnim i iskrenim odgovorom na pitanja:
– Tko je odgovoran za žrtvovanje Vukovara i tko je grad sa živim ljudima pretvorio u žrtvenik iz još uvijek nejasnih razloga?
– Tko taj grad i zašto još uvijek koristi kao žrtvenik što podrazumijeva žrtvovanje već žrtvovanih Vukovaraca i za koje ciljeve?
– Tko vrši morbidne pokuse na živim ljudima i to iz predmeta preživljavanja i temeljnih ljudskih prava?
– Tko i zašto žrtvuje Vukovar za držanje u pokornosti cijelog naroda, nabijajući im kompleks koji su davno sami izliječili?
– Tko je zatvarao i prebijao zapovjednika obrane Vukovara, zašto se šuti i koja je cijena šutnje?
– Tko, radi osobne koristi, ucjene, ili nečeg trećeg, a s terena, podržava ostvarenje tih paklenih zamisli?
– Tko je napuhao više od pola milijuna branitelja, tako „osigurao“ da je iz svake obitelji u prosjeku po jedan, čime se eliminira možebitno herojstvo pojedinaca, koje odlikuje žrtvovanje za druge, a od početka su bili nepoželjna vrsta.
– Tko je dopustio (ili pomogao) organiziranje nekoliko stotina braniteljskih udruga i njihovih kombinacija?
– Tko je dodijelio tisuće mirovina lažnim braniteljima Vukovara i dvadeset godina odbija srediti „vukovarsko pitanje“?
-Zašto Mladi Jastreb nije reagirao kada je gospođa Kosor, s posebnim gađenjem, napadala političkog protivnika samo zato „jer je bio kapetan JNA“? Je li se sam našao uvrijeđen on ili njegov prethodnik?
– Tko, već dvadeset godina, ubire plodove iz „vukovarskog nereda“, uz čiju pomoć i po koju cijenu?
– Tko je i zašto gospođu Jadranku Kosor izabrao za počasnog građanina Vukovara?
– Tko ima političke i druge koristi od implementacije potencijalnih zločinaca u hrvatsku i vukovarsku vlast?
– Tko omalovažava, diskriminira, pa i fizički ugrožava vukovarske branitelje?
– Gdje su Jastrebovi koji su davno, hrabro, po uzoru na držanje u ratu, trebali dati odgovore na ova i desetke sličnih pitanja?
Tko je htio mogao je zapaziti da je bilo pokušaja njihovih „malih istraga“ i traženja odgovora na neka postavljena pitanja, ali i naknadnog i neobjašnjivog muka. Možda baš taj muk krije materijal za „ministrovu prijetnju i ucjenu“, a i nova pitanja:
– Tko je kriv za činjenicu da je gospođa Jadranka Kosor godinama bila (pazi sad) ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i zašto nitko nije reagirao na očito grubo ruganje braniteljima i obiteljima, kao i instaliranje svoje zamjene koja je nastavak iste ponižavajuće politike.
Tek prije par dana predsjednica Vlade RH nagovještava mogućnost otkupa stanova u Vukovaru prema iskustvu iz ostatka zemlje. Tu je netko davno ukrao i dobro sakrio kompas.
Teško se oteti dojmu da se odgovori na ova i druga sumorna pitanja odavno znaju, a ovdje o tome pisano bar jednom mjesečno i ne želimo li se ponavljati ostaje nam još pitati:
– Kako Mladi jastreb nije znao da su ženke jastreba krupnije i jače od muških predstavnika vrste i da mu vid, sam po sebi, nije dostatan za uspješan lov.
Da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja( ili će tinjati godinama), valja mijenjati dosadašnji, očito bezuspješni, način borbe za dostojanstvo branitelja i njihove borbe i pribjeći jedino mogućem; ujediniti razjedinjene branitelje oko aktualnog braniteljskog problema i stvoriti nezaobilazni faktor koji će, bez emocija koje su jednostrane, postati nezaobilazan u životu ove zemlje. Sad ili nikad.
Potpisi, kojima se želi isprovocirati postupanje Vlade odavno su samo gubljenje vremena.
Srbijanska politička scena se radikalizira. Dobrica Ćosić pretendira za Nobelovu nagradu. Europa ne želi hrvatski polamilijunski braniteljski „balast“. „Trend“ ozbiljnih javnih prosvjeda, protiv društvenih devijacija, stigao je i pred naša vrata. Traži se razum ispred emocija i neće valjati ako branitelji „proliju vlastito mlijeko“. A, ni prijetnje nisu bezazlene.
Jedino tako Jastrebovi neće prijeći na teren vlastite podvrste Milvus migrans.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. grozni-zd

    7. veljače 2011. at 22:50

    Tko je dobio a tko izgubio izborima u Vukovaru ?? Tko dobiva a tko gubi tihim protestom braniteljskih udruga u subotu ??? HVALA na odgovoru !!!
    Pišite što češće ! Hvala

     
  2. grozni-zd

    15. veljače 2011. at 0:54

    Život teće dalje, Purda u zatvoru a jaca pojela velikog jastreba a mali se još neda…kad će sljedeći tekst da nam podsvjest ispliva…hvala…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

-

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu