Connect with us

Hrvatska

"Izvrnula sam Zadar kao svoj džep, a nikad ga nisam sasvim upoznala"

Objavljeno

-


Splitska spisateljica Olja Savičević Ivančević, jedna je od onih čija je proza pitka kao vino, a istovremeno toliko britka da se na rubove njezinih rečenica možete posjeći.  Nedavno je predstavila svoj novi roman “Adio kauboju”. Studirala  je na zadarskom Filozofskom fakultetu, a u četvrtom mjesecu možemo je očekivati opet u Zadru, na manifestaciji “Zadar čita”, na kojoj bi trebala biti gošća. Sve to, dovoljno je dobar razlog za intervju s njom.
* Obzirom da je to naslov tvoje zbirke pjesama, koja su tvoja kućna pravila?
– Kućna pravila u tim pjesmama su one prve usputne lekcije koje kao djeca dobijemo od doma za dalje. U konkretnom slučaju, na primjer: smij se na sav glas, plači i viči isto tako, kad god to osjetiš kaži „volim te“, pare su da se troše, vozi bicikl kao da si svjetska prvakinja, ako već misliš i govoriš – govori ono što misliš, uživaj u životu – to je i više nego ok, dobro jedi i dobro čitaj, pošalji u onu stvar svakoga tko zasluži, a kad te hvataju trojica bržih od tebe sakrij se na stablo.
* Koliko se danas u Hrvatskoj drži do ženskih pisaca?
– Malo, uostalom kao i do muških pisaca, do knjiga i kulture inače. Ni novine se puno ne čitaju, a i ove koje još postoje uglavnom su ukinule kulturnu rubriku, tako da smo i zvanično zemlja bez kulture. No, s druge strane baš svi pišu, kao u nekom crnohumornom ostvarenju pjesme Branka Miljkovića, pisanje je postalo nacionalna terapija. Ali unutar tog postojećeg konteksta – nije to samo moje mišljenje – trenutno u Hrvatskoj autorice dominiraju. Jedna kolegica je izrekla sumnju da je to možda i zbog toga što u ovom poslu ima malo novca, i bojim se da nije sasvim pogriješila.
* Studirala si u Zadru. Kakav je Zadar onda bio? Čega se sjećaš iz tog perioda svog života?
– Kad sam došla u Zadar još su padale granate i bila su zamračenja, a vodu smo imali svaki drugi-treći dan svega nekoliko sati, sve mi to danas izgleda kao nešto što se nije meni događalo, ali onda nam je to bilo normalno, naviknu ljudi i na puno gore. Imala sam dobro društvo u Zadru, čini mi se da smo dosta kvalitetno ludovali i voljeli sve što vole mladi. Plovila sam oko Kornata, verala se po Velebitu, spavala gdje me noć nađe, kao i drugi studenti. Dosta smo se družili s profesorima, osnovali smo književni klub, pokretali neke časopise. Imala sam dobre ocjene, pa mi je stipendija uz novinarski posao omogućila određenu slobodu. Zapravo su to bile grozne godine nezrelosti i nesigurnosti, ali opet i definitivno jedan od ljepših perioda u životu. Izvrnula sam Zadar kao svoj džep, a nikad ga nisam sasvim upoznala. Kasnije sam dosta putovala i mnogo veći ili egzotičniji gradovi dosadili su mi puno prije.
* Odlazila si na književne večeri u atelje Benini?
– Jesam, više puta. Zadar imao, i vjerujem da još ima, neka zanimljiva mjesta i ljude. U javnosti postoji slika Zadra kao radikalno konzervativne, isključive sredine, a to mi je žao. Ljudi s kojima sam se bila okružila u Zadru su sasvim drugačiji: slobodni, pametni.
* Split danas ima jednu jaku koloniju pisaca, i tzv. pisaca-novinara, koliko je na svih imao utjecaja Miljenko Smoje?
– Kako na kojeg pisca, rekla bih da taj neki duh grada koji je prepoznatljiv kod Smoje, a uspio se donekle održati, ima utjecaja i na današnje pisce, iako postoji opravdana sumnja da bi se Smoje da vidi današnji Split dobrovoljno vratio u grob.
* Gdje bi još u Hrvatskoj mogla živjeti osim, naravno, u Splitu?
– Volim Split, ali zadnjih godina i nije neki najsretniji izbor za življenje. Ljeti živim u Korčuli, u uvali malo izvan starog grada i to mi se sviđa, ali zime na otocima su nešto sasvim drugo.
* Koliko je okolina i obitelj bitna za tvoje stvaranje?
– Obitelj puno. Većinu dobrih stvari u životu dugujem njima. A okolina je matrica za pravljenje teksta. Za neku osobu koja se sudara sa stvarima, nit ih zaobilazi nit netaknuta prolazi kroz njih, koja je jednostavno odgovorna i nije statist u vlastitom životu, svaka je socijalna okolina neprijateljska, jer je u pravilu ograničavajuća i sputavajuća. Iz tog sudara pojedinca i stvari iz okoline, nastaje poticaj za stvaranje. Zato dobra umjetnost spašava svijet od pakla ravnodušnosti i važna je.
* Nedavno se pojavio tvoj roman “Adio kauboju”. U čemu je poanta romana?
– Prvi dio romana započinje grafitom: Stranče ovdje te zakon ne štiti, a drugi jednim citatom Stranglersa: Whatever happened to the heros? Mislim da se tu negdje, ako je ima, krije i poanta.
* Pišeš li još uvijek poeziju? Na čemu sad radiš?
– Sad ne pišem poeziju, pišem ljubić, ali ne baš kao Ana Žube. Preispitujem žanr ljubavnih klasika kroz suvremenu priču. Dakle, niš’ od romantike.
* Zašto te više nema među novinskim kolumnistima?
– To je bila moja odluka i sigurna sam da je ispravna. Mislim da moje usluge ne trebaju današnjim novinama. Ali pišem za Moderna vremena info, za Treći program hrvatskog radija, neke portale i časopise koji dijele moje interese…
* U četvrtom mjesecu gostuješ u zadarskoj Gradskoj knjižnici na manifestaciji “Zadar čita”?
– Da, već su me nekoliko puta pozivali u Zadar, ali nisam uspijevala doći, pa se baš veselim tome. Još uvijek znam sanjati kako se uz bedeme preko Relje spuštam prema Poluotoku, a to nije noćna mora, dapače, dobro je.

Biografija

Olja Savičević Ivančević rođena je 16.09.1974. u Splitu.
Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na zadarskom Filozofskom fakultetu.
Piše prozu, poeziju, eseje, kolumne. Autorica je više pjesničkih zbirki, knjige priča „Nasmijati psa“ (2006) te romana „Adio kauboju“ (2010).
Za rukopis „Nasmijati psa“ nagrađena je nagradom „Prozak“; dobitnica je prve nagrade „Ranko Marinković“ Večernjeg lista za kratku priču, te nagrade „Kiklop“ za najbolju zbirku poezije „Kućna pravila“ (2007).
Zbirka priča „Nasmijati psa“, osim u Hrvatskoj, objavljena je u Njemačkoj pod nazivom „Augustschnee“, te u Srbiji, Mađarskoj i Makedoniji.
Roman “Adio kauboju” paralelno je objavljen u Hrvatskoj i Srbiji, a uskoro izlazi i na njemačkom, španjolskom i makedonskom jeziku.
Prozni ulomci, priče, pjesme i eseji ove autorice prevedeni su na dvadesetak svjetskih jezika, uvrštavani u strane i domaće izbore i antologije.
Živi i radi u Splitu kao slobodna spisateljica.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. klon

    27. siječnja 2011. at 8:11

    pih…kao i svaki splićanin mandrilo…moje je sve najbolje a tuđe ne valja ni pišljiva boba…kakav konzervativni primitivizam

     
  2. Mirko

    27. siječnja 2011. at 8:40

    Ajde, nisu ni Zadrani bolji…nekulturni i zatucani.

     
  3. mali

    28. siječnja 2011. at 11:58

    pa naravno da Bežigrad ne valja! Uvik ste bili i ostat ćete sluge! 😛

     
    • Kata

      30. siječnja 2011. at 11:10

      Napuši se k. !

       

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu