Connect with us

Hrvatska

OBISTINJENE NAJAVE Z NET-A: Miho Zrnić Marinović iza rešetaka!

Objavljeno

-


Ugledni zadarski poduzetnik Miho Zrnić Marinović nakon oko mjesec i pol dana ozbiljne istrage od jučer je iza rešetaka, prvi je jučer objavio Z NET portal. Zanimanje domaćeg pravosuđa za ovog zadarskog poduzetnika, inače, naš je portal pratio od prvoga dana, odnosno od sredine prosinca, kada je cjelovit spis o poslovanju Zrnića i njegovih tvrtki otputovao iz zadarske policije za USKOK. Obzirom na težinu prikupljenog materijala, i na činjenicu da je već tada u pritvoru bio prvi Zrnićev poslovni partner, direktor Fonda za zaštitu okoliša Vinko Mladineo, jasno je bilo da je uhićenje neizbježno i da je samo pitanje dana – ili sata – kada će se Zrnić naći gdje je danas. Od tada, dakle od sredine prosinca, isto je iščekivao i sam Zrnić koji je u više navrata, po saznanju da bi mogao biti priveden, bježao iz zemlje, no u konačnici je ipak dolijao.
Ne vjerujući da bi jedan od, smatralo se, najuglednijih Zadrana mogao dočekati ovakvu sudbinu, gotovo svi mediji u vrijeme pisanja Z NET-a o ovome što će se dogoditi pokroviteljski su stajali uz Zrnića, no i takvi su danas odustali, a njihov glavni lokalni junak preko noći je pretvoren u najobičnijeg kriminalca.
Točne informacije, dakle, a koje je jedini objavljivao Z NET portal, govore da je zadarska policija u prosincu završila obradu nad Mihom Zrnićem Marinovićem, odnosno poslovanjem njegove tvrtke “Sirovina”. U vrijeme obrade, Zrnić je policiji navodno bio nedostupan i vjerovalo se kako je, shvativši da je u obradi, privremeno bio čak i napustio zemlju.
Predmet je po dovršetku obrade ustupljen USKOK-u (prije kakvih mjesec dana) i otamo se od tada očekivao sljedeći korak prema uglednom zadarskom poduzetniku. Tako se i dogodilo. Z NET u tijeku dana donosi detalje o uhićenju godine u Zadru, kao i prve reakcije zadarskih poduzetnika i prvih Zrnićevih suradnika i prijatelja, a koji su se već počeli ograđivati o njega…

Zadarski “kralj otpada”, kapetan Miho Zrnić Marinović, otkako je jedan od novijih hrvatskih uhićenika, Vinko Mladineo, došao na čelo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2004. godine, do danas postao jedan od najuspješnijih hrvatskih biznismena. Njegova tvrtka Sirovina odlagalište je praktički preko noći postala gigant koji mahom dobiva sve najskuplje i najosjetljivije poslove za čišćenje bivših tvornica od opasnog otpada. Prije samo 10 godina, Zrnić se bavio filmskom produkcijom.
Još 2006. gotovo nitko nije znao za njegovu tvrtku. Do posla u Obrovcu. Naravno, tada je prestao snimati filmove i bacio se isključivo na otpad. Tvrtka u kojoj je od 1992. godine suvlasnik, a zaposlio se ondje tek 2004. godine, kada je Mladineo postao direktor Fonda, danas je samo u njegovu vlasništvu i posluje kao nikada dosad.
Koja je tajna tako naglog poslovnog uspjeha? Zrnić je tijekom zadnje četiri godine nizao poslove koje mu dodjeljuju država i jedinice lokalne samouprave: sanacija bazena lužine i crvenog mulja u bivšoj tvornici glinice kod Obrovca, posao vrijedan 135 milijuna kuna (navodno, jer postoji verzija da je cijena radova u međuvremenu porasla, ali nikakve službene informacije iz Fonda za zaštitu okoliša nismo mogli dobiti), zatim dekontaminacija zemljišta šibenske Tvornice elektroda ferolegura, vrijedna 20 milijuna kuna koju je prvotno platio Fond, a u konačnici će je platiti ipak građani Šibenika. Osim toga, Sirovina je sanirala zadarski Polikem, odlagalište azbesta u Vranjicu i tvornicu Salonita u Splitu – posao vrijedan preko 100 milijuna kuna.
Kod Salonita je posao stvarno vrhunski obavljen: Zrnić je na tri mjeseca zaposlio radnike bivše tvornice da oni odnose opasni otpad i tako ispao “socijalno osjetljiv”. Mediji su pisali hvalospjeve o njemu zbog toga i, uistinu, jako je pohvalno za jednu državu, kada se tvornice masovno zatvaraju, uposliti onda radnike da ih – čiste. Tek nedavno su u javnost izašle činjenice kako je i taj posao u međuvremenu poskupio. Sve je platio Fond.

Posao s PET ambalažom
Nakon pritvaranja Vinka Mladinea, smijenjenog direktora Fonda za zaštitu okoliša, u medije su izašli i navodi o malverzacijama s reciklažom PET ambalaže – oko koje se okretalo također više stotina milijuna kuna. I tu je u igri – neizbježna tvrtka Sirovina odlagalište. Što god je radio Fond na čelu s pritvorenim Mladineom, gotovo uvijek je Miho Zrnić Marinović dobivao unosne poslove.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. mate

    21. siječnja 2011. at 9:00

    a je likujete sad. pa bio je i vaš šef pritvoren pa se nije pisalo

     
  2. Zdenko

    21. siječnja 2011. at 9:07

    što je i arijana bila zatvorena???

     
    • mate

      21. siječnja 2011. at 11:21

      ne arijana nego njen mentor. ribar iz novigrada. jasnije?

       
  3. ols

    21. siječnja 2011. at 10:09

    Zanimljivo da jedino z-net piše o ovome. Na niti jednom drugom hrvatskom portalu nema vijesti o ovome, a z-net 6 vijesti vezano za zrnića. Vi nešto gadno imate protiv njega čini mi se. Prenapuhujete vijest i obmanjujete javnost!

     
  4. znaor

    21. siječnja 2011. at 12:35

    A, treba napraviti nova odlagališta i sl. , ipak je to zlatna koka. Budući da je svugdje u svijetu djelatnost prikupljanja i odlaganja sirovina uvije nastojao kontrolirati organizirani kriminal, ništa čudno da se na ovaj način bori protiv konkurencije. Nitko tu nije nevin. Kad pogledate vlasničku strukturu sličnih firmi – sve postane jasno. Te poslove, kao i buduće, planira netko preuzeti, a možemo po navici pretpostaviti tko.

     
  5. fuseli

    21. siječnja 2011. at 12:54

    Problem je što vi pišete i najavljujete spektakl mjesecima. Svaki normalan i korektan portal objavio bi ovu vijest, a sa blaćenjem bi pričekao do nekakve eventualne osude ili kazne dotičnome. Vi imate deset “vijesti” na naslovnici o istoj stvari a koja se svodi na priveden na razgovor zbog sumnje. Čitava naslovnica vam je u jednoj vijesti, da je dotični poduzetnik priveden na obavijesni razgovor i eventualno zadržan u pritvoru … malo smiješno zar ne? Mei se čini da je tu riječ o fimi i plaćanju reketa HDZ u još jednom.

     
    • miho

      21. siječnja 2011. at 12:59

      hahaha..o fimi,da. pa tvoj gazda fuseli je iz price o fimi. sto si se prepo?

       
      • fuseli

        21. siječnja 2011. at 14:12

        aj to pismeno sastavi jer nitko ne može shvatiti o čemu pričaš.
        pretpostavljam da je još jedan plaćao fimi al kad i ako isplivaju dokazi znati će se nešto više. Komentiram da je neozbiljno optužiti bilo koga bez ikakvih dokaza i čudno i smiješno je da jedan lokalni web sve svoje vijesti zasniva na crtici o privođenju zrnića. Isto tako isti portal selektira vijesti o drugim zadarskim lokalnim smutljivcima, šerifima i političarima koji su sasvim sigurno zamračili znatno više, a mogle bi im se prikrpati i razne druge kriminalne kvalifikacije. Ili je pristranost i navijanje sad objektivnost i istraživačko novinarstvo? lol indeed.

         
  6. marko

    24. siječnja 2011. at 18:33

    a najbolje da preimenujete portal u miho zrnic net…bas me zanima o cemu ces pisati kad zavrsi cila ova predstava!haha

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Želite ugraditi solarnu elektranu? Možete dobiti poticaj i do 12.000 eura, no postoje određeni uvjeti

Objavljeno

-

By

Sve više ljudi razmišlja o ugradnji solarnih panela, a državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca.

Tportal je provjerio koliki poticaji se mogu dobiti za gradnju kućne fotonaposnke elektrane i koje uvjete treba ispuniti.

O ugradnji solara razmišlja sve više ljudi, Zagreb je prije dvije godine predstavio aplikaciju koja građanima olakšava konačni izračun investicije, a od prošloga tjedna preko nje moguće je i podnijeti zahtjev HEP-u.

Poticaje za solarne elektrane na nacionalnoj razini omogućuje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a postoje različiti modeli subvencija koje nude gradovi i županije putem svojih lokalne ustanova i institucija.

Nacionalni fond raspisuje natječaj jednom godišnje, a ove je godine sufinanciranje ugradnje solarnih panela ponuđeno u sklopu natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Natječaj privremeno zatvoren

Ove godine je za program energetske obnove osigurano 120 milijuna eura. Nakon prijave 12.000 zainteresiranih korisnika natječaj je zatvoren 14. ožujka do završetka obrade zahtjeva.

Iz fonda su izvijestili kako očekuju da će, s obzirom na veliki broj zahtjeva, obrada potrajati nekoliko mjeseci.

Kako je poziv samo privremeno zatvoren, otvorena je mogućnost da će najesen biti i drugi krug prijava, ako ne budu iskorištena sva predviđena sredstva za trenutno prijavljene potencijalne korisnike subvencija.

Bespovratna potpora za 50 posto troškova

(Su)vlasnicima obiteljskih kuća fond sufinancira postavljanje nove fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Građanima koji odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, mogu dobiti poticaj i za kućnu punionicu.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se u visini 50 posto opravdanih troškova. Konkretna subvencija ovisi o snazi elektrane, a iznosi 600 eura po kilovatu odnosno maksimalno 12.000 eura.

Uvjeti za dobivanje poticaja

Da bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice.

Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.

Prilikom prijave za sufinanciranje fotonaponske elektrane potrebno je dostaviti glavni projekt i dokaz o mogućnosti priključenja na energetsku mrežu.

Povrat investicije za četiri do pet godina

Prosječno kućanstvo koje se ne grije na struju troši otprilike 4500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo kućanstvo potrebno je izdvojiti oko 6500 eura za nabavu i postavljanje sunčane elektrane.

Sa subvencijom od 50 posto, povrat sredstava je četiri do pet godina uzimajući u obzir očekivanu uštedu troškova električne energije.

Zagrepčanima na raspolaganju aplikacija za procjenu isplativosti

Građanima Zagreba odnedavno je na raspolaganju aplikacija pomoću koje mogu jednostavno procijeniti isplativost ulaganja u solarnu elektranu. Alat povlači podatke od Državne geodetske uprave koja je 3D mapirala zgrade u Zagrebu te izračunava solarni potencijal krova.

Taj digitalni alat omogućuje i izradu idejnog rješenje za solarnu elektranu te podnošenje dokumentacije HEP-u radi priključenja elektrane.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu