Hrvatska
Spajaju se Znanstvena i Sveučilišna knjižnica!

Znanstvena i Sveučilišna knjižnica uskoro bi se mogle naći ne samo u zajedničkoj zgradi nego i dijeliti zajednički fundus, što bi značilo da postaju jedna knjižnica. Da se pregovori vode već duže vrijeme potvrdio nam je ravnatelj Znanstvene knjižnice Miro Grubić kao i zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić.
Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
-Istina je da su pregovori u tijeku, ali smatram da ne bi bilo dobro da se knjižnice spoje. Stvar je komplicirana zbog građe, kako zbog seljenja iste tako iz zbog činjenice da, kad ta građa dođe u ruke novom vlasniku, dolazi do problema. Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
No Grubić je dodao kako su se ranije pregovori uglavnom vodili na ruku Sveučilištu, a sad su ipak krenuli na ruku Znanstvenoj knjižnici.
Vraničić je potvrdio kako su pregovori u tijeku, no on ne misli kako će, ako dođe do spajanja, građa Znanstvene doći u vlasništvo države:
-Pregovore vodimo na obostrano zadovoljstvo svih. Naime, ako do spajanja dođe Grad kao vlasnik Znanstvene, zatražiti će da njezin fundus ostane u vlasništvu Grada. Ipak je građa Znanstvene knjižnice jedna od najbogatijih u državi i mi ćemo se boriti da to ostane u našem vlasništvu, dodaje Vrančić.
Zajednička knjižnica trebala bi biti smještena u novu i moderno opremljenu zgradu Sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti u Novom kampusu Sveučilišta. Ravnatelj Znanstvene knjižnice Grubić, iako je načelno protiv spajanja, ne negira da im pod hitno treba nova zgrada, što zbog količine građe, što zbog krova koji se urušava.

Iz Sveučilišta ističu kako je sadašnja knjižnica Sveučilišta se nalazi na nekoliko lokacija i ne zadovoljava u potpunosti potrebe korisnika, a zbog nedostatka prostora ne nabavlja dovoljno naslova niti dovoljan broj primjeraka za potrebe studenata. Elija Vrsaljko glasnogovornica Sveučilišta kaže kako u novoj zgradi sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti na Novom kampusu objedinile bi se zbirke Sveučilišne, Znanstvene i knjižnice Nadbiskupije.
-Radni naziv buduće knjižnice je Znanstvena i Sveučilišna knjižnica. Prijedlog za spajanjem proizišao je iz razgovora predstavnika Sveučilišta i predstavnika Grada Zadra u protekle tri godine. Obje knjižnice sada djeluju u neodgovarajućem prostoru i to je osnovni razlog zbog kojeg ne mogu u potpunosti razviti prijeko potrebne nove službe i usluge. Predloženo rješenje je optimalno za studente i znanstvenike Sveučilišta kao i za građane Zadra, istaknula je Vrsaljko.
Izgradnja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru se planira na prostoru bivše vojarne Franka Lisice, između gradskih četvrti Višnjika i Jazina II. Studiju razvoja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru, u okviru projekta Novi svjetionici hrvatskog Jadrana, izradio je Studio de Architekten Cie. Izgradnja Novog kampusa će teći u tri etape, a kraj izgradnje je predviđen za 2030. god. U novoj knjižnici bi trebalo biti uposleno od 57 do 60 djelatnika, a pitanje upošljavanja novih djelatnika ovisit će o broju uposlenih u obje knjižnice u trenutku spajanja. Do izgradnje knjižnice, Sveučilište će vjerojatno biti financirano na osnovi programskog ugovora s MZOŠ-om te će se njeno financiranje uklopiti u financijski plan Sveučilišta.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOsnovana Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Grada Zadra”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOBAVIJEST IZ VODOVODA: U utorak bez vode cijelo čudo ulica u Zadru! Evo popisa…
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava







znet
2. prosinca 2010. at 11:06
bravo
patricija
2. prosinca 2010. at 13:22
Svakako treba ostaviti autonomnost Znanstvenoj knjižnici, pa neće valjda grad dopustitit toj knjižničarskoj mafiji sa faksa da uništi blago ovog grada.
marijana
2. prosinca 2010. at 13:23
sentimentalno sam vezana uz Znanstvenu, nekako mi je žao da se utopi
ja
2. prosinca 2010. at 15:26
o čemu se priča uopće
a ko će to platiti?
Knjižničar
2. prosinca 2010. at 17:34
Piše:
Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
Ovo gore govori direktor Grubić! Pa Grubiću u čemu je problem? Valjda ne misliš da je Hrvatska država okupatorska država da bi ti smetalo da knjige budu u njenom vlasništvu ili da bi bio neki problem da se hrvatsko ministarstvo brine za fundus knjiga Znanstvene knjižnice. Kako nešto što radi Hrvatska država za knjige može biti gubitak za Zadar? Ma tko je ovdje lud te za koga i što čuva Grubić? Zna li tko odgovor?
patricija
2. prosinca 2010. at 18:21
Mislim da je čovjek puno rekao, čuva fond od kulturne mafije, a vi sa zneta istražite i napišite.
pero
5. travnja 2011. at 12:58
e patricija ili tanja kako se već zoveš , ti znaš da nisi u pravu a mi znamo da imaš privatne motive da pišeš gluposti
wonderwoman
5. travnja 2011. at 13:38
Znančilišna knjižnica ili Svestvena knjižnica ?
wonderwoman
5. travnja 2011. at 13:43
Kad krenu nestajati naslovi … pogotovo rijetki … koliko će se knjiga koje znanstvena generacijama čuva ko oči u glavi naći kod profesora doma, na regalu, a koliko na e-bayu … Da nema opasnih namjera, ne bi bilo ni interesa. Koliko u Zagrebu ima knjižnica? Kome bi palo na pamet da objedini knjižnicu Filozofskog i NSK? Nikome. Samo zadarskim mutikašama, sveučilišnim masonima. A Nadbiskupija se isto rješava svojih vrijednosti…Izbacite sve, izbacite … Jel tako i u Vatikanu isto, daju knjige državi? Sramota