Hrvatska
Spajaju se Znanstvena i Sveučilišna knjižnica!

Znanstvena i Sveučilišna knjižnica uskoro bi se mogle naći ne samo u zajedničkoj zgradi nego i dijeliti zajednički fundus, što bi značilo da postaju jedna knjižnica. Da se pregovori vode već duže vrijeme potvrdio nam je ravnatelj Znanstvene knjižnice Miro Grubić kao i zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić.
Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
-Istina je da su pregovori u tijeku, ali smatram da ne bi bilo dobro da se knjižnice spoje. Stvar je komplicirana zbog građe, kako zbog seljenja iste tako iz zbog činjenice da, kad ta građa dođe u ruke novom vlasniku, dolazi do problema. Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
No Grubić je dodao kako su se ranije pregovori uglavnom vodili na ruku Sveučilištu, a sad su ipak krenuli na ruku Znanstvenoj knjižnici.
Vraničić je potvrdio kako su pregovori u tijeku, no on ne misli kako će, ako dođe do spajanja, građa Znanstvene doći u vlasništvo države:
-Pregovore vodimo na obostrano zadovoljstvo svih. Naime, ako do spajanja dođe Grad kao vlasnik Znanstvene, zatražiti će da njezin fundus ostane u vlasništvu Grada. Ipak je građa Znanstvene knjižnice jedna od najbogatijih u državi i mi ćemo se boriti da to ostane u našem vlasništvu, dodaje Vrančić.
Zajednička knjižnica trebala bi biti smještena u novu i moderno opremljenu zgradu Sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti u Novom kampusu Sveučilišta. Ravnatelj Znanstvene knjižnice Grubić, iako je načelno protiv spajanja, ne negira da im pod hitno treba nova zgrada, što zbog količine građe, što zbog krova koji se urušava.

Iz Sveučilišta ističu kako je sadašnja knjižnica Sveučilišta se nalazi na nekoliko lokacija i ne zadovoljava u potpunosti potrebe korisnika, a zbog nedostatka prostora ne nabavlja dovoljno naslova niti dovoljan broj primjeraka za potrebe studenata. Elija Vrsaljko glasnogovornica Sveučilišta kaže kako u novoj zgradi sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti na Novom kampusu objedinile bi se zbirke Sveučilišne, Znanstvene i knjižnice Nadbiskupije.
-Radni naziv buduće knjižnice je Znanstvena i Sveučilišna knjižnica. Prijedlog za spajanjem proizišao je iz razgovora predstavnika Sveučilišta i predstavnika Grada Zadra u protekle tri godine. Obje knjižnice sada djeluju u neodgovarajućem prostoru i to je osnovni razlog zbog kojeg ne mogu u potpunosti razviti prijeko potrebne nove službe i usluge. Predloženo rješenje je optimalno za studente i znanstvenike Sveučilišta kao i za građane Zadra, istaknula je Vrsaljko.
Izgradnja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru se planira na prostoru bivše vojarne Franka Lisice, između gradskih četvrti Višnjika i Jazina II. Studiju razvoja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru, u okviru projekta Novi svjetionici hrvatskog Jadrana, izradio je Studio de Architekten Cie. Izgradnja Novog kampusa će teći u tri etape, a kraj izgradnje je predviđen za 2030. god. U novoj knjižnici bi trebalo biti uposleno od 57 do 60 djelatnika, a pitanje upošljavanja novih djelatnika ovisit će o broju uposlenih u obje knjižnice u trenutku spajanja. Do izgradnje knjižnice, Sveučilište će vjerojatno biti financirano na osnovi programskog ugovora s MZOŠ-om te će se njeno financiranje uklopiti u financijski plan Sveučilišta.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…








znet
2. prosinca 2010. at 11:06
bravo
patricija
2. prosinca 2010. at 13:22
Svakako treba ostaviti autonomnost Znanstvenoj knjižnici, pa neće valjda grad dopustitit toj knjižničarskoj mafiji sa faksa da uništi blago ovog grada.
marijana
2. prosinca 2010. at 13:23
sentimentalno sam vezana uz Znanstvenu, nekako mi je žao da se utopi
ja
2. prosinca 2010. at 15:26
o čemu se priča uopće
a ko će to platiti?
Knjižničar
2. prosinca 2010. at 17:34
Piše:
Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
Ovo gore govori direktor Grubić! Pa Grubiću u čemu je problem? Valjda ne misliš da je Hrvatska država okupatorska država da bi ti smetalo da knjige budu u njenom vlasništvu ili da bi bio neki problem da se hrvatsko ministarstvo brine za fundus knjiga Znanstvene knjižnice. Kako nešto što radi Hrvatska država za knjige može biti gubitak za Zadar? Ma tko je ovdje lud te za koga i što čuva Grubić? Zna li tko odgovor?
patricija
2. prosinca 2010. at 18:21
Mislim da je čovjek puno rekao, čuva fond od kulturne mafije, a vi sa zneta istražite i napišite.
pero
5. travnja 2011. at 12:58
e patricija ili tanja kako se već zoveš , ti znaš da nisi u pravu a mi znamo da imaš privatne motive da pišeš gluposti
wonderwoman
5. travnja 2011. at 13:38
Znančilišna knjižnica ili Svestvena knjižnica ?
wonderwoman
5. travnja 2011. at 13:43
Kad krenu nestajati naslovi … pogotovo rijetki … koliko će se knjiga koje znanstvena generacijama čuva ko oči u glavi naći kod profesora doma, na regalu, a koliko na e-bayu … Da nema opasnih namjera, ne bi bilo ni interesa. Koliko u Zagrebu ima knjižnica? Kome bi palo na pamet da objedini knjižnicu Filozofskog i NSK? Nikome. Samo zadarskim mutikašama, sveučilišnim masonima. A Nadbiskupija se isto rješava svojih vrijednosti…Izbacite sve, izbacite … Jel tako i u Vatikanu isto, daju knjige državi? Sramota